Slučaj Mitrosa: Treba li država i dalje da subvencioniše strane kompanije koje onda odu iz Srbije?
Austrijska kompanija Gierlinger holding objavila je da zatvara proizvodnju u fabrici Mitros u Sremskoj Mitrovici.
Foto: Pixabay
Kako piše Danas, time je nastavljen niz stranih investitora koji su u poslednjih nekoliko godina stavili ključ u bravu i otišli iz Srbije.
Sagovornici Danasa napominju da se pokazuje štetnost ekonomske politike vlade koja se zasniva na privlačenju stranih investicija.
Predsednica Asocijacije samostalnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić podseća da su ona i njen sindikat od početka ukazivali na pogrešnost ekonomske politike ove Vlade.
"Možda se moglo i razumeti privlačenje investicija bez selekcije u početku, ali i kasnije se nastavilo davanje subvencija, razni benefiti, poklanjanje zemljišta svakome. Došli su investitori koji neće da ulažu ovde profit, da razvijaju posao, nego oni koji su tu samo dok traju subvencije, a čim prestanu idu dalje, u druge zemlje gde dobijaju bolje uslove. Taj trend će se nastaviti. Mnogi strani investitori će krenuti putem Mitrosa, Geoksa i drugih. Prosto više nemaju ekonomski interes koji su imali kada su dolazili", ocenjuje Savić dodajući da je to posledica loše ekonomske politike koja se bazirala na stranim investicijama i apsolutno zanemarila domaće privrednike.
Profesor na Fakultetu za primenjenu ekologiju Futura Božo Drašković posebno ukazuje na besmisao subvencija za privlačenje stranih investicija u sektore gde nema novih tehnologija i inovacija.
"Tipični primeri su Mitros i Geoks. To su grane koje zahtevaju jeftinu radnu snagu i subvencije i relativno niske cene energije da bi maksimizirali profit. A kada se izvuče maksimalan profit firma se vraća državi i ide se dalje. Kod nas je problem ad hok vođenja ekonomske politike, pa tako investitor baci oko na neko preduzeće, o tome se dogovara preko ambasade ili nekog drugog posrednika. Sa subvencijama je pitanje i narušavanje konkurencije. Mi imamo domaće proizvođače u mesnoj industriji i ako strana firma dobije subvencije, a domaća ne dobije, ona je u podređenom položaju", smatra Drašković dodajući da je jedino opravdano privlačenje i subvencionisanje investicija koje donose nove tehnologije i razvoj.
Član Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković ukazuje da se menjaju uslovi poslovanja i kod nas i u svetu.
"Mitros je mesna industrija i moguće je da su računali na jeftinije sirovine. Cena rada je i dalje manja nego u Zapadnoj Evropi, a treba videti da li oni nameravaju da presele proizvodnju u neku drugu zemlju ili se vraćaju u Nemačku. Treba na to gledati u svetlu opštih kretanja. Ako je neka privreda ili industrijska grana u recesiji, onda to otežava dalji napredak. Ako je nemačka privreda u problemima, onda će se ti problemi preliti i na ćerke firme i kod nas", zaključuje Atanacković.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milorad Filipović za Danas kaže da se u slučaju "Mitrosa" radi o sasvim specifičnom primeru.
"Došlo je do pojave i širenja svinjske kuge, a inače je Srbija bila delom oslonjena na uvoz prasadi za zadovoljenje svojih potreba usled smanjenja primarne proizvodnje. To je u ovoj situaciji dovelo do drastičnog skoka cena sirovine što je dalje poslovanje fabrike učinilo neprofitabilnim sa neizvesnim izgledima za oporavak", objašnjava on.
Sagovornik lista Danas ističe da država, pre svega, treba da izađe sa procenom.
"Treba da se napravi procena da li su uložena sredstva vraćena i u kom stepenu, odnosno da li je investitor ispunio sve uslove iz potpisanog ugovora", smatra Filipović.
On smatra da Srbija u određenoj meri treba da nastavi politiku davanja subvencija stranim investitoriama.
"Ali sa jasno uspostavljenim zahtevima u pogledu tehnološkog nivoa proizvodnje koja nam dolazi - visoke tehnologije, inovativni proizvodi bogati primenjenim znanjem, a ne jeftini i nisko akumulativna roba tipa čarape, veš... kao i u pogledu lokacije investicija, kako bi se više uticalo na regionalni raspored i nivo razvijenosti zemlje", navodi isti sagovornik.
On ukazuje da su u pojedinim primerima davane izuzetno visoke subvencije, a da nisu obrazloženi motivi ili pobude za tako nečim.
Filipović dodaje da ne postoji detaljna analiza isplativosti svih vrsta subvencija koje država daje za poslednjih 10 godina, iako, kako naglašava, to struka traži.
"Ne zna se da li smo više dali ili dobili u direktnom ekvivalentu (kroz novac i zapošljavanje). Ono što je jasno jeste da je kroz strane direktne investicije (SDI) poboljšana pokrivenost uvoza izvozom (preko 70-80 odsto) što je bilo do pre nekoliko godina nezamislivo. Takođe, priliv po osnovu SDI ima pozitivan uticaj na stabilnost kursa, a to opet sa svoje strane utiče na stabilnost cena i održavanje ukupne makroekonosmke stabilnosti", pojašnjava Filipović.
Na žalost, kako dodaje, motivi za podsticanje zapošljavanja sve manje su argumenti za subvencije.
"Sve se više sudaramo sa nedostatkom proizvodne radne snage na tržištu rada. Dakle, određene subvencije da i ubuduće, ali striktno usmerene na visokotehnološke proizvode i sa uslovljavanjem stranih investitora da moraju održavati proizvodnju najmanje 10 ili više godina ili da ih vrate", zaključuje on.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
8
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
2
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
1
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
18
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Frilenseri do utorka imaju rok da plate prvu ratu poreza
28.04.2024.•
4
Frilenseri u Srbiji imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
4
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
9
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Komentari 22
Plaćač poreza
Pele
Dr Miggyy
Mitros Fleischwaren DOO u Sremskoj Mitrovici, firma koja je dobila finansijsku pomoć Vlade Srbije u iznosu od 5,8 miliona evra u vidu subvencija za zapošljavanje, odlučila je da prekine sa radom, a zaposlene ostavi na cedilu. Firma je puštena u rad 2016. godine, a plaćena je samo mizernih 800.000 evra, lopovska posla. Na svečanom otvaranju fabrike sa zadovoljstvom je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Sada kada su nemci utopili pare dobijene od naše zemlje napuštaju je, a predsednik mudro ćuti, kao da se ne tiče njega, a zaslužan je. Imovina Matrosa treba konfiskovati i pustiti u rad našim snagama. Zašto su je prodali kada je to bila jaka firma pre poklanjanja nemcima. Matros nije jedina firma koja je propala, ima ih bar desetak u Srbiji, a vlasti ne preduzimaju ništa da se spase te uništene fabrike. Na svečanom zatvaranju Matrosa neizostavno treba da prisustvuju ΛV i Brnabić.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar