
Er Srbija u potrazi za novim strateškim partnerom - od Abu Dabija do Dohe
Prilikom nedavne posete Dohi Aleksandar Vučić je predložio tamošnjim šeicima, vlasnicima Katar Ervejza, da vide kakve su mogućnosti da njihova avikompanija uđe u poslovnu saradnju sa Er Srbijom.

Foto: 021.rs
Ovim je srpski predsednik zaobilazno obavestio javnost da se dosadašnje partnerstvo domaćeg avioprevoznika sa Er Etihad gasi.
Pandemija ubrzala kraj
Kraj se odavno nazirao pošto se već prvih godina saradnje pokazalo da je kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata poprilično kiksnula kada se orijentisala na razvoj jeftinom kupovinom kompanija sa dobrim potencijalnim tržištem, ali i sa trenutnim poslovnim poteškoćama. Nije uspela da ih vrati na stazu uspeha, pa su Er Berlin, Al Italija i još nekoliko nekada zvučnih imena proteklih godina morala da potraže nov oslonac.
Emirati su zabeležili popriličan gubitak, vlasnici su smenili upravni tim cele kompanije, a novi definisali drugačiju poslovnu politiku, u okviru koje je došlo i do pada zainteresovanosti za saradnju sa srpskom firmom.
Pandemija je, svakako, dodatno ubrzala kraj. Videlo se to još krajem 2020. godine kada je država Srbija gubitke svoje letačke kompanije pokrila sa 100 miliona evra. Manjinski partner (49 odsto) Etihad nije želeo da srazmerno vlasništvu uđe u dokapitalizaciju, pa je država Srbija udeo sa 51 povećala na 82 odsto. Pre dve godine, Srbija je sa 15,5 miliona ponovo pokrivala gubitke, Emirati nisu, pa je udeo u vlasništvu narastao na 83,6 odsto.
Sedmi let za Njujork
Mada se posledice globalne zaraze i rata u Ukrajini, još itekako osećaju na aviotržištu, lane je Er Srbija, u kojoj je došlo do promene upravljačkog tima, ostvarila 21 miliona evra profita, bez dinara državne pomoći. Valja se podsetiti da je kompanija imala minimalan profit i u dve predpandemijske sezone. Pitanje jesu li ove sića zarade dovoljne da pokriju troškove koje je Srbija imala prvih godina saradnje nekadašnjeg JAT-a sa partnerom iz UAE. Prvo je morala da uplati 100 miliona dolara za minimalno većinsko suvlasništvo, potom u tri navrata od arapskog suvlasnika da podiže ukupno oko 160 miliona evra kredita uz kamatu od 6,5 odsto, mada je tih godina bilo moguće naći novac i za upola nižu cenu.
Ipak, nesporno da su zaposleni u Er Srbija mogli kroz dosadašnje partnerstvo a dosta unaprede poslovno znanje. Pokazatelji su ohrabrujući. Firma sada leti za 90 gradova, ove sezone će uvesti još dvadesetak direktnih letova, od kojih je, možda, najzanimljivija linija za Kinu. Er Srbija tokom cele godine koristi 19 aviona, dok leti iznajmljuje još najmanje osam. Oseća se nedostatak letelica za dugolinijski saobraćaj, pre svega kako bi se obnovila linija za Čikago, ali i uveo sedmi nedeljni let iz Beograda za Njujork.
Profit, ali skroman
Kada se izuzmu pandemijske sezone, poslovanje Er Srbije je pozitivno, ali zarada je skromna, nedovoljna za širenje mreže i pariranje konkurenciji. Stoga se država Srbija, kroz nedavne reči predsednika, odlučila da traži novog partnera. Zapravo, 1. februara Er Srbija je već ugovorila sa Katar Ervejzom takozvan šer kod aranžman, što znači da će prodavati karte za Katarove letove iz Dohe na 40 odredišta za koje nema svoje direktne letove. Među njima su Melburn, Pert, Brizbejn, Singapur, Hongkong, Najrobi, pa će ubuduće putnik iz Beograda moći jednom kartom prvo putovati do Dohe, potom novim letom do Melburna.
Takođe, putnik iz Hongkonga će kupujući samo jednu kartu moći stići do, recimo, Podgorice. Prvo će Katarovim letovima iz svog grada stići u Dohu, zatim u Beograd, potom na krilima Er Srbije uputiti se u glavni grad najmanje države na Balkanu. Kasnije, Er Srbija će na isti način i oslanjajući se na istog partnerta omogućiti letove za još petnaestak destinacija, među njima i Johanesburg.
Manji se oslanjaju na veće
Nekadašnji JAT je u najboljim danima leteo do 70 odredišta, ali su dominirale duge linije za koje je i posedovao pet aviona DC 10. Posebno se bili profitni letovi za Libiju i Irak. Danas, i pored nekoliko međukontinentalnih relacija, gro letova su u Evropi, odnosno u okruženju.
Prilike su se promenile, naročito od 9. septembra 2001. godine. Međukontinentalne linije sada uglavnom drže najveće svetske kompanije. Manje se, svuda u svetu, vezuju za veće i pokušavaju da na sopstvene lokalne relacije dovedu putnike sa međukontinetalnih letova, posebno one kojima krajnji cilj nije mesto u kome su napustili dugolinijski let.
Što se tiče relacija za Irak i Libiju zasnivale su se na dobrim odnosima nekadašnje Jugoslavije sa ovim državama i izvođenju velikih građevinskih radova jugoslovenskih firmi kako u Iraku, tako i u Libiji. Komunikacija između jugoradnika i domovine se održavala aviosaobraćajem, obično sa dve linije nedeljno. Kako većina evropskih država nije imala direktnu vezu ni sa Libijom, ni sa Irakom, njihovi stanovnici su se za obe relacije koristili letovima iz Beograda.
Ograničen uticaj države
Danas je situacija drugačija. Iz najvećih evropskih gradova leti se za obe države, dok srpski građevinci danas teško uspevaju da se izbore za poslove i na domaćem terenu. Od radova u inostranstvu jedva da je ponešto preostalo. Stoga i putovanja za Irak i Libiju nisu više zanimljivi ni žiteljima Srbije. Iz Beograda se retko leti za ova odredišta. Vremena su drugačija i Er Srbija treba da se prilagođava novim okolnostima.
Tu su i pravila Evropske unije kojih se, ako žele da lete ka gradovima na Starom kontinentu, moraju pridržavati i aviokompanije sa sedištem izvan evropske zajednice. Jedno od važnijih je da se eventualna državna pomoć mora vratiti do unapred definisanog roka. Ovim pravilom je ograničena mogućnost da se širenje mreže letenja razvija pomoću državnog novca. Aviokompanija mora ili iz poslovanja da generiše novac za razvoj ili da se oslanja na bankarske kredite.
Narudžba 144 nova aviona
Kako Er Srbija minimalno profitira, a ne želi da u vreme kada vanredni događaji poput pandemije ili rata u Ukrajini još uvek umnogome kreiraju situaciju u vazdušnom saobraćaju, ne preostaje ništa drugo nego mrežu linija razvijati oslanjanjem na velike i pouzdane prevoznike. Mada je osnovan tek pre 20 godina Katar Ervejz je jedan od traženijih za partnerstvo.
Leti na 190 relacija, u vlasništvu ima 84 aviona, "Erbasovih" i "Boingovih", a od oba proizvođača je kupovao dugolinijske, srednjelinijske i letelice za kraće relacije. Prosek starosti aviona je pet godina, naručio je i 144 nova, trećinu za teretni saobraćaj. Ima veliku prednost u povoljnoj geografskoj poziciji zemlje, pošto se u Dohi prizemljuju avioni iz Evrope i Afrike, a sa krajnjim destinacijama u Kini, na istoku Azije ili u Australiji.
Nesporno da je Katar ervejz poželjan partner i za srpskpg prevoznika bi bilo veoma dobro da za oslonac ima takvu kompaniju. Sa druge strane, ni ovdašnja firma nije praznih ruku, najbolja je u regiji a u Srbiji postoji i poprilično prometan aerodrom. Dobro je što partnera traži kada posluje profitno, dok je broj putnika lane povećan na 2,72 miliona, tek 2,8 odsto manje od rekordne predpandemijske 2019 godine. Uz dobrog strateškog partnera, srpska aviokompanija bi imala velike mogućnosti za dalji razvoj.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dug Telekoma porastao za pola milijarde evra
31.05.2023.•
5
Dobit Telekoma prošle godine iznosila je 113,7 miliona evra (13,3 milijardi dinara), što je 1,5 odsto više nego 2021. godine.
Argentina zbog inflacije uvela novu novčanicu koja vredi četiri dolara, na njoj simpatizer nacista
31.05.2023.•
3
Argentina je uvela novu novčanicu od 2.000 pezosa jer je neumerena inflacija desetkovala vrednost nacionalne valute.
Dodatni troškovi koje možete da očekujete pri podizanju stambenog kredita
31.05.2023.•
0
Bankari vam ovo neće reći dok ne potpišete ugovor o kreditu, pa je zato bolje da pročitate sada šta vas sve očekuje.
Evro sutra 117,27 dinara
30.05.2023.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,2745 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije.
Solidarnost: SNS otvorila put za konačnu rasprodaju javnih dobara
30.05.2023.•
5
Politička platforma Solidarnost saopštila je danas da vlast u jeku najvećih protesta građana "dovršava pljačku preostale državne imovine".
Srbija treća po izvozu jestivog ulja u EU, prestigla Rusiju
29.05.2023.•
3
Srbija je tokom prvog kvartala bila treći najvažniji dobavljač suncokretovog ulja za Evropsku uniju, zauzevši tako poziciju koja je Rusija imala pre izbijanja rata.
Srbijagas, Pošta, Srbijašume i još 20 javnih preduzeća postaće AD ili DOO
29.05.2023.•
7
Službeni glasnik, Pošta Srbije, Srbijašume, Srbijagas, Jugoimport SDPR samo su neka od ukupno 23 javna preduzeća koja će u narednom periodu promeniti svoju pravnu formu.
Kako se legalizuje pljačka - srpski vodič
29.05.2023.•
10
Samo dan nakon krvavog pira u školi "Ribnikar", javnost Srbije je bila ponovo zabezeknuta. Ovog puta šokantna vest stigla je iz Nemanjine 11, dakle iz sedišta Vlade Srbije.
Šta ako Atlantik grupa kupi Štraus: Gotovo svi brendovi kafe imaće istog vlasnika, iluzija izbora
29.05.2023.•
9
Rafovi prodavnica širom Srbije pretežno su ispunjeni kesicama kafe četiri brenda – Donkafe, Grand, Bonito i C kafe.
Moderni problemi zahtevaju moderna rešenja: Može li tehnologija biti odgovor na odliv mozgova
28.05.2023.•
1
Odlazak ljudi iz srednje i istočne u zapadnu Evropu doprineo je tome da mnoge zemlje sada imaju manjak radne snage pa ne mogu bez imigranata.
Plate u javnom sektoru više od republičkog proseka, najviše zarađuju pokrajinski činovnici
28.05.2023.•
9
Prosečna martovska neto plata u Srbiji je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila 85.485 dinara, a razlike u primanjima po opštinama su velike.
Pogled u novčanike i račune: Inflacija jede rast plata, a šta jedu građani?
28.05.2023.•
11
U Srbiji potrošačke cene rastu brže nego zarade, a neke osnovne namirnice beleže poskupljenja osetno veća od zvanične inflacije.
Ministar Momirović tvrdi da smo "pobedili" inflaciju: Da li je to tačno?
28.05.2023.•
18
Ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović, nedavno je izjavio da smo "pobedili" inflaciju, a da li je to tačno?
Nemačka objavila popis prosečnih bruto plata za 50 zanimanja
28.05.2023.•
14
Nemački Savezni zavod za statistiku objavio je popis prosečnih mesečnih bruto plata za 50 zanimanja.
Atlantic grupa planira da kupi Strauss Adriatic: Kako će to uticati na cenu kafe u Srbiji?
28.05.2023.•
1
Hrvatska Atlantic grupa, u vlasništvu biznismena Emila Tedeskog, najavila je da će kupiti Strauss Adriatic.
Građani oprezniji sa zajmovima zbog sve skupljih nekretnina
27.05.2023.•
2
Tražnja za kreditima građana smanjena je u prvom tromesečju ove godine usled poskupljenja nekretnina, ocenili su bankari u Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Šoškić: Momirovićeva izjava netačna, inflacija je zaustavljena - ne pobeđena
26.05.2023.•
7
Profesor Dejan Šoškić izjavu ministra trgovine Tomislava Momirovića da je država pobedila isflaciju ocenjuje netačnom.
Skinuto ograničenje cene jestivog ulja
26.05.2023.•
1
Novom uredbom koju je usvojila Vlada Srbije cena jestivog suncokretovog ulja više nije ograničena, piše N1.
Dva vlasnika farmi već 10 dana prosipaju svoje mleko: Otkazan im otkup, niko ga neće ni besplatno
26.05.2023.•
7
Vlasnici farmi krava Milan Pajić i Slobodan Brkić iz opštine Bogatić već deset dana dnevno bace oko 1.400 litara mleka u kanalizaciju jer im je Zlatiborska mlekara otkazala otkup.
Banke i dalje pooštravaju uslove za zaduživanje, građani se manje zadužuju
26.05.2023.•
4
Banke su i u prvom tromesečju ove godine nastavile sa pooštravanjem kreditnih standarda privredi i stanovništvu, ali je to zaoštravanje bilo blaže nego u poslednjem kvartalu 2022. godine.
Ekologija i održivost u svim segmentima poslovanja
25.05.2023.•
0
Kompanija A1 Srbija instalirala je 5.000 solarnih panela i pokrenula projekat "Niklo kao ja".
Komentari 7
Куп је битан
Biljana
Milica
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar