Zašto Srbija radi na svoju štetu: U Hrvatskoj Kinezi idu na tender, u Srbiji se dogovaraju

Firma China road and bridge corporation (CRBC), koja je gradila tek otvoreni Pelješki most u Hrvatskoj, angažovana je na nekoliko projekata u Srbiji čija se ukupna vrednost meri u milijardama evra.
Zašto Srbija radi na svoju štetu: U Hrvatskoj Kinezi idu na tender, u Srbiji se dogovaraju
Foto: 021.rs

Ipak, ta kompanija je nevidljiva na srpskom portalu javnih nabavki jer su joj svi poslovi dodeljeni direktno, piše Transparentnost

Za razliku od Srbije, gde je sve projekte dobio direktno, na osnovu međudržavnih sporazuma, posao gradnje Pelješkog mosta, sa druge strane, CRBC je dobio na tenderu.

"Slučaj sa Pelješca jasno pokazuje da su i firme iz Kine spremne da se nadmeću sa konkurentima i da direktno dogovaranje nije jedini način da se sa njima posluje. Pošto nema nikakvog razloga da se veruje da bi neki izvođač radova ponudio bolju cenu u slučaju kada zna da neće imati konkurenta sa kojim mora da se nadmeće, nameće se pitanje - zašto Srbija postupa na svoju štetu i rizikuje da plaća skuplje nego što bi morala za infrastrukturne radove", piše Transparentnost. 
 
Između ostalog, CRBC u Srbiji radi na projektu "Čista Srbija", izgradnji Fruškogorskog koridora, dva mosta u Novom Sadu, deonici autoputa od Požege prema Crnoj Gori. 
 
"Kao opravdanje za direktnu dodelu poslova, ako ga uopšte ima i bude, navodi se da je reč o vezanom aranžmanu, gde se sredstva za finansiranje projekta takođe obezbeđuju iz kineskih kredita. Pošto ti krediti moraju da prođu kroz odobrenje Skupštine, poznati su njihovi uslovi - kamata i rok otplate. Ono što ostaje nepoznato jesu alternativna rešenja -  koliko bi državu, odnosno građane, koštalo da se zaduži kod nekog drugog za isti projekat i da li eventualne povoljnosti kreditnog aranžmana mogu da nadomeste povećanje cene do koje dolazi zbog odsustva nadmetanja", navodi Tranasparentnost.
 
Kada se radi o mostu na Pelješcu, na tenderu za njegovu izgradnju učestvovao je i konkurentski Strabag koji je ponudio cenu koja je bila za oko 90 miliona evra veća i rok izgradnje koji je bio šest meseci duži od Kineza, pa je zato posao dobila kineska kompanija.
 
"Na odluku o odabiru najbolje ponude nije uticalo to što je uporedo sa kineskom kompanijom konkurisala firma iz EU, iako je sama EU finansirala ovaj projekat sa 85 odsto sredstava", navodi Transparentnost Srbija.
  • Bojan

    02.08.2022 11:20
    @Podbarac

    Ne možeš debilu objasniti da nije isto da nekog pustiš da gradi kako mu dune i da mu propišeš stroge uslove...
  • aga

    01.08.2022 09:10
    koliko
    glupih ima ili samo na ovom portalu pišu ! pa šta je ovo napiše se laž i onda zgubidani komentarišu , a Hrvatima na dnevnom nivou uhljebe hvataju i korupciju otkrivaju hihihi !
  • Podbarac

    01.08.2022 02:13
    Kod njih grade dobro, kod nas
    Gle, mesecima slusam kako Kinezi ne rade po standardima Unije, a onda izgrade Hrvatima most, i to EU parama! Drugo, opste je poznato da su Kinezi najpovoljniji, vladaju svetskim trzistem i nemaju konkurente, tako da su "naši" sigurno dobili dobru ponudu, a pokrivaju ih međudržavni sporazumi, Put svile itd... Tenderi su, kao sto rekoste, namešteni, isto nam dođe hoće li ovako ili onako ugovarači da se utale. Meni je u celoj priči važno da se mostovi grade, a ne ruše.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

"Esprit" bankrotirao u Nemačkoj

Poznati trgovački lanac Esprit podneo je zahtev za bankrot na sudu u Diseldorfu, javlja časopis TextilWirtschaft, prenosi Slobodna Dalmacija.

Povećane devizne rezerve Srbije

Bruto devizne rezerve zemlje su na kraju aprila iznosile 25,1 milijardu evra, što je najviši nivo krajem meseca od 2000. godine, od kada se prate podaci na taj način.