Kolaps srpske poljoprivrede
Poslednjih meseci o poljoprivredi se u ovdašnjoj javnosti govorilo znatno više nego ranije.
Foto: 021.rs
Čak i u izrazito agrarnoj državi kakva je Srbija, ova grana delatnosti je prilično marginalizovana, skrajnuta. U urbanim sredinama često se doživljava kao nešto zaostalo, prevaziđeno kao tema.
Mada se zna da je udeo agrara u srpskom BDP-u veoma visok, zavisno od metodologije kojom se meri ide i do 20 odsto, doživljavao se kao nešto sporedno, nešto od čega se valja što pre udaljiti.
Vapaji seljaka
Međutim, već nekoliko godina sve su češći i glasniji vapaji seljaka. Ne zna se kome je teže, ratarima, povrtarima, voćarima ili stočarima. U pojedinim granama velika većina paora nije uspela ni da vrati uloženo u proizvodnju, kamoli da zaradi za plaćanje obaveza ili za ulaganje u novi proizvodni ciklus.
Prošla godina bila je u svetu izrazito rodna, pa su cene, pogotovo ratarskih useva, na globalnim berzama niže nego decenijama unazad. Naravno, isti trend je, verovatno i izraženiji, na domaćem terenu. Čini se da su nedaće poljoprivrednika dosegle vrhunac.
Političke stranke su svakako uočile probleme. Mada većina tradicionalno izbegava da se ozbiljnije i kontinuirano bavi agrarom i drži se opšte populacije, ovoga puta nisu mogle ostati slepe i neme. Tim pre što je druga polovina prohujale sezone obeležena intenzivnom (pred)izbornom kampanjom.
Opšta propast
Iz opozicione grupacije najglasniji su bili iz Pokreta slobodnih građana. Dosta bombastično, ne ulazeći u argumentaciju, optužili su aktuelnu vlast da su "poljporivredu doveli u stanje opšte propasti". Reagovala je Ana Brnabić ukazujući da država, suprotno tvrdnjama opozicije, itekako vodi računa o agraru.
Pozvala se na činjenicu da se državne subvencije za agrar već nekoliko godina kontinuirano uvećavaja. Precizirala je da su lane dostigle sedam odsto ukupnog državog budžeta, znatno više nego ikada do sada, a u budžetu za 2024. godinu je predviđena još veća pomoć seljacima.
I zaista, za agrarni budžet biće izdvojeno milijardu evra, ranije se o ovolikoj svoti nije moglo ni razmišljati, ali... Premijerka kao da je prećutala prigovore da je način raspodele državne pomoći samo dodatno produbio jaz između pojedinih grupacija seljana.
Tačnije, put usmeravanja subvencija bio je previše partijski determinisan. Naravno, u pitanju su bogatiji seljaci koji se, po pravilu, približavaju svakoj stranci čim dođe na vlast. Tako je Srpska napredna stranka znatno uvećala članstvo na selu, ali samo među bogatijim paorima, po pravilu neuporedivo češćim korisnicima subvencija spram siromašnijih seljana.
Milijarda evra bogatima
Upečatljiv je primer bilo kreditiranje traktora, ključne mašine za agrarno domaćinstvo. Pomoć je išla i do polovine kupovne cene nove mašine. Teško da je u Srbiji ikada bilo veće pojedinačne podrške seljaku. Subvencije za pojedine kategorije su poticale većim delom iz evrounijskih fondova, dok je nabavka drugih tipova više podsticana domaćim novcem.
Međutim, efekat ove značajne mere je sporan. Razlog je u strukturi korisnika. Ispostavilo se da su mnogo češći korisnici paori koji već poseduju mašinu, čak i dve. Uz pomoć države, kupovali su i treću, potrebnu pre svega jer imaju u vlasništvu i nekoliko stotina hektara ili se, pak, intenzivno bave i pružanjem usluga pranja i drugih priprema zemljišta siromašnijim paorima.
Država je, doduše, pokušala da zabrani ovakve rabote, ali mehanizam zaobilaženja zabrane bio je trivijalno jednostavan: deo imanja se vlasnički prenese na sina ili suprugu koji se, formalno, i pojavljuju pri konkurisanju za subvencije.
Prihod četiri puta niži
Nije sporno da država poslednjih sezona izdvaja dosta za agrar, ali čini se da nije izgradila mehanizam raspodele koji bi novac usmerio tako da korist od pomoći bude optimalna i korektno raspoređena među paorima. Međutim, čini se da je ostao zapostavljen jači argument koji ilustruje pad srpske poljoprivrede, time i loš efekat tekuće ekonomske politike na agrar, selo i seljake.
Vrednost proizvodnje po hektaru poljoprivrednog zemljišta u Srbiji je oko 1.650 dolara. Ako se podsetimo da se u poslednjoj deceniji jugoslovenske države ovaj pokazatelj kretao između 5.700 i 7.450 dolara, vidi se kakav je krah doživeo agrar u zemlji gde još uvek ima 550.000 agrarnih domaćinstava i gde blizu 1,6 miliona stanovništva jedini prihod ima od ove delatnosti.
Zemljišni maksimum
Naravno, da je korist od obrade zemlje neuporedivo manja nego kada je prihod bio tri, četiri puta veći. Posebno je važno pitanje kako je došlo do ovolikog pada, pravog kolapsa. Jedan od većih uzroka je pad udela stočarstva, koje zahteva znatno više rada, ali i donosi mnogo veću dobit od ratarstva.
Pitanje je i kakav je uticaj kolosalne promene u vlasništvu nad poljoprivrednim zemljištem. U nas ne postoji zemljišni maksimum, pa sada imamo tajkune sa više desetina hiljada hektara, ali i blizu 2.000 zemljoposednika sa po više stotina hektara u posedu. I jedni i drugi dominatno se bave biljnom proizvodnjom, gotovo i ne obraćajući pažnju na mnogo zahtevnije stočarstvo.
Posebno je pitanje zašto je prerada agrarnih proizvoda potpuno izdvojena iz matičnih kombinata i zadruga i privatizovani osamostaljeno. Time je agrar ostao bez ključne delatnosti koja je donosila gro prihoda i dobiti.
Tako skrajnuto selo je i država izbegavala, pa je ostalo potpuno nerazvijene infrastrukture. Preciznije kazano, poljoprivreda i selo su duže vreme van interesovanja šire javnosti i zaobiđeni su u državnim planovima.
Takav tretman započet je sa početkom raspada nekadašnje države, a, u manjoj ili većoj meri, sličan tretman su podsticale i sve stranke koje su se posle promena dvehiljaditih smenjivale na vlasti.
Potrebne korenite promene
Srpska napredna stranka je već dvanaestu sezonu kontinuirano na vlasti. Nije ispoljila nameru da učini korenitiji zaokret. Prvih godina vladavine je u ignorisanju agrara i nadmašivala prethodnike.
Tek poslednjih sezona, kada su seljačke nedaće kulminirale, pokušala je pojedinim potezima više da "gasi vatru" nego da radi na sistemskom poboljšanju položaja poljprivrede i sela. Iz takvog pristupa je i uvećanje subvencija, svakako neophodna mera, ali nedovoljna da, bez promene celokupne agrarne politike, reši makar i manje teškoće delatnosti od koje zavisi bezmalo dva miliona žitelja Srbije.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Radite godinu dana bez plata": Reči preduzetnice iz Srbije izazvale lavinu reakcija
17.05.2024.•
68
Na društvenim mrežama kruži snimak preduzetnice Olgice Samoilović koja savetuje mladima da rade i godinu dana bez plate u dobroj firmi ukoliko im se za to ukaže prilika da bi stekli dragoceno znanje.
Đedović: Operater nove rafinerije nafte u Smederevu biće kineska kompanija
17.05.2024.•
15
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović kaže da će u novu rafinerija u Smederevu, prema sporazumu Vlade Srbije i China Energy International Group, biti uloženo blizu 2,4 milijarde evra.
Nove cene goriva: Pojeftinili i benzin i dizel
17.05.2024.•
11
Litar evrodizela će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji, koštati 201 dinar, a litar benzina evropremijum BMB biće 196 dinara.
"Esprit" bankrotirao u Nemačkoj
16.05.2024.•
5
Poznati trgovački lanac Esprit podneo je zahtev za bankrot na sudu u Diseldorfu, javlja časopis TextilWirtschaft, prenosi Slobodna Dalmacija.
Mali: EU podigla prognozu rasta BDP-a Srbije na 3,5 odsto za ovu godinu
15.05.2024.•
7
U prolećnoj ekonomskoj prognozi za 2024. za zemlje EU i kandidate za članstvo koju je danas objavila EK prognoza rasta srpskog BDP-a podignuta je na 3,5 odsto za 2024. i 4,3 odsto za 2025. godinu.
Kina čuva tajnu rekordne cene zlata
15.05.2024.•
3
Ovih dana cena zlata se kreće oko 2.240 dolara za uncu, što je otprilike 140 dolara manje nego pre tri meseca.
Planom rasta EU za Srbiju predvidela 125 miliona evra: Koje uslove moramo da ispunimo?
15.05.2024.•
25
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će Srbiji uskoro pristići prvih 125 miliona evra u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
Mali: Posvećeni smo reformama, bez ugrožavanja investicionog ciklusa koji smo započeli
14.05.2024.•
2
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas, u razgovoru sa komesarom Evropske unije (EU) za susedsku politiku i proširenje Oliverom Varhejijem, da je Srbija posvećena reformama.
Povećane devizne rezerve Srbije
13.05.2024.•
8
Bruto devizne rezerve zemlje su na kraju aprila iznosile 25,1 milijardu evra, što je najviši nivo krajem meseca od 2000. godine, od kada se prate podaci na taj način.
Jagode u grlu: Zaglavile na granici - praznik je, službe rade skraćeno
13.05.2024.•
10
Zbog tvrdnji dela prevoznika da njihove kolege koje voze hladnjače zloupotrebljavaju povlašćeni status, Uprava carina odlučila je da privremeno obustavi mogućnost prioritetnog prolaska za hladnjače.
Cene u aprilu veće pet odsto nego pre godinu dana
13.05.2024.•
6
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u aprilu su, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane pet odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2023. u proseku povećane za 1,8 odsto.
EU: Platforma Buking pod pojačanim nadzorom zbog zaštite konkurencije
13.05.2024.•
3
Evropska komisija objavila je da je holandska platforma za rezervaciju smeštaja Buking stavljena pod nove strože mere za zaštitu konkurencije, koje je EU uvela za nekoliko tehnoloških giganata.
Srbija izvozi rakiju u vrednosti 25 miliona evra: Najznačajnija šljivovica
13.05.2024.•
3
Izvoz rakije iz Srbije kontinuirano raste iz godine u godinu i procenjuje se da je on trenutno oko 25 miliona evra, izjavio je savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Veljko Jovanović.
Gasprom: Dnevno Evropi dostavljamo 43 miliona kubnih metara gasa
12.05.2024.•
2
Ruska naftna kompanija "Gasprom" saopštila je danas da dostavlja u Evropu 42,9 miliona kubnih metara gasa dnevno preko Ukrajine.
Odakle stiže najviše stranih investicija u Srbiju: Rusija nije ni u prvih pet
12.05.2024.•
36
Prošle godine u Srbiju je ušlo više od 4,5 milijardi evra stranih direktnih investicija, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).
Vučić rekao da će zamoliti Sija da Kina otvori fabriku vozova u Srbiji: Koliko je to realno?
12.05.2024.•
31
Ako bi nadležni u Srbiji uspeli da ubede kineske investitore da u našoj zemlji nikne fabrika vozova i lokomotiva, to bi predstavljalo značajan doprinos razvoju srpske privrede.
Mali: Ljudi nisu svesni značaja posete kineskog predsednika Srbiji
12.05.2024.•
12
Ministar finansija Siniša Mali ocenio je danas da je EU najznačajniji partner Srbije, ali da je saradnja sa Kinom šansa za domaće privrednike da više zarade, prošire poslovanje, otvore radna mesta...
U Srbiji dve godine ograničena cena goriva: Sve izvesnije da će se to nastaviti
12.05.2024.•
12
Raste udeo uvoza nafte iz Ukrajine, opada ona iz Rusije.
Njujork najbogatiji grad na svetu: U njemu živi više od 400.000 milionera i milijardera
12.05.2024.•
2
Njujork je najbogatiji grad sveta u kome trenutno živi 359.000 milionera i 60 milijardera.
Poljoprivrednici iz revolta besplatno delili povrće na pijaci
11.05.2024.•
10
Poljoprivrednik Dimitrije Đorđević i njegova porodica danas su, na pijaci u Leskovcu, besplatno delili kupus i krastavce.
Proizvođači jabuka Srbije: Sporazum sa Kinom značajna poslovna prilika
11.05.2024.•
16
Stupanje na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine 1. jula ove godine je značajna poslovna prilika, ocenili su proizvođaći jabuka.
Komentari 38
Dogodine u Botošu
Aca
Неко образован
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar