Dinkić o privlačenju investicija: Četiri odlučujuća faktora

Bivši ministar finansija u Vladi Srbije Mlađan Dinkić smatra da veliku ulogu u privlačenju investitora imaju gradonačelnici lokalnih samouprava i njihov tim.
"Poreski posticaji ne igraju skoro nikakvu ulogu u privlačenju investicija. Prvi faktor za uspeh i dobru investicionu klimu je dobro i transparentno vođenje samouprava, a od ljudi sve zavisi, kakvi su gradonačelnik i njegov tim", izjavio je bivši ministar finansija.
On je to izjavio na konferenciji "Core Days 2022: Partnerstvo za konkurentniji region", koja je održana u Dubrovniku, prenosi Nova ekonomija.
Dinkić je naveo da je kvalitetna radna snaga druga na listi odlučujućih faktora za obezbeđivanje dobrog poslovnog ambijenta, zatim slede finansijski podsticaji koji dolaze pre ulaganja, za razliku od poreskih olakšica koje slede nakon investicije.
 
"Bez finansijskih podsticaja centralna i istočna Evropa ne bi privukle mnoge investicije. Ni mi ne bismo doveli Fijat da nismo ponudili bolje uslove od Rumunije. Iza njih sledi infrastruktura odnosno auto-put i železnica", objašnjava Dinkić.
 
Prema njegovim rečima, lokalne samouprave investitorima treba da ponude zemljište koje se ne koristi.
 
Profesor Ekonomskog fakulteta i bivši guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić rekao je kako se sužava prostor za nacionalni i lokalni nivo vlasti da putem poreza utiču na poboljšanje situacije, ukoliko se aktuelna kriza zadrži na dugi rok.
 
On je ukazao da se na inflaciju odgovara povećanjem kamata čime se stvaraju uslovi da privreda sklizne ka niskim stopama rasta.
 
Šoškić kaže i da na krizu utiču sankcije koje se uvode Rusiji, velikom snabdevaču naftom, gasom, pšenicom i jedan od globalnih lidera za kobalt, vanadijum i titanijum.
 
Prema Šoškićevom mišljenju, Rusija je šesta, a ne jedanaesta ekonomija na svetu, kako se obično tvrdi. Taj se podatak, kako naglašava, dobija onda kada se uporedi bruto-domaći proizvod (BDP) te zemlje, udeo javnog duga u BDP-u kao i trgovinski bilans.
 
Rusija bi, kako dodaje, mogla duže da izdrži sankcije, a to produžava trajanje krize i umanjuje konkurentnost Evrope i regiona.
 
Državna sekretarka Ministarstva građevinarstva Aleksandra Damnjanović izjavila je da je Vlada Srbije vrlo blizu odluke da izmeni ili u potpunosti ukine zakon koji predviđa konverziju prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem uz naknadu, kako bi privreda mogla da stiče vlasništvo bez plaćanja te obaveze.
 
"Velike komplekse građevinskog zemljišta tako bismo oslobodili i omogućili da se na njima gradi i privlače investicije", naglasila je Damnjanović.
  • Burekdžija

    20.10.2022 20:21
    ZA crtanje
    Treba Rusi da isprobaju par nuklearnog bombi nad nama, kad dozvoljavamo da nas šetaju ko ovce.
  • Botomir

    20.10.2022 14:20
    I dalje nema nikakvog istraživanja rezultata i isplativosti svih tih investicija kojima smo počašćeni, kao ni rezultata istraga sumnjivih privatizacija...
  • boger

    20.10.2022 11:11
    Direktan prenos
    Uživo sa smetlišta istorije.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.