Smanjenje subvencija u sledećoj godini u brojnim oblastima: Šta predviđa budžet Srbije za 2024?
Iako je naplata poreza na dodatu vrednost (PDV) u ovoj godini znatno manja od prvobitno planirane, što je i Fiskalni savet ocenio "zabrinjavajućim".
Foto: 021.rs
Ipak, rebalansom budžeta smanjen je očekivan iznos prihoda od ovog poreza, a novi budžet za 2024, prema predlogu zakona koji je već pred poslanicima - opet računa sa značajnim rastom prihoda od PDV, za čak 84,3 milijarde dinara, piše N1.
Budžet za 2024. godinu računa na rast svih poreskih prihoda – osim poreza na dobit preduzeća, gde se očekuje osam milijardi dinara manje. Osim na veću naplatu poreza na potrošnju – PDV – država računa i na veći priliv u državnu kasu od – akciza.
Od akciza se iduće godine očekuje naplata ukupno 395 milijardi dinara.
Prethodni budžet, za ovu 2023. godinu, računao je sa 362 milijarde dinara.
To znači da država očekuje značajniji rast prihoda od akciza i to za 33 milijarde dinara, što je nešto više od devet odsto.
Rastu i očekivanja od naplate PDV, iako je – podsetimo, država zbog manje naplate tokom ove godine već smanjivala "očekivanja".
PDV: Dole-gore
Još je Fiskalni savet u septembru ukazao da naplata PDV ne ide po planu i da je rebalansom budžeta za 2023. godinu smanjen prvobitni iznos prihoda budžeta iz naplate ovog poreza na potrošnju.
Fiskalni savet je, naime, ukazao da je pad naplate PDV zabrinjavajući "jer može da nagovesti ozbiljne strukturne probleme u funkcionisanju Poreske uprave".
"Ovaj pad naročito iznenađuje uzimajući u obzir da je u 2023. inflacija premašila očekivanja, što utiče na povećanja naplate PDV-a u odnosu na plan. Dakle, za dati nivo potrošnje, poreska administracija Srbije ove godine nije uspela da naplati isti iznos PDV prihoda kao u prethodnih nekoliko godina", upozorio je Fiskalni savet u septembru ove godine analizirajući rebalans tekućeg budžeta.
Tim rebalansom za 2023. stavka naplate PDV je umanjena za 41,3 milijarde dinara. A, sada se, za 2024. godinu, planira naplata ovog poreza u iznosu većem za 84,3 milijarde u odnosu na iznos iz rebalansa – ukupno 908 milijardi dinara.
Ovaj iznos veći je i u odnosu na prvobitno postavljeni cilj za ovu godinu, i to za 43 milijarde dinara.
Preciznije – država je planirala naplatu PDV u ovog godini od 865 milijardi dinara, pa je kroz rebalans budžeta ovaj plan smanjila na 823,7 milijardi dinara, da bi za sledeću, 2024. godinu, isplanirala naplatu ovog poreza u iznosu od 908 milijardi dinara.
Plaćaćemo više na kamate
Na otplatu kamata i prateće troškove zaduživanja budžetom za 2024. godinu predviđeno je 183.571.577.000 dinara.
Od tog iznosa na otplatu domaćih kamata ide 52,5 milijardi dinara, na strane kamate čak 109,7 milijardi dinara, dok na otplatu kamata po garancijama odlazi 7,8 milijardi dinara javnog novca i prateće troškove zaduživanja još 13,57 miljardi dinara.
Ovi iznosi tokom protekle godine bili su znatno niži, pa je tako za otplatu kamata i prateće troškove zaduživanja u 2023. bilo opredeljeno 148,76 milijardi dinara.
To znači da su za dogodine planirana za 34,8 milijardi dinara veća izdvajanja za otplatu kamata i pratećih troškova.
Najveći rast, za 29,7 milijardi dinara, beleži se kod otplate stranih kamata – sa iznosa od 79,93 milijarde dinara u 2023. na 109,7 milijardi dinara u 2024. godini.
Subvencije poljoprivredi: Uvećane, pa smanjene
Kada je reč o subvencijama, iz budžeta za 2024. godinu je zanimljiv podatak da je za poljoprivredu planirano manje nego ove godine.
Tačnije, prvobitno je budžetom za 2023. planirano 68,7 milijardi dinara. Potom je rebalansom budžeta ovaj iznos značajno uvećan, na čak 100,8 milijardi dinara, da bi se za iduću godinu ponovo smanjile, ali ovaj put na iznos od 88 milijardi dinara.
Ukupne subvencije tokom iduće godine predviđene su u ukupnom iznosu od 184,56 milijardi dinara, što je manje od za ovu godinu rebalansom predviđenih 226 milijardi dinara, ali manje i od onih utvrđenih prvobitnim budžetom za 2023. od 192,9 milijardi dinara.
Subvencije u oblasti nauke rastu sa tri milijarde dinara na 3,6 milijardi dinara.
Značajno se smanjuju subvencije u oblasti energetike – sa ovogodišnjie 23,4 milijarde dinara na 9,1 milijardu dinara.
Subvencije u oblasti zaštite životne sredine idu sa 4,5 na 4,4 milijardi dinara, a subvencije za vazdušni saobraćaj sa 725 miliona dinara na 605 miliona dinara.
Rastu subvencije u privredi sa 24,8 milijardi dinara na 26,4 milijarde dinara.
Subvencije u oblasti kulture rastu sa 1,8 milijardi dinara na 2,2 milijarde dinara, dok se pod stavkom "ostale subvencije" predviđa gotovo upola manji iznos – 4,4 milijarde dinara umesto ovogodišnje 8,4 milijarde dinara.
Slično je i sa subvencijama za turizam koje sa 2,1 milijarde dinara idu na 1,3 milijarde dinara.
Smanjuju se subvencije za železnički saobraćaj sa 25 milijardi dinara na 24,6 milijardi dinara.
Značajno je i smanjenje subvencija za drumski saobraćaj – sa 31,5 milijardi dinara na 19,8 milijardi dinara. Međutim, ovde je važno istaći da su prvobitno planirane subvencije u oblasti drumskog saobraćaja bile značajno manje – na nivou od 19,7 milijardi dinara.
Na ovaj značajan rast subvencija u ovoj oblasti, kroz usvojeni rebalans, takođe je ukazao Fiskalni savet navodeći da je "ostao nerazjašnjen i rast subvencija putarskim preduzećima od 60 odsto – s nepunih 20 milijardi dinara na gotovo 32 milijarde dinara".
Novim budžetom za iduću godinu, ovaj iznos se ponovo planira na nižem nivou.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
3
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
5
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
41
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
32
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Komentari 16
Dzoni
Gagi
Ukinuti subvencije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar