
Javna predzeća mogu da se baškare trošeći novac iz budžeta
Prihvatanjem da garantuje za kredite javnih preduzeća u visini od čak 860 miliona evra, država, praktično, primorava građane da svojim parama plaćaju rekordne zarade zaposlenih u javnim preduzećima.

Foto: Pexels (Ron Lach)
Mnogo toga intrigantnog događalo se u protekle dve, tri nedelje. Iz dana u dan bilo je sve uzbudljivije, pa je i skupštinsko zasedanje na kome je usvojen rebalans budžeta prošlo gotovo nezapaženo. Baš onako kako je vlast i priželjkivala.
Našavši se faktički bez kontrole javnosti, rebalansom budžeta, uz manje zakonske korekcije, poslanici su učinili promene kojima državnu kasu čine lako dostupnom javnim preduzećima, pri čemu bi u pitanje mogla doći čak i stabilnost javnih finansija.
Jemstva bez ograničenja
U pitanju je odluka Skupštine Srbije da ubuduće država na garancije kojima bankama jemči da će javna preduzeća vratiti uzete kredite, može da utroši čak 102 milijarde evra, umesto 24, koliko je bilo dopušteno prvobitno. Povećanje od 660 miliona evra se gotovo u dlaku podudara sa rastom budžetskog deficita.
Kako će državni minus na kraju godine umesto 1,7 biti 2,4 milijarde evra, 3,95 odsto BDP-a, nameće se pomisao da će uvećanje deficita biti izraz komotnog troškarenja javnih preduzeća. Inače, ove je godine pre zakonskih promena država već izdala garanciju na 200 miliona evra "Srbijagasu".
Naročito iritira činjenica da nema nikakvih ograničenja kada javna preduzeća predlažu da država jemči njihove obaveze. Obično, i to pod strogim nadzorom, država može da jemči za krupnije investicije, ređe za ulaganja u infrastrukture srednje veličine. Nakon nedavnog rebalansa budžeta, srpska javna preduzeća mogu od države da traže pokriće i kada je reč o problemu likvidnosti, isplati zarada ili dobavljača.
Tri godine oštrih restrikcija
Sve izgleda neobičnije i od vlasti bezobzirnije ako se zna da su građani Srbije ne tako davno itekako ispaštali upravo usled komotnog državnog garantovanja obaveza javnih preduzeća. Dešavalo se u vreme finansijske krize 2008. Epilog je bilo narušavanje javnih finansija. Stvar je sanirana oštrim finansijskim merama po sve građane, zaposlene i penzionere u trajanju od tri godine.
Podsetimo se tih dešavanja. Srbija je u teškom i mučnom izlasku iz duge agonije. Pokušava da javne finansije nekako primeri pravilima u razvijenom svetu. Godine 2010. donosi odluke da javni dug ne premaši 45 odsto BDP-a i da se na srednji rok budžetski deficit svede na jedan odsto BDP.
Time u budžetu ne bi preostalo novca za finansiranje javnih preduzeća, "Srbijagasa", "Puteva Srbije", "EPS-a", "Železnice"... Njihovi minusi delom su posledica prevelikog broja zaposlenih i previsokih zarada, delom niskih cena roba i usluga kojima je država navodno štitila najširi sloj stanovništva.
Jagma za garancije
Sa privilegijama svikli "javnaši" setili su se garancija države, pa su narednih godina insistirrali i uspevali da država jemči za njihove kredite. Kako se pri izdavanju garancija, kreditna obaveza formalno vodi na nosiocu kredita (ne na garanta), u budžetu se ne iskazuje odmah kao rashod državne kase, već tek onda kada stigne na naplatu.
Do tada država je uobičajavala da jemči samo pojedina veća ulaganja javnog preduzeća u infrastrukturu. U te namene iz budžeta godine 2010. izdvojeno je 70 miliona evra. Kako je naredne sezone počelo umanjenje budžetskoog deficita, javnim preduzećima je bilo sve teže da dođu do novca. Setili su se garancija i počelo je strelovito povećanje broja i visine jemstava države Srbije za javna preduzeća.
Godine 2014. iz budžeta je za ove potrebe izdvojeno čak 430 miliona evra. Tadašnji ministar za finasije Dušan Vujović je stoga zabranio izdavanje garancija za tekuće poslovanje javnih preduzeča, naredne godine je zakonski precizirano da se državne garancije mogu izdavati samo za investiciona ulaganja. Koliko je je olako jemčenje države bila opasnost govori podatak da je odlivanje novca iz budžeta ovom linijom bio jedan od glavnih uzroka narušavanja javnih finansija.
Siva realnost
Radi stabilizacije, preduzete su oštre mere prema svim građanima i trajale su tri godine. Situacija je smirena i kanal preko koga su javna preduzeća, na čiji rad je uticaj vladajućih stranaka ogroman i odlučujući, isisavala državnu kasu je bio blokiran.
Međutim, nedavno su učinjene izmene zakona kojima se opet otvara mogućnost da zaposleni u javnim preduzećima, reč je upravo o kompanijama u kojima su zarade ubedljvo najviše, ne mogu da na tržištu, uprkos monopolskoj poziciji, dovoljno zarade, pa pokušavaju ponovo da se oslone na davnašnju praksu grebanja o državni budžet.
Direktori javnih preduzeća podsećaju da po zakonu država, kada bankama, kao garant, budžetskim novcem isplati kredit, ima pravo da od javnog preduzeća traži povraćaj. No, to je samo isprazna pravna odredba koja se u praksi gotovo i ne događa. Kako stvari izgledaju u realnosti videli smo 2019. godine kada je Vlada Srbije otpisala potraživanja od "Srbijagasa" vredna čak 1,2 milijarde evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Najavljene evropske kvote i carine na čelik uticaće negativno na Železaru: Šta ove promene znače za Srbiju?
15.10.2025.•
0
Evropska komisija predložila je novo smanjenje kvota, ali i povećanje carina na uvoz čelika iz država koje nisu članice Evropske unije.
Sijarto: MOL povećao isporuke nafte Srbiji
15.10.2025.•
4
Mađarska energetska kompanija MOL povećala je izvoz nafte u Srbiju u ime NIS-a, nakon što je hrvatski JANAF obustavio isporuke zbog američkih sankcija.
Vučić: Ne pregovaramo sa potencijalnim kupcima za NIS jer mi nismo vlasnici, niti komunisti
15.10.2025.•
16
Nemamo pregovore sa potencijalnim kupcem za NIS, jer mi nismo vlasnici, a nismo ni komunisti, i čekamo da se vlasnik, ako sankcije opstanu, a verovatno hoće, dogovori sa kim hoće.
Tramp: Zbog mojih carina svi odustaju od BRIKS-a
15.10.2025.•
10
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su sve zemlje koje su želele da budu deo BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.
Vučić ponudio Rusima da Srbija od njih otkupi deo NIS-a
15.10.2025.•
63
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je ruskoj delegaciji da Srbija otkupi deo ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Dženeral motors imaće gubitak 1,6 milijardi dolara zbog Trampove politike prema električnim vozilima
15.10.2025.•
1
Najveći američki proizvođač automobila, Dženeral motors (GM), u sledećem kvartalu pretrpeće gubitak od 1,6 milijardi dolara.
Banke od danas u obavezi da omoguće olakšice u otplati kredita - ali ne svima: Evo na koga se to odnosi
15.10.2025.•
1
Banke su od danas, 15. oktobra u obavezi da građanima koji ne mogu da otplaćajuju kredite usled otežanih okolnosti omoguće lakšu otplatu.
Pod sankcijama i druga preduzeća u vlasništvu NIS-a: Kako će poslovati?
14.10.2025.•
1
Matično preduzeće NIS a.d. uvršteno je na listu specijalno označenih državljana i blokiranih lica Ministarstva finansija SAD-a.
Povećan uvoz derivata: Kako su se konkurenti pripremili za sankcije NIS-u?
14.10.2025.•
7
Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u.
Kina uzvraća udarac: Uvela lučke takse američkim brodovima
14.10.2025.•
2
Kinesko Ministarstvo saobraćaja objavilo je detaljan dokument kojim se propisuju posebne lučke takse za brodove u vlasništvu ili pod upravom američkih preduzeća, organizacija i pojedinaca.
Đedović Handanović: NIS neće biti nacionalizovan, to smo rekli i Rusima
14.10.2025.•
61
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je da će razgovori srpske i ruske strane o američkim sankcijama NIS-u zbog većinskog ruskog udela biti nastavljeni.
NBS: Devizne rezerve na kraju septembra 29 milijardi evra
13.10.2025.•
2
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju septembra ove godine bile 29 milijardi evra i u odnosu na prethodni mesec veće su za 441 milion evra, objavila je danas NBS.
Ruski kec u rukavu: "Četiri godine je Srbija ostala uljuljkana u priču o jeftinom gasu"
13.10.2025.•
62
Ekonomista Aleksandar Stevanović ocenjuje da Srbija u narednom periodu neće moći da izbegne donošenje odluka koje će značajno uticati ili na ekonomiju zemlje ili na odnose sa velikim silama, pre svega Rusijom i SAD.
NBS: Uredba o maržama smanjila inflaciju u septembru
13.10.2025.•
4
Inflacija u septembru smanjena je 1,6 odsto u odnosu na avgust, kao rezultat primene vladine uredbe kojom su na šest meseci ograničene marže u trgovini na 20 odsto, objavila je Narodna banka Srbije.
Vlada Holandije preuzela kontrolu nad kineskim proizvođačem čipova
13.10.2025.•
15
Holandska vlada preuzela je kontrolu nad proizvođačem čipova Neksperija u kineskom vlasništvu.
Vučić nakon sastanka sa Rusima: Građani, budite mirni, neće biti nestašica nafte
13.10.2025.•
52
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da neće biti nikakve velike energetske krize u Srbiji.
Svemu prethodili veliki protesti i teški pregovori: Koliko frilensera plaća porez?
13.10.2025.•
9
Usvajanje novog sistema oporezivanja frilensera pratili su meseci teških pregovora, veliki protesti i protivljenja udruženja radnika na internetu i pravljenje različitih formula za obračun poreza.
Nobelova nagrada za ekonomiju dodeljena trojici laureata
13.10.2025.•
0
Nobelovu nagradu za ekonomiju dobili su Džoel Mokir, Filip Agion i Piter Hauit "za objašnjenje ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama".
Kako je NIS postao uspešan?
13.10.2025.•
25
Burna su vremena, događaji se ubrzavaju i, što je najgore, život se sve više militarizuje.
Vučić danas sa predsednikom UO Gaspromnjefta, Brnabić očekuje da Rusi prihvate neko od rešenja za NIS
13.10.2025.•
5
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovaraće danas sa predsednikom Upravnog odbora "Gaspromnjefta" Aleksandrom Djukovom kako bi se pronašlo rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS).
Podignite platu i do sedam dana ranije
13.10.2025.•
0
Kraj meseca se bliži, plata će tek za nekoliko dana, a novčanik sve prazniji - svima dobro poznata situacija.
Komentari 18
Koliko drzava trosi
Paor
Đura Vojvođanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar