![Cene hrane u Srbiji znatno više nego u zemljama EU: Ovo su glavni razlozi zašto je to tako Cene hrane u Srbiji znatno više nego u zemljama EU: Ovo su glavni razlozi zašto je to tako](/images/a71dba351b5be250f6f55b027b03522d/300x175_market_supermarket_prodavnica_radnja.jpg)
Koliko su zarađivali građani, a koliko trgovci na maržama u 2023. godini?
Prosečna zarada u Srbiji, bez poreza i doprinosa, prošle godine je iznosila 86.000 dinara.
![Koliko su zarađivali građani, a koliko trgovci na maržama u 2023. godini? Koliko su zarađivali građani, a koliko trgovci na maržama u 2023. godini?](https://www.021.rs//images/ef272c9a54869e62dc29ec70f92aedac/market_supermarket.jpg)
Foto: 021.rs
U odnosu na godinu pre toga, zarada je nominalno viša za 14,8 odsto, a realno, tek za 2,4 odsto, pokazuje publikacija Republičkog zavoda za statistiku.
Prosečna zarada, prema podacima RZS, beleži trend rasta i u decembru 2023. godine, što je i uobičajeno za ovaj mesec. Sa iznosom od 95.093 dinara, prosečna zarada dostiže međugodišnji rast od skoro 13 odsto nominalno, a realno manje od pet odsto. Na rast zarada uticala je i odluka o povećanju minimalne cene rada sa 201 na 230 dinara po satu.
U javnom sektoru su najviše prosečne zarade bez poreza i doprinosa bile u javnim državnim preduzećima i iznosile su skoro 99 hiljada dinara, dok su zaposleni u lokalnim preduzećima zarađivali manje od 80 hiljada.
Najniža prosečna plata u javnom sektoru bila je u obrazovanju i kulturi i iznosila je oko 81 hiljadu dinara. Sledi zdravstvo i socijalni rad sa 86,7 hiljada dinara.
Kada se zarade uporede po sektorima, zapaža se da je najveći realan rast u odnosu na 2022. godinu ostvaren u trgovini na veliko i malo i popravci motornih vozila (3,2 odsto).
Najviše zarade bez poreza i doprinosa u 2023. godini ostvarene su u programiranju (264 hiljade dinara) i u vazdušnom saobraćaju (193 hiljade dinara).
S druge strane zaposleni u pripremanju i posluživanju hrane u proseku su zarađivali oko 47 hiljada dinara mesečno.
Posmatrano po regionima, najviša prosečna zarada u 2023. godini zabeležena je u beogradskom regionu (109,4 hiljade dinara), dok su Vojvođani u proseku zarađivali 81,3 hiljade mesečno.
Prosečna zarada pokrivala je prosečnu potrošačku korpu samo u Beogradu, dok su Novosađani skoro "dobacivali" do prosečne korpe, sa odnosom prosečne korpe i zarade od 1,06.
U svim ostalim lokalnim samoupravama u Srbiji, sem u Nišu, prosečne zarade pokrivale su minimalnu, ali ne i prosečnu potrošačku korpu.
Treba, ipak, imati u vidu da prosečne zarade ne oslikavaju realno stanje. U realnosti, većina građana Srbije zarađivala je manje od 70 hiljada dinara.
Podsetimo i da je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine početkom godine objavilo izveštaj o kupovnoj moći stanovništva u kome se navodi da je prošlogodišnja prosečna potrošačka korpa bila više od 100 hiljada dinara, a minimalna oko 52.000. Prema strukturi trošenja, moglo se videti da porodice koje kupuju minimalnu potrošačku korpu štede na nekim važnim namirnicama za zdravlje i ishranu.
Kroz sagledavanje razlika u prosečnim platama i kupovnoj moći, moguće je primetiti i neujednačen ekonomski rast u Srbiji. Osim beogradskog regiona, koji nema nijednu nerazvijenu opštinu, u ostala tri regiona (Vojvodina, Južna i Istočna Srbija i Šumadija i Zapadna Srbija), broj i veličina nerazvijenih opština variraju.
Od ukupno 46 opština, u Vojvodini je samo jedna nedovoljno razvijena, a nijedna opština nije devastirana, odnosno sa stepenom razvijenosti ispod 50 odsto od republičkog proseka.
Iza Beograda je po učešću u bruto domaćem proizvodu Vojvodina. Primetan je i trend odlaska lokalnog stanovništva iz manjih opština u Vojvodini, pa je tako u osam gradova pokrajine koncentrisano više od polovine njenog stanovništva.
Republički zavod za statistiku istraživao je i marže u trgovini i prehrambenoj industriji i njihov uticaj na inflaciju cena hrane u Srbiji.
Kako se ističe u publikaciji RZS, posebno zabrinjava to da se hrana izdvojila kao vodeća u rastu cena, čime je udar na životni standard snažniji, pogotovo u Srbiji, gde izdaci za hranu imaju visok udeo u ukupnim troškovima domaćinstava. Ovome su, u velikom, doprinele i trgovačke marže.
Istraživanje o prihodima od prodaje prehrambenih proizvoda pokazalo je da je prosečna stopa bruto marže za sve posmatrane subjekte u trgovini iznosila skoro 15 odsto. Male specijalizovane trgovine imale su više marže. Najveći raspon u kretanju visine bruto marže zabeležen je kod maslaca, sa maksimalnom vrednošću od 76,4 odsto, nasuprot minimalnoj od devet odsto. Generalno, proizvodi kod kojih veliki trgovinski lanci ostvaruju više marže od ostalih prodavnica su bili maslac i kafa.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici će nastaviti pregovore sa Vučevićem
26.07.2024.•
1
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koja su prošle godine predvodila proteste, nastaviće pregovore za mesec dana sa premijerom Milošem Vučevićem.
Mihajlović: Šta znači minimalna korpa, da li pojedine porodice moraju manje da jedu?
26.07.2024.•
3
Sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti da minimalna zarada ove godine bude najmanje 55.000 dinara.
EU danas prebacuje Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine
26.07.2024.•
3
EU će danas prebaciti Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine, izjavila je predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen.
Najveći broj polovnih vozila iz Švajcarske završi u Srbiji
26.07.2024.•
6
Izvoz polovnih vozila iz Švajcarske je milionski posao, a 2023. godine srazmerno najveći broj ih je završio u Srbiji, pokazuje istraživanje švajcarske radio-televizije SRF.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana
26.07.2024.•
3
U Srbiji će u narednih sedam dana maksimalna maloprodajna cena evrodizela iznositi 202 dinara za litar, a benzina 191 dinar.
Ipak još ništa od privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Poništen poziv, ne zna se zašto
26.07.2024.•
2
Ministarstvo privrede je bez obrazloženja poništilo javni poziv za privatizaciju Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Jedan odsto najbogatijih na planeti za 10 godina zaradio 42 biliona dolara
26.07.2024.•
1
Jedan odsto najbogatijih na svetu povećao je svoje bogatstvo za više od 42 biliona dolara u prošloj deceniji, otkrio je Oksfam.
Svetske rezerve zlata nestaće za 20 godina: Ulaganje u nekretnine nije toliko isplativo, evo zašto
26.07.2024.•
15
Cena zlata već duže vreme je na istorijskom maksimumu. Globalna kriza, ratovi, inflacija i opšta nesigurnost doveli su do toga da skoči tražnja za ovim plemenitim metalom.
Opala prodaja polovnih vozila u Srbiji: Najviše se kupuju dizelaši stariji od 10 godina
26.07.2024.•
10
U Srbiji je u prvoj polovini ove godine prodato ukupno 63.795 polovnih automobila, što je 1,2 odsto manje nego u isto vreme prošle godine, pokazala je analiza sajta Polovni automobili.
Mali tvrdi da Srbija nije prezadužena, a opozicija da je vlast razmontirala državu
25.07.2024.•
11
Ministar finansija Siniša Mali danas je izjavio da, bez obzira na nova državna zaduženja, ne postoji opasnost da Srbija bude prezadužena i da ne može da otplaćuje javni dug.
Statističke opsene: Ni prosečna, a kamoli medijalna zarada nije dovoljna za normalan život
25.07.2024.•
15
Iako se predsednik Srbije Aleksandar Vučić hvali prosečnom platom od preko 100.000 dinara, u Srbiji 800.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, a 60 odsto jedva sastavlja kraj sa krajem.
Reno će u Sloveniji proizvoditi električnu verziju modela "tvingo"
25.07.2024.•
2
Predstavnici francuskog proizvođača automobila Reno su potpisali memorandum sa Vladom Slovenije o proizvodnji redizajnirane verzije svog električnog modela "tvingo" u fabrici u Novom Mestu.
Mali: Prosečna plata u decembru biće veća od 900 evra, a do kraja 2027. godine 1.400 evra
24.07.2024.•
24
Prosečna plata u Srbiji u maju je iznosila je 100.170 dinara ili 855 evra, a do kraja ove godine biće veća od 900 evra, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali.
Nova električna fiat panda - igračka bogatih ili dostupna i "običnom" građaninu?
24.07.2024.•
17
Svečano najavljena proizvodnja od jeseni električnog modela fiat grande panda u Kragujevcu će nesumnjivo uticati na statistiku domaće industrijske proizvodnje.
Pokrenuta nova privatizacija Jugoslovenskog rečnog brodarstva
24.07.2024.•
3
Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za učešće u postupku javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje kapitala Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Srbija ove godine uvezla 65.000 polovnih vozila: I dalje gomilamo ona sa euro 3 i euro 4 motorom
23.07.2024.•
13
U prvih šest meseci ove godine u Srbiju je uvezeno 65.275 polovnih automobila, od čega je 12.703 marke "folksvagen", objavila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Poslanici danas daju "amin" na zaduživanje Srbije za 1,2 milijarde evra: Najviše za stadion
23.07.2024.•
35
Skupština Srbije započela je prvo vanredno zasedanje u aktuelnom sazivu, a od 60 tačaka koje su na dnevnom redu svaka šesta tiče se novih zaduživanja i servisiranja starih dugova.
Građevina u EU usporava, dok u Srbiji "cveta"
23.07.2024.•
3
Dok gradnja u zoni evra i celoj Evropskoj uniji poslednjih meseci polako usporava, u Srbiji se čini da krize nema.
Paori u muci: Rekordna žetva, skromna zarada
23.07.2024.•
15
Većina poljoprivrednih useva drastično će osetiti ekstremno toplo leto.
Pad IT sistema širom sveta uzrokovao gubitak veći od milijardu dolara: Ko će platiti ceh?
23.07.2024.•
3
Iza pada IT sistema prošle nedelje stoji greška CrowdStrike kompanije za sajberbezbednost, ali još nije poznato ko će nadoknaditi gubitke nastale usled digitalne blokade.
Izvršni direktor Stelantisa: Memorandum sa EU o sirovinama dobar potez za Srbiju
23.07.2024.•
4
Izvršni direktor kompanije Stelantis Karlos Tavares izjavio je da je Memorandum o strateškom partnerstvu u oblasti mineralnih sirovinaSrbije i EU veoma dobar potez za Srbiju po pitanju litijuma.
Komentari 3
Statistika
Statističar ne može da gleda u pasulj niti da ide kod gatare da mu ona otkrije koji radnici dobijaju novac u koverti mimo zakona i koliko dobijaju, te je stoga nepošteno i bezobrazno tvrditi da statističar laže. Možemo zato reći da statistika nije precizna jer ne radi sa preciznim podacima koje je nemoguće dobiti te da je prava prosečna plata značajno veća od one koja je javno objavljena.
njonjo
Ja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar