
Problemi sa električnim vozilima
Već desetak godina u Evropskoj uniji se insistira na sve bržoj realizaciji "Zelende agende".

Foto: Pixabay
Pod njom se podrazumeva snažno suzbijanje zagađivanja životne sredine, a centralni cilj je smanjenje emitovanja ugljen-dioksida okrivljenog za dramatično povećanje temperature vazduha i uzroćenje sledstvenih klimatskih promena.
Kao stožerna tačka preobražaja zamišljen je prelazak sa fosilnih na električne automobile. Za transformaciju brodova i šlepera na nov pogon mnogo više se očekuje od upotrebe vodonika, a prioritet je, za sada, dat automobilskoj branši s obzirom na to da se u razvoju električnih baterija odmaklo mnogo dalje.
Vreme e-vozila
Ekonomije najvećih i najrazvijenih zemalja umnogome su preoblikovane tako da se prilagode, u nekim segmentima i podrede, ostvarivanju novog cilja. Krenulo je prilično dobro, umnogome i zahvaljujući snažnoj državnoj podršci širom sveta kako proizvođačima "četvorotočkaša", tako i kupcima električnih vozila.
Prednjače najbogatije zemlje, unutar njih (naj)bogatiji sloj stanovništva koji prvi akumulira ušteđevinu dovoljnu da kupi ne baš jeftinu novotariju.
Stoga već deceniju i duže slušamo o naglom porastu broja e-vozila na evropskim putevima, posebno u Norveškoj koja planira da već 2025. godine zabrani prodaju vozila na dizel, benzin i gas. Desetak godina kasnije zabranila bi se i sama upotreba klasičnih automobila.
Udeo električnih u ukupnoj prodaji automobila širom Starog kontinenta je iz godine u godinu snažno rastao i lane je iznosio 13,9, uz još 24 odsto prodatih hibridnih automobila. Sa 39 odsto učešća na tržištu benzinci se nekako održavaju, dok su dizelaši lane pali na samo 14,4 odsto udela i prvi su viđeni za muzej.
Vapaji najvećih proizvođača
Međutim, na samom kraju prošle godine primećeno je bitno usporavanje transformacije. Neočekivan trend je nastavljen i početkom tekuće sezone, da bi mart mesec doneo upozoravajuće rezultate. Prodaja svih vozila u EU je smanjena za 5,2 odsto, dok je pad u kategoriji električnih automobila 11,3 odsto u odnosu na 12 meseci ranije. Hrabri novo povećanje plasmana "hibrida", čiji je udeo u ukupnoj prodaji skočio na čak 29,3 odsto.
Statistčki podaci jasno ukazuju ne samo da više nije realno očekivati ranije procenjivani rast prodaje od 18 odsto, nego da će u 2024. biti veoma teško izbeći vidljiv pad prodaje e-vozila. Još je veće iznenađenje da slični vapaji dolaze i od najvećih svetskih proizvođača e-automobila, "Tesle" i kineskog "BYD".
Teško bez subvencija
Tako je tokom marta u Uniji prodato tek 134.397 e-automobila, a posebno je zabrinjavajući pad prodaje u Nemačkoj. Tamo je već lane u decembru plasirano 48 odsto manje nego godinu dana ranije. Nema spora da je na drastičan pad prodaje najviše uticalo loše stanje ekonomije najveće evropske države i nadovezujući pad standarda stanovništva. Ipak, glavni razlog je odluka Nemačke da ukine subvencije kupcima pojedincima, nakon što je prethodni mesec ukinula i podršku kompanijama da vozni park inoviraju e-vozilima.
Razvoj situacije u vodećoj motornoj sili EU pokazuje da je e-transformacija državni projekat i uspeh je umnogome uslovljen svotom novca koji država usmerava u ove namene. Vidljivo je i u "elektrizovanijoj" Norveškoj, gde je lane, nakon ukidanja državnih subvencija, prodato oko 102.000 e-automobila, skoro 38.000 manje nego prethodne sezone.
Bogati već kupili
Sa svetske scene takođe stižu nepovoljne vesti: najveći svetski proizvođač "Tesla" je u prvom kvartalu ove godine prodao za 8,5 odsto manje nego prethodne, dok se najveći kineski proizvođać "BYD" hvalisao kada je u decembru prodao 500.860 e-vozila, da bi se poprilično utišao kada je u januaru plasirao tek 301.000 svojih četvorotočkaša. Nesporno da je došlo ne samo do usporavanja rasta nego i do pada prodaje, ponajviše u Evropskoj uniji.
Naravno da su se poslodavci i političari upitali šta je razlog nepovoljnoj promeni. Vidljivo je da su subvencije države igrale veliku ulogu. No, kraj državnoj pomoći celom projektu došao je, usled krize uzrokovane ratom u Ukrajini, pre nego što je bilo planirano, a time i pad prodaje.
Možda je još značajnije da je bogatiji deo stanovništva pri kraju zadovoljavanja potrebe za e-vozilom. Siromašniji će do novotarije doći mnogo teže i sporije nego što se očekivalo, posebno stoga što je nenadano usledila kriza ekonomije i pad standarda.
Pojavila su se i kineska e-vozila po gotovo upola nižoj ceni od vozila iste klase evropskog, američkog ili kanadskog proizvođača. Kupac, pogotovo siromašniji, ne razmišlja o tome da li kineska država zaobilazno pomaže svoje kompanije, očekuje da mu i domaći proizvođač uskoro predstavi povoljniju ponudu.
Dodatni troškovi
Pokazuje se da je e-vozilo skupo za siromašnije slojeve. Otprilike je 30 odsto iznad cene klasičnog vozila iste klase. Međutim, kod kineskih proizvođača ova razlika ne premašuje 12, 13 odsto, pa potencijalni kupac skromnije platežne moći iščekuje jeftiniju ponudu procenjujući da evropski i američki proizvođač ima prostora za korekciju cene.
Inače, e-vozilo ima oko 15.000 delova, naspram 28.000 delova u klasičnom. U proizvodnji e-vozila učestvuje 25 odsto manje radnika nego u proizvodnji klasičnog, kako funkcioniše bez motora mnogo ređe se i kvari. Biće znatno manje posla i za automehaničare. Dakle, bitno utiče na profil stručnosti novih radnih mesta i njegova upotreba ukinuće mnoga danas sasvim pristojno prinosna zanimanja.
Najvažniji deo e-vozila je baterija za čiju proizvodnju i funkcionisanje su potrebni litijum, kobalt, nikl i bakar, i daleko je najteži deo vozila. Upravo zbog njenih 600-700 kilograma i e-vozilo je znatno teže od klasičnog parnjaka. Kako je teže u udarima pričinjava veću štetu, pa je i osiguranje za njega skuplje najmanje 30 odsto. Zbog težine ovo vozilo i mnogo više tare i kruni asfalt, pa se stoga u Kanadi i Australiji vlasnicima naplaćuje posebna nadoknada za oporavak puteva. Svi dodatni troškovi e-vozilo takođe udaljavaju od siromašnijeg čoveka.
Udvostručena potrošnja struje
Ipak, najveći je problem potrošnja energije. Broj automobila je toliko velik da je ukupna potrošnja struje drastično uvećana. Tako u Holandiji, gde je udeo e-vozila izrazito visok, sve češće dolazi do nestašica električne energije, kako na visokom, tako i na niskom naponu, u lokalnoj strujnoj mreži. Planira se bar udvostručenje proizvodnje struje, ali do tolikog rasta ne može se doći ni brzo, ni jeftino.
Poseban su problem baterije. Nema dovoljno stanica sa punjačima dovoljne snage, pa se gro e-vozila napaja preko kućnih strujnih utičnica. Nevolja je što u tom slučaju napajanje traje satima, često celu noć.
E-vozila se retko kvare. Najčešći kvar je oštećenje baterije koje su programirane tako da se ne popravljaju, već eventualno zamenjuju. Na temperaturi ispod minus 18 litijumska baterija ne funkcioniše i vozilo je "umrtvljeno", auto ne mrda, sve dok ne ojuži.
No, baterija je istovremeno i daleko najskuplji deo e-vozilo i na nju otpada i 40 odsto cene. To zamenu čini skoro neisplativom, pa tržišta polovnih e-vozila gotovo i da nema, a kupac je prinuđen da kupuje novo vozilo mnogo češće nego što je slučaj kod upotrebe klasičnog vozila. Siromašnima je to, na duži rok, možda i najveća prepreka da se koriste novotarijom.
Iščekivanje ekološkijih baterija
Poseban je problem iskopavanje, potom prerada litijuma. Obe faze pridobijanja ovog izrazito lakog metala su ekološki veoma problematične i praćene su protestima u lokalnoj sredini. Pojavljuju se i ekološki mnogo prihvatljivije baterije na grafen i natrijum čija je upotreba sa stanovišta zaštite životne sredine mnogo poželjnija. Ne mali broj ekoloških zanesenjaka se "iz principa" ne upušta u zamenu fosilnog e-automobilom sve dok se ne dođe do poželjnijeg rešenja za baterije.
Masovna, upotreba e-vozila, pogotovo primena celokupne "Zelene agende", podrazumeva uvećanje potrošnju struje za 130-140 odsto. Tu se postavlja pitanje je li moguće ovolika proizvodnja samo iz obnovljivih izvora, kao što se i otvara dilema koliko je izrada pojedinih delova vetro i solarnih generatora, posebno zbog velike primene retkih ili takozvanih strateških elemenata, i sama ekološki prihvatljiva? Kod baterija, ključnog elementa e-vozila, postavlja se i pitanje reciklaže nakon upotrebe.
Proterivanje gasa
Rešenje brojnih tehnoloških nedoumica dodatno će poskupeti kako proizvodnju, tako i korišćenje e-vozila. Time ova novotarija postaje još skuplja, gotovo nedostupna, siromašnijim slojevima. Smanjivanje prodaje pokazuje da je zainteresovanost za kupovinu u padu. Pri tome sve češće se može čuti argumentacija kako su kopanje i proizvodnja pojedinih metala neophodnih za funkcionsanje e-vozila ekološki takođe sporni.
Stoga se sve češće mogu čuti osporavanja odluke EU da gas, koji je dugo važio za ekološki prihvatljivo gorivo, pod američkim pritiskom predstave u najgorem svetlu i prekategorišu u neprihvatljivo. Planirano rešenje u vidu oslonca na obnovljive izvore zastaje već na prvom koraku, pri transformaciji fosilnih automobile na novu pogonsku energiju.
Neugodno iznenađenje je tim veće što probleme u ovoj fazi primene "Zelende agende" niko nije očekivao. Izgleda da zbivanja na Starom kontinentu pokazuju da je "proterivanje gasa" prvenstveno bila politička odluka, ekologija je poslužila samo kao zgodan okvir da se javnosti prikaže na, navodno, prihvatljiv način.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poskupele republičke administrativne takse
02.07.2025.•
1
Od 1. jula promenjena je visina republičke administrativne takse propisane Zakonom o republičkim adminstrativnim taksama za određene tarifne brojeve.
Imovina najbogatijih dovoljna da se 22 puta iskoreni globalno siromaštvo
02.07.2025.•
0
Novi izveštaj britanske organizacije Oksfam otkriva dramatičan porast bogatstva najbogatijih jedan odsto stanovništva tokom poslednjih deset godina.
Ove godine biće više pšenice, manje malina i višanja
01.07.2025.•
3
Republički zavod za statistiku objavio je da se ove godine u Srbiji očekuje veći prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu, a manji rod malina i višanja.
Proizvođači planiraju da prospu tri tone mleka: Protest zbog otkupne cene
01.07.2025.•
5
Predsednik Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije Milija Palamarević izjavio je da će proizvođači mleka tog dela Srbije 4. jula u Gruži prosuti tri tone mleka.
Poreska politika u Srbiji obeshrabruje domaća ulaganja, reforma nije na vidiku
30.06.2025.•
2
Prilika za ozbiljniju poresku reformu u Srbiji koja bi podstakla domaća privatna ulaganja propuštena je prethodnih godina.
Koje voće je najskuplje na pijacama u Srbiji (više nije trešnja)?
30.06.2025.•
3
Posle trešanja koje su u maju sa cenom od 1.000 do 1.500 dinara ponele titulu najskupljeg voća, u junu je to neslavno mesto zauzela kupina.
Tramp: Postoji kupac za TikTok - grupa veoma bogatih ljudi
29.06.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da postoji kupac za društvenu mrežu TikTok nakon što je polovinom juna još jednom pomerio rok za prodaju te aplikacije na 17. septembar.
Uvode se nova pravila za praćenje porekla drveta: Uz otpremnicu i dokaz o zakonitoj proizvodnji
29.06.2025.•
11
Nacrt zakona o stavljanju na tržište drveta i drvnih proizvoda, ispisuje nova pravila koja se tiču porekla i zakonitosti drveta koje se stavlja na tržište Republike Srbije.
Bugarska dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra
27.06.2025.•
2
Bugarska je dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra od 1. januara 2026. godine.
Tramp objavio da su SAD potpisale sporazum o trgovini sa Kinom ne navodeći detalje
27.06.2025.•
1
SAD i Kina su potpisale sporazum o trgovini, izjavio je predsednik Donald Tramp, dodajući da očekuje uskoro postizanje dogovora i sa Indijom.
Objavljene nove cene goriva
27.06.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 sati.
Sankcije NIS-u ponovo odložene
27.06.2025.•
3
Sankcije Naftnoj industriji Srbije ponovo su odložene.
U Srbiji više od 215.000 ljudi radi duže od osam sati dnevno
27.06.2025.•
8
U Srbiji je skoro tri miliona ljudi, starijih od 15 godina, bilo zaposleno tokom prošle godine, a većina njih radila je uobičajeno radno vreme od 36 do 48 sati nedeljno.
Posle odbrane, trgovina: Koliko daleko će EU ići da bi umirila Trampa?
26.06.2025.•
2
Pod pritiskom da obezbede trgovinski sporazum sa SAD, Evropljani traže formulu za umirivanje američkog predsednika, nakon što su se složili sa istorijskim povećanjem vojne potrošnje sa NATO-om.
Građanima stižu dupli računi za struju: Nadležni kažu da treba platiti razliku
26.06.2025.•
95
Pojedini građani su od Elektroprivrede Srbije dobili po nekoliko računa za struju na kućnu adresu.
Bajatović: Srbija neće ostati bez gasa, novi ugovor sa Rusijom do 20. septembra
26.06.2025.•
4
Direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović rekao je da bi novi, dugoročni gasni ugovor sa Rusijom, trebalo da bude potpisan do 20. septembra.
Arsić: Opadaju investicije, državna potrošnja stagnira, privatna sporo raste
25.06.2025.•
5
U Srbiji su se početkom 2025. godine pogoršali rezultati privrede, rekao je danas profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić.
Počela isplata subvencija pčelarima
25.06.2025.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da su počela uručenja rešenja, kao i isplate subvencija pčelarima po košnici za ovu godinu.
Arbitraža: Gasprom mora da isplati 1,37 milijardi dolara ukrajinskom Naftogasu
25.06.2025.•
3
Naftogas grupa dobiće 1,37 milijardi dolara nakon arbitražnog postupka protiv ruskog Gasproma, objavio je direktor državne ukrajinske kompanije za gas Sergij Koretski.
Bečki institut: Opada obim stranih investicija u istočnu i jugoistočnu Evropu
25.06.2025.•
0
Obim direktnih stranih investicija bio je prošle godine u zemljama istočne i jugoistočne Evrope manji nego proteklih nekoliko godina iako je bilo izuzetaka među koje spadaju i zemlje Zapadnog Balkana.
Srbija se zadužuje za više od pola milijarde evra
25.06.2025.•
22
Vlada Srbije donela je odluku o novim emisijama državnih hartija od vrednosti. Iznos jedne emisije je 250 miliona evra, a druge 35 milijardi dinara (ili gotovo 300 miliona evra).
Komentari 8
Pero Postar
Milos
Rolling coal
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar