Setva u Srbiji skuplja oko 45 odsto

Setva poljoprivrednih kultura - kukuruza, suncokreta i soje ove godine je u Srbiji skuplja za oko 45 odsto nego lane, a odvija se u neadekvatnim uslovima.
Setva u Srbiji skuplja oko 45 odsto
Foto: 021.rs (arhiva)

U pojedinim krajevima nema dovoljno vlage, dok se u drugim, zbog obilnih kiša, formirala kora na površini, pa usevi ne mogu da niknu, upozorili su poljoprivrednici.

Poljoprivrednik iz okoline Požarevca Nedeljko Savić rekao je da obrađuje oko 120 hektara zemlje od čaga je 50 namenjeno za suncokret, kukuruz i soju, a 70 hektara je jesenas zasejano pšenicom koja "vapi" za vlagom.
 
"Za setvu suncokreta, soje i kukuruza u našem kraju ima vlage, ali pšenici nedostaje kiša, ona 'živi', ali otežano i zbog toga će se prinosi, svakim danom bez padavina, smanjivati", rekao je Savić.
Dodao je da je setva ove godine skuplja za oko 45 odsto jer su sredstva za zaštitu, gorivo i seme skuplji oko 20 odsto, a mineralno đubrivo za 300 odsto.
 
Poljoprivrednik iz Bavaništa kod Pančeva Jovica Jakšić rekao je da je završio setvu suncokreta, ali da je zbog obilnih padavina formirana kora, pa je niklo manje od pola semena i da će biti veliki problem ako bude morao da presejava jer je teško naći seme i skupo je.
 
"Više od 50 odsto semena suncokreta ne može da nikne, a pakovanje za dva hektara košta 36.000 dinara i teško ga je nabaviti. Naručivali smo ga i čekali jer ga nema dovoljno, pošto ga je isporučivala Ukrajina gde je sada ratno stanje, pa se izvesne količine nabavljaju u Rumuniji i Mađarskoj", rekao je Jakšić.
 
On je naveo da su uljanu repicu ovog proleća napadali insekti i da je morala da se tretira sredstvima za zaštitu više puta, što je poskupelo njenu proizvodnju.
 
Jakšić je rekao da je poljoprivrednicima jedina nada da će opstati ako poskupe i poljoprivredni proizvodi, srazmerno ulaganjima.
 
Prema rečima poljoprivrednika iz Malog Crnića kod Požarevca Draška Živkovića vremenski uslovi ne idu na ruku proizvođačima jer je vreme hladno, zemljište nema odgovarajuću vlagu, a pšenica je u lošem stanju jer nema vlage i sunca i slabo raste, što će se odraziti na prinos.
 
"Troškovi setve su značajno porasli, nadamo se da će poskupeti i proizvodi. Čuo sam da se suncokret u Rumuniji terminski ugovara po ceni od 120 dinara za kilogram. U Srbiji je prošle godine kilogram suncokreta koštao 60 dinara, ove godine bi trebalo da poskupi, bar minimalno na 80-90 dinara kako bi pokrili ove povećane troškove i nešto zaradili", rekao je Živković.
  • Boris

    23.04.2022 15:48
    Svi vi što vas nije briga za Rio Tinto razmislite o tome šta ćete jesti.
    Mala pomoć: litijum nije jestiv.
  • seljak

    22.04.2022 17:26
    ??
    zasto je kukuruz od prosle godine na pijaci skuplji 50 procenata a prosla godina bila normalna? ko tu ima racunicu? cinjenica je da ce sve poskupeti ali bar cemo imati. koje kriv zna se.
  • Paor

    22.04.2022 17:18
    To što je setva poskupela nije samo u Srbiji nego je svuda poskupela.
    To nije samo po sebi problem.
    Problem je država zato što poljoprivredna proizvodnja nije strateški cilj ove države i nema subvencija.
    Zbog velikog sistema i njegove inertnosti posledice će biti dugotrajne, trebaće puno vremena sa se greške isprave i puno će nas koštati.
    Kao Mića, TENT i uvoz struje, isto.
    Zna se ko dobija subvencije.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.