
Javna predzeća mogu da se baškare trošeći novac iz budžeta
Prihvatanjem da garantuje za kredite javnih preduzeća u visini od čak 860 miliona evra, država, praktično, primorava građane da svojim parama plaćaju rekordne zarade zaposlenih u javnim preduzećima.

Foto: Pexels (Ron Lach)
Mnogo toga intrigantnog događalo se u protekle dve, tri nedelje. Iz dana u dan bilo je sve uzbudljivije, pa je i skupštinsko zasedanje na kome je usvojen rebalans budžeta prošlo gotovo nezapaženo. Baš onako kako je vlast i priželjkivala.
Našavši se faktički bez kontrole javnosti, rebalansom budžeta, uz manje zakonske korekcije, poslanici su učinili promene kojima državnu kasu čine lako dostupnom javnim preduzećima, pri čemu bi u pitanje mogla doći čak i stabilnost javnih finansija.
Jemstva bez ograničenja
U pitanju je odluka Skupštine Srbije da ubuduće država na garancije kojima bankama jemči da će javna preduzeća vratiti uzete kredite, može da utroši čak 102 milijarde evra, umesto 24, koliko je bilo dopušteno prvobitno. Povećanje od 660 miliona evra se gotovo u dlaku podudara sa rastom budžetskog deficita.
Kako će državni minus na kraju godine umesto 1,7 biti 2,4 milijarde evra, 3,95 odsto BDP-a, nameće se pomisao da će uvećanje deficita biti izraz komotnog troškarenja javnih preduzeća. Inače, ove je godine pre zakonskih promena država već izdala garanciju na 200 miliona evra "Srbijagasu".
Naročito iritira činjenica da nema nikakvih ograničenja kada javna preduzeća predlažu da država jemči njihove obaveze. Obično, i to pod strogim nadzorom, država može da jemči za krupnije investicije, ređe za ulaganja u infrastrukture srednje veličine. Nakon nedavnog rebalansa budžeta, srpska javna preduzeća mogu od države da traže pokriće i kada je reč o problemu likvidnosti, isplati zarada ili dobavljača.
Tri godine oštrih restrikcija
Sve izgleda neobičnije i od vlasti bezobzirnije ako se zna da su građani Srbije ne tako davno itekako ispaštali upravo usled komotnog državnog garantovanja obaveza javnih preduzeća. Dešavalo se u vreme finansijske krize 2008. Epilog je bilo narušavanje javnih finansija. Stvar je sanirana oštrim finansijskim merama po sve građane, zaposlene i penzionere u trajanju od tri godine.
Podsetimo se tih dešavanja. Srbija je u teškom i mučnom izlasku iz duge agonije. Pokušava da javne finansije nekako primeri pravilima u razvijenom svetu. Godine 2010. donosi odluke da javni dug ne premaši 45 odsto BDP-a i da se na srednji rok budžetski deficit svede na jedan odsto BDP.
Time u budžetu ne bi preostalo novca za finansiranje javnih preduzeća, "Srbijagasa", "Puteva Srbije", "EPS-a", "Železnice"... Njihovi minusi delom su posledica prevelikog broja zaposlenih i previsokih zarada, delom niskih cena roba i usluga kojima je država navodno štitila najširi sloj stanovništva.
Jagma za garancije
Sa privilegijama svikli "javnaši" setili su se garancija države, pa su narednih godina insistirrali i uspevali da država jemči za njihove kredite. Kako se pri izdavanju garancija, kreditna obaveza formalno vodi na nosiocu kredita (ne na garanta), u budžetu se ne iskazuje odmah kao rashod državne kase, već tek onda kada stigne na naplatu.
Do tada država je uobičajavala da jemči samo pojedina veća ulaganja javnog preduzeća u infrastrukturu. U te namene iz budžeta godine 2010. izdvojeno je 70 miliona evra. Kako je naredne sezone počelo umanjenje budžetskoog deficita, javnim preduzećima je bilo sve teže da dođu do novca. Setili su se garancija i počelo je strelovito povećanje broja i visine jemstava države Srbije za javna preduzeća.
Godine 2014. iz budžeta je za ove potrebe izdvojeno čak 430 miliona evra. Tadašnji ministar za finasije Dušan Vujović je stoga zabranio izdavanje garancija za tekuće poslovanje javnih preduzeča, naredne godine je zakonski precizirano da se državne garancije mogu izdavati samo za investiciona ulaganja. Koliko je je olako jemčenje države bila opasnost govori podatak da je odlivanje novca iz budžeta ovom linijom bio jedan od glavnih uzroka narušavanja javnih finansija.
Siva realnost
Radi stabilizacije, preduzete su oštre mere prema svim građanima i trajale su tri godine. Situacija je smirena i kanal preko koga su javna preduzeća, na čiji rad je uticaj vladajućih stranaka ogroman i odlučujući, isisavala državnu kasu je bio blokiran.
Međutim, nedavno su učinjene izmene zakona kojima se opet otvara mogućnost da zaposleni u javnim preduzećima, reč je upravo o kompanijama u kojima su zarade ubedljvo najviše, ne mogu da na tržištu, uprkos monopolskoj poziciji, dovoljno zarade, pa pokušavaju ponovo da se oslone na davnašnju praksu grebanja o državni budžet.
Direktori javnih preduzeća podsećaju da po zakonu država, kada bankama, kao garant, budžetskim novcem isplati kredit, ima pravo da od javnog preduzeća traži povraćaj. No, to je samo isprazna pravna odredba koja se u praksi gotovo i ne događa. Kako stvari izgledaju u realnosti videli smo 2019. godine kada je Vlada Srbije otpisala potraživanja od "Srbijagasa" vredna čak 1,2 milijarde evra.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međugodišnja inflacija u junu iznosila 4,6 odsto
11.07.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 4,6 odsto, a mesečna 0,9 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Cene nafte skaču dok se čeka Trampova važna izjava o Rusiji
11.07.2025.•
1
Cene američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) porasle su danas na iznad 68 dolara po barelu.
U Nemačkoj i dalje raste broj preduzeća u bankrotu
11.07.2025.•
0
Nadležnim sudovima u Nemačkoj u junu je prijavljeno 2,4 odsto više bankrota preduzeća nego 12 meseci ranije, saopštio je Nemački statistički zavod (Destatis), na osnovu preliminarnih podataka.
NBS: Bruto devizne rezerve uvećane na 27,4 milijarde evra u junu
11.07.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da su bruto devizne rezerve centralne banka na kraju juna ove godine bile na nivou od 27,4 miliajrde evra, što je bilo 4,7 miliona evra više nego na kraju maja.
Objavljene nove cene goriva
11.07.2025.•
9
Nove cene goriva koje će važiti od 15 časova su objavljene.
Ugostiteljske usluge poskupele za više od devet odsto, najmanja poskupljenja u Vojvodini
11.07.2025.•
4
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine.
Završena obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal
11.07.2025.•
0
Obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal ove godine je završena.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
10.07.2025.•
1
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne na 4,5 dsto i kreditne olakšice na sedam odsto.
Ferrero kupuje Kellogg za tri milijarde dolara
10.07.2025.•
0
Italijanska kompanija Ferrero, koja stoji brendova Ferrero Rocher i Nutella, približava se dogovoru o kupovini kompanije WK Kellogg za oko tri milijarde dolara.
Tramp od 1. avgusta uvodi carine od 50 odsto na bakar
10.07.2025.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je od 1. avgusta carine od 50 odsto na bakar, kako bi zaštitio domaću proizvodnju sirovine, prenosi Rojters.
Spoljni dug Srbije skoro 50 milijardi evra: Evo kome država najviše duguje
10.07.2025.•
29
Javni dug Srbije je na kraju maja ove godine bio 38,8 milijardi evra i iznosio je 44 odsto BDP-a, poslednji su podaci Ministarstva finansija.
Nvidia postala prva firma sa tržišnom vrednošću od četiri biliona dolara
10.07.2025.•
2
Tehnološki gigant Nvidia postao je prva kompanija u istoriji koja je dostigla tržišnu kapitalizaciju od četiri biliona dolara, nakon što je vrednost njenih akcija porasla za 2,8 odsto na 164,42 dolara.
Zbog suše poljoprivrednici očekuju pomoć države
09.07.2025.•
5
Udruženja poljoprivrednika u Srbiji naredna dva dana održaće sastanke kako bi ocenili posledice suše i definisali kakvu pomoć očekuju od države.
Direktorka društvene mreže Iks najavila povlačenje sa funkcije
09.07.2025.•
0
Generalna direktorka društvene mreže Iks Linda Jakarino izjavila je da će se povući sa funkcije, samo dve godine nakon što je preuzela kormilo kompanije u vlasništvu Ilona Maska, bez navođenja razloga za svoj odlazak.
Glamočić: Biće obezbeđena pomoć poljoprivrednicima koji su preterpeli štetu od požara
09.07.2025.•
2
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da će biti obezbeđena podrška u nabavci nove poljoprivredne opreme, kao i u obnovi infrastrukture na gazdinstvima koja su pretrpela štetu od požara.
Evropska komisija u izveštaju navela: Svako drugo preduzeće u Srbiji ima problem s korupcijom
09.07.2025.•
6
Evropska komisija u Izveštaju o vladavini prava u Srbiji 2025. navela je da svako drugo preduzeće u Srbiji u poslovanju ima problem s korupcijom.
Srbija među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato ove godine
09.07.2025.•
17
Srbija je u prvih pet meseci ove godine bila među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi.
Tramp: BRIKS je napravljen da uništi dolar i ugrozi SAD, članicama ću uvesti carinu od 10 odsto
09.07.2025.•
9
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će vrlo skoro uvesti carinu od 10 odsto na uvoz iz zemalja članica BRIKS-a.
U junu najviše rasli krediti privrede
08.07.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju juna iznosili su oko 4.024 milijarde dinara, što je 2,1 odsto više nego u maju, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
PKS: Do 1. avgusta dodatni pregovori o carinama SAD
08.07.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da će ta zemlja dodatno odložiti primenu recipročnih carina koje se odnose na sve trgovinske partnere sveta, do 1. avgusta, a period do tada biće iskorišćen za dodatne pregovore.
Skuplje usluge notara: Povećana javnobeležnička tarifa
08.07.2025.•
45
Veća vrednost boda, ali i veći broj bodova za pojedine poslove - ovako bi se, najkraće, mogla opisati nova javnobeležnička tarifa koju je usvojila Vlada Srbije.
Komentari 18
Koliko drzava trosi
Paor
Đura Vojvođanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar