Ako bankrotira kripto berza u Srbiji, korisnici neće imati podršku države

Jedna od najvećih kripto berzi na svetu FTX podnela je zahtev za bankrot, posle iznenađujuće brzog kolapsa, a njen izvršni direktor Sem Benkmen-Frid podneo je ostavku.
Ako bankrotira kripto berza u Srbiji, korisnici neće imati podršku države
Foto: Pixabay
Platforma se našla u jeku skandala kada je u javnost izašla tvrdnja da je njen prvi čovek navodno preneo 10 milijardi dolara sredstava klijenata sa FTX-a u svoju trgovačku kompaniju "Alameda Research". Kompanija je bankrotirala jer joj nedostaje osam milijardi dolara da isplati poverioce koji žele da prodaju kripto token ove berze FTT.
Zahtev o bankrotu uključuje FTX Trading, FTX US, Alameda Research i oko 130 drugih kompanija koje su bile u vlasništvu FTX grupe, navodi se u saopštenju za javnost. U zahtevu je FTX Trading naveo da raspolaže imovinom od 10 milijardi do 50 milijardi dolara, i da ima više od 100.000 klijenata.
Kolaps ove kripto berze šokirao je investitore, a mnogi misle da bi mogao da ima efekat sličan kolapsu banke Lehman Brothers 2008. godine koji je izazvao globalnu finansijsku krizu.
 
Kompanija se veoma brzo našla u teškoj situaciji, pošto je cena njenog FTT tokena pala, a mnogi korisnici povukli 
 
"Čista krađa"
 
Američki Kongres već istražuje okolnosti pod kojima se dogodio kolaps platforme FTX, a ovaj događaj uzdrmao je kompletnu kripto industriju, pa i šire finansijske krugove.
 
Iako Srbija i dalje nema razvijeno kripto tržište, odraziće se i na trgovce kriptovalutama u našoj zemlji.
 
"Razočaran sam onim što je rukovodstvo FTX-a uradilo. U pitanju je čista krađa, ne postoji bolja reč da se opiše ono što se desilo", ocenjuje Aleksandar Matanović, vlasnik jedne kripto menjačnice.
 
U razgovoru za Biznis.rs on kaže da se ovaj događaj već odrazio negativno na cene kriptovaluta.
 
"Ugroženo je poslovanje kompanija koje su imale sredstva na FTX-u, a kod dela korisnika je poljuljano poverenje u celu kripto industriju. Tek kada vidimo koga će još FTX povući sa sobom u narednom periodu moći ćemo bolje da procenimo celokupni uticaj na tržište. Bez sumnje, ovo je jedna od najvećih, ako ne i najveća prevara otkad kriptovalute postoje i posledice će se osećati mesecima, u najboljem slučaju", smatra Matanović.
 
Kada je reč o srpskom tržištu kriptovaluta, Zakon o digitalnoj imovini je donet pre dve godine i počeo je da se primenjuje sredinom 2021. Iako nijedna kripto menjačnica još nije dobila licencu od Narodne banke Srbije, zakon omogućava firmama da dobiju privremenu dozvolu za rad dok se definitivno ne utvrdi da li će im biti dodeljena licenca.
 
Narodna banka Srbije ističe da kripto-menjačnice ne mogu da drže novčana sredstva svojih korisnika, to jest mogu primati novac isključivo radi izvršenja konkretne transakcije. Takođe, dužne su da za svakog korisnika otvore račun u banci koji je odvojen od novčanog računa organizatora te platforme i koji ne može biti predmet prinudne naplate i izvršenja koje se sprovodi nad njim.
 
Iz centralne banke navode i da je Zakonom o digitalnoj imovini propisana obaveza pružaoca usluga da vodi evidenciju o novčanim sredstvima i virtuelnim valutama korisnika koje drži, pa je tako Srbija u većoj meri obezbedila umanjenje rizika od gubitka novčanih sredstava i druge imovine korisnika, ali – "ti rizici se ipak ne mogu predvideti, niti eliminisati, na šta Narodna banka Srbije kontinuirano upozorava".
 
Ako bi neka kripto berza u Srbiji bankrotirala, njeni korisnici ne bi mogli da se oslone na podršku države, kao što je slučaj sa depozitima u bankama.
 
"Rano je još govoriti o rezultatima tranzicije Ethereuma. Prošla su tek dva meseca, što svakako nije dovoljno. Pored toga, u godini kao što je ova, čak i neke baš dobre stvari koje se urade teško donesu kratkoročne rezultate", ocenjuje Matanović.
 
Zakonom o digitalnoj imovini izričito je propisano da Republika Srbija, Narodna banka Srbije, Komisija za hartije od vrednosti i drugi nadležni organi i organi javne vlasti "ne garantuju za vrednost digitalne imovine i ne snose odgovornost za bilo koju eventualnu štetu i gubitke koje korisnici i drugi imaoci digitalne imovine i/ili pružaoci usluga povezanih s digitalnom imovinom i/ili treća lica pretrpe u vezi sa obavljanjem transakcija s digitalnom imovinom".
 
U slučaju stečaja određenog pružaoca usluga povezanih sa digitalnom imovinom, u Srbiji se primenjuju redovna pravila stečajnog postupka, a korisnici imaju status poverilaca u tom postupku i tako se i namiruju.
 
"Treba imati u vidu da nivo zaštite korisnika digitalne imovine ni u jednoj državi u kojoj je dozvoljeno korišćenje virtuelnih valuta nije na nivou zaštite korisnika finansijskih usluga, niti su transakcije digitalnom imovinom obuhvaćene sistemom kakav je sistem osiguranja depozita, kojim bi se obezbedila zaštita novčanih sredstava i druge imovine korisnika digitalne imovine u slučaju stečaja ili likvidacije pružaoca usluga povezanih s digitalnom imovinom", rekli su nedavno iz centralne banke.
 
Na pitanje kakva su njegova očekivanja od kripto tržišta u narednom periodu, Matanović kaže da ne očekuje ništa spektakularno.
 
"Makroekonomska situacija je i dalje dosta loša, a sve što se dešavalo ove godine, sa Lunom, Celzijusom, pa sad i FTX-om, svakako samo dodatno pogoršava stvari i povećava strah i neizvesnost. Investitori su generalno cele ove godine vrlo rezervisani (ne samo na kripto tržištu) i ne vidim da će se to promeniti u narednim mesecima. Stepen prihvaćenosti kriptovaluta se konstantno povećava, s tim da se u ovim okolnostima on povećava sporijim tempom nego inače, i tako će ostati verovatno još neko vreme. Dugoročno sam nepopravljivi optimista", zaključuje Matanović.
  • Žarko

    23.11.2022 18:38
    btc
    Toliko neznanja i neinformisanosti nisam odavno video oko neke teme, iako je uglavnom tako oko svih tema. 1. Drzava ne treba da nadoknadi gubitke ako berza bankrotira, kao sto ne bi trebalo ni da oprezuje dodatnu vrednost, koja nastaje prilikom kupovine kriptovalute po nizoj i prodaji po visoj ceni. Sada to nije slucaj jer postoji zakon po kome ako prodas po visoj vrednosti na razliku placas porez.
    2. Bitcoin nije isto sto i ostale kriptovalute, jer je decentralizovan i svako moze da skine 500 GB blokcejna BTC i da vidi kompletnu listu transakcija, Ostale valute to ne mogu jer su pod kontrolom svojih osnivaca (eth, cardano, solana, ...) 3. Bitcoin je u Americi priznat kao comodity (nafta, zito, zlato, ..), ostale valute nisu vec navodno pripadaju sekjuriti i svaki rad sa njima treba da bude regulisan. 4. I pre propasti FTX drzavni tuzilac je ispitivao njegov rad ali se oglasio tek posle objave bankrota. 5. Postoji velika sprega drzave i FTX, kako je neko vec rekao jer je 40 miliona dato za kampanju Bajdena, a SBF je obecao do milijardu dolara za naredne izbore. Centralizovan FTX je sluzio, izmedju ostalog i za pranje novca slatog Ukrajini, jer je Zelenski donirao novce FTX, citaj Demokratskoj stranci, za dobijanje ratno-novcane podrske u Kongresu. 6. Drzavi, bankama i bogatim firmama ce ovo dobro doci, zato je i uradjeno, jer ce napuniti svoje fondove, bez obrazlozenja zasto i kako, dok ce individualni ulagaci ostati bez ulozenog novca.
  • Deki

    23.11.2022 08:24
    Svi koji rudare kripotavule bi morali da potpišu posebne ugovore sa snabdevačom električne energije i da istu plaćaju po ceama koje plaća privreda.
  • /

    23.11.2022 07:54
    /
    u srbiji ne postoji korupcijski skandal u srbiji.
    ko zna sta su srbi tek rade sa parama

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Miruju i dizel i benzin

Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.