
Kakva je veza između iskopavanja litijuma i širenja kineskog Minta u Srbiji?
Usvajanjem teksta Memoranduma o razumevanju između Srbije i kineske kompanije Mint, vlada je načinila prvi korak ka otvaranju još jednog pogona za automobilsku industriju.

Foto: Pixabay
Kineska kompanija Mint holdings limited gradiće objekte za proizvodnju u Inđiji, a planirano je da u te svrhe tokom 10 godina bude uloženo 870 miliona evra i da posao dobije 2.220 radnika.
Mint kao strani investitor već posluje u Srbiji. Ima proizvodne pogone u Loznici i Šapcu, a krajem maja ove godine od Srbije je dobio preko 23 miliona evra subvencija da proširi proizvodnju.
Osim toga, i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) razmatra da mu odobri zajam od 598 miliona evra za proširenje kapaciteta u Srbiji i u Poljskoj, kako bi pogurala proizvodnju kućišta za baterije električnih automobila.
Ovo bi bila još jedna u nizu investicija u proizvodnju delova za autoindustriju da nije zanimljivih veza koje se protežu do kontroverznog projekta kopanja litijuma, piše "Danas".
Uporedo sa širenjem poslovanja Minta, pretprošle godine slovačka fabrika baterija InoBat objavila je da razgovara sa Srbijom o gradnji fabrike baterija u Ćupriji.
Još novembra 2022, ta firma potpisala je sporazume sa srpskom vladom da gradi giga-fabriku u Srbiji. Čak se pominjalo da će država podržati investiciju sa 419 miliona evra podsticaja.
Kako su prošle godine priznali njeni predstavnici, dolazak InoBata u Srbiju delimično je podstaknut upravo iskustvom i poslovanjem Minta u našoj zemlji, a sa Mintom je potpisala i Memorandum o razumevanju, na osnovu koga će dve kompanije sarađivati u celokupnom lancu snabdevanja baterijama, kako u Srbiji, tako i u Evropi.
Kakve to veze ima sa Rio Tintom?
Osim što se litijum iskopava da bi se "upakovao" u baterije, veza između ove tri firme je i novčana.
Jedan od investitora u InoBat upravo je bio Rio Tinto, a izvršni direktor InoBata javno je isticao kako je "oduševljen" što će sarađivati sa ovim globalnim rudarskim konglomeratom i što će "rame uz rame razvijati ekosistem litijumskih baterija".
Prema pisanju EBA (European Battery Alliance), dve kompanije su još 2021. potpisale Memorandum o razumevanju, sa ciljem da se ubrza uspostavljanje lokalnog lanca vrednosti baterija u Srbiji. Prema njemu, partnerstvo treba da pokrije ceo životni ciklus, od rudarstva do reciklaže baterija.
Zato se postavlja pitanje da li se, uprkos negodovanju građana Srbije, već uveliko priprema teren za otvaranje ne samo rudnika, već i ostalih postrojenja u lancu, kao i da li se ovim kompanijama isplati poslovanje u Srbiji i bez litijuma iz naše zemlje.
Mihailo Gajić, ekonomista Libeka, kaže da poslovanje pomenutih firmi ne bi bilo ugroženo ako se rudnik ne bi otvorio, jer one svakako ne bi čekale da celo njihovo investiranje zavisi od projekta "Jadar".
"Ne samo zato što još uvek nije sigurno da li će se on realizovati, već jer je potrebno nekoliko godina da rudnik krene sa radom, čak i kada bi danas bio odobren. Oni neće da investiraju i završe radove ove godine, a da onda imaju fabriku koja će biti prazna narednih par godina dok ne krene Jadar da izvlači rudu koja im je neophodna. Kompanije ovde dolaze sa biznis planom, koji veorvatno, u početku ne uključuje saradnju sa Jadrom. Ukoliko bi rudnik bio otvoren, tada bi postojala mogućnost uvezivanja u sistem", pojašnjava ovaj ekonomista.
Gajić takođe dodaje i da dolazak ovih kompanija nema značajnu ulogu u motivisanju Rio Tinta da bude dodatno zagrejan za otvaranje rudnika.
"Rio Tinto ima svoje interese u vezi sa otvaranjem rudnika u svakom slučaju. Njih ne interesuje nužno ko će im biti kupac robe, jer je njihova roba berzanska i tražena, pa je mogu prodati nizu drugih igrača. Njihovo funkcionisanje u Srbiji ne zavisi od toga da li će doći neka kompanija da koristi litijum, jer mogu relativno lako da ga izvezu, pre svega u EU", navodi on.
Naposletku, Gajić podseća da se ovakva struktura firmi može posmatrati iz vizure širenja zajedničkog lanca proizvodnje, od sirovine, preko katoda, baterija, do konačnog proizvoda kao što je električni automobil.
"Postoji niz igrača u tom tržištu, pravi se nekoliko gigafabrika u Evropi koje su proizvođači baterija za automobile, i u Francuskoj, Nemačkoj, Poljskoj, ali i u komšijskoj Mađarskoj. Oni prate odluke da se smanji broj automobila sa unutrašnjim sagorevanjem i da se pređe na električna ili hibridna vozila. To podrazumeva uvezivanje proizvodnih procesa, da bi se od sirovine došlo do konačnog proizvoda. Kod nas postoje naznake kreiranja takvog lanca snabdevanja", kaže on.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dolar pao na najniži nivo u poslednje tri godine
15.06.2025.•
0
Dolar je pao na najniži nivo u poslednje tri godine, jer promenljiva trgovinska politika Sjedinjenih Američkih Država unosi nestabilnost na tržišta.
Objavljeno koliko je Tramp zaradio u 2024: Najveći prihodi od kriptovaluta i golf klubova
15.06.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp prijavio je više od 600 miliona dolara prihoda tokom 2024. godine.
Prodat Ju-Es stil: Poznato ko ga preuzma i za koji iznos
15.06.2025.•
3
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu direktivu kojim je dozvoljena prodaja Ju-Es stila kompaniji Nipon Stil za 14,9 milijardi dolara.
U Švajcarskoj je ustavom zagarantovano pravo na gotovinu
15.06.2025.•
2
Senat Savezne skupštine Švajcarske jednoglasno je doneo odluku o tome da u ustav te države ugradi garanciju o snabdevanju gotovinom i upotrebi franka kao nacionalne valute.
Stručnjak za energetiku: Povećanje cene sirove nafte neće uticati na Srbiju
14.06.2025.•
5
Cena sirove nafte na svetskom tržištu nakon izbijanja sukoba između Izraela i Irana ne bi trebalo da pređe 90 dolara po barelu.
Srbija povećava kapacitete vetroelektrana - cilj jedan GW do kraja godine
14.06.2025.•
3
Svetski dan vetra, koji se obeležava 15. juna, Srbija dočekuje sa 607 megavata (MW) vetroelektrana.
Advokat Siniše Malog opet dobio posao na EXPO: Preko 14 miliona dinara
13.06.2025.•
10
Advokat Igor Isailović, poznat po saradnji sa ministrom finansija Sinišom Malim, ponovo je dobio posao za pružanje pravnih usluga za potrebe Specijalizovane izložbe EXPO 2027.
Objavljene nove cene goriva: Nisu dobre vesti
13.06.2025.•
12
Na pumpama u Srbiji evrodizel će u narednih sedam dana koštati 189 dinara, dok je cena benzina 179 dinara po litru.
Program podrške za održivu poljoprivredu: Prijave do 3. avgusta
13.06.2025.•
0
Razvojni biznis centar Kragujevac, ENECA, Mladi poljoprivrednici Srbije i Ekološki centar "Stanište" raspisali su javni poziv organizacijama u oblasti poljoprivrede i udruženjima poljoprivrednika.
Đedović Handanović: Čekaju se lokacijski uslovi za naftovod Srbija-Mađarska, potom izrada projekta
12.06.2025.•
3
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je u toku ishovodovanje lokacijskih uslova za naftovod Srbija - Mađarska.
Mali najavio nove reforme: Uvođenje e-bolovanja i osnivanje baze podataka parafiskalnih nameta
12.06.2025.•
8
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je da domaću privredu očekuju još dve reforme - uvođenje e-bolovanja i osnivanje centralizovane baze podataka parafiskalnih nameta.
Vlada ukinula uredbu o subvencijama za zaposlenje novonastanjenih lica u Srbiji
12.06.2025.•
3
Vlada Srbije ukinula je Uredbu o kriterijumima za dodelu podsticaja poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena lica u zemlji.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto
12.06.2025.•
2
NBS odlučila je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (7 odsto).
Ruski gas kao sredstvo ucene: Može duži ugovor - ako Srbija stopira isporuku oružja Ukrajini
12.06.2025.•
20
Ruski gas ima ucenjivački potencijal za Srbiju, saznaje Demostat nezvanično u diplomatskim krugovima.
Nova tura otkaza u Guglu
12.06.2025.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl pokrenula je novu rundu smanjenja troškova.
Pritisak na kurs dinara ipak raste: Doznake za osam odsto manje nego prošle godine
11.06.2025.•
11
Poslednji podaci iz platnog bilansa pokazuju parametre koji su izazvali slabiji rast bruto domaćeg proizvoda od očekivanog.
Crna Gora odbacila mogućnost da se Srbija uključi u tender za koncesije aerodroma
11.06.2025.•
5
Ministarstvo saobraćaja Crne Gore je odbacilo mogućnost uključenja Srbije u tekući tender za 30-godišnje koncesije nad aerodromima Podgorica i Tivat.
EU dodala Monako na spisak zemalja visokog rizika od pranja novca
11.06.2025.•
0
Evropska komisija objavila je da je dodala Monako na spisak zemalja "visokog rizika" po pitanju pranja novca.
Macut: Srbija neće preduzimati ništa u vezi NIS bez saglasnosti ruskih partnera
10.06.2025.•
10
Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je da "država neće preduzimati nikakve korake u vezi Naftne industrije Srbije bez saglasnosti ruskih partnera", saopštio je njegov kabinet.
Tabaković: Rekordne rezerve zlata u Srbiji - skoro 50 tona
10.06.2025.•
32
Rezerve zlata u Srbiji dostigle su skoro 50 tona, rekla je guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković.
Mali: Država uzima kredit za isplatu "rafala" do oko 1,9 milijardi evra
10.06.2025.•
37
Ministar finansija Siniša Mali rekao je da će država da se zaduži kod inostranih banaka za isplatu nabavke 12 borbenih aviona "rafal" iz Francuske, u iznosu od oko 1,9 milijardi evra.
Komentari 4
sale
Samo pretpostavka
Uporni su i ne odustaju. Očekuju i subvencije. Nije na odmet da se ogrebu.
Možda su po sredi i neke druge rude i minerali (koje i kakve?). Za sada se ne pominje. Ali, upornost ostaje, bez obzira na pad cena litijuma i moguća nova i bolja rešenja.
Slucaj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar