Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad kompanijom Tranšped - Beograd, čuvenim preduzećem koje je osamdesetih godina zapošljavalo 1.800 ljudi u svim jugoslovenskim republikama.
Foto: Pixabay
Kako piše Biznis.rs, razlog za otvaranje stečaja je, kako je navedeno u sudskoj dokumentaciji, "trajnija nesposobnost plaćanja", a prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, računi Tranšpeda su u blokadi ukupno 2.835 dana, odnosno neprestano najmanje od 2022. godine.
Stečajni postupak pokrenut je na predlog poverioca - kompanije Grand Star, koja je, prema podacima Privrednog suda, otkupila potraživanje ranije Tranšpedovog poverioca u iznosu od 12 miliona dinara, koliko i potražuje od bivšeg giganta.
Prvo poverilačko ročište održaće se 18. septembra, dok je za 14. novembar zakazano ispitno ročište.
Od zaprega preko "Kamiondžija" do aviona
Da nisu slučajno Paja i Jare, čije su likove u seriji i filmovima dočarali legendarni Pavle Vuisić i Miodrag Petrović Čkalja, deo svoje kamiondžijske karijere proveli u Tranšpedu, potvrđuje u razgovoru za Biznis.rs i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović, poznavalac aktuelnih logističkih trendova, ali i istorije ovog sektora u Srbiji.
"Tranšped je bio ključna špediterska kuća u bivšoj Jugoslaviji - za špediciju i transport bio je ono što je Genex bio za spoljnu trgovinu. Posao koji bi Genex ugovorio, on bi realizovao, tako da ako nekoj kompaniji priliči titula giganta - to je Tranšped", objašnjava Aćimović.
On podseća da je beogradska kompanija, pored drumskog i železničkog, imala i odeljenje za vazdušni transport, pa ne čudi da je bio fokusiran na poslovanje širom sveta, odnosno na međunarodnu špediciju i transport robe.
Početak Tranšpeda svakako nije bio glamurozan - ta radna organizacija je daleke 1950. godine posedovala konjske zaprege i dva stara kamiona, da bi četiri godine kasnije zaprege bile poslate u penziju, a kupljeni novi kamioni Škoda i Dajc, da bi kasnije u vozni park stigli i Lejlandi i Mercedesi.
Početkom osamdesetih, kada je poslovala na vrhuncu, firma je zapošljavala 1.800 radnika širom Jugoslavije, a najviše u Beogradu, a njihova vozila prevalila su 1980. godine 20 miliona kilometara. Ukupan prihod premašio je tri milijarde tadašnjih dinara, stoji u monografiji Srbijatransporta, izdatoj 1981. povodom 30. godišnjice osnivanja tog i danas uglednog i aktivnog udruženja.
Sunovrat poslovanja i privatizacija
Problemi u poslovanju nastaju devedesetih godina prošlog veka, sa raspadom SFRJ i uvođenjem sankcija nekadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Bolji dani za Tranšped nisu došli ni sa 2000. godinom i pokretanjem novog kruga privatizacije. Akcije Tranšpeda je 2003. na Beogradskoj berzi kupilo preduzeće Novoline iz Slovenije čiji je vlasnik, prema pisanju domaćim medija, bio Dušan Plut.
Već sledeće godine pokušana je prodaja Tranšpedove zgrade u samom centru Beograda, u ulici Kralja Petra 45. Uvid u javne podatke katastra, međutim, ne govori ništa o toj transakciji, već se Tranšped i dalje vodi kao vlasnik poslovnih prostora i stana u zgradi od oko tri hiljade kvadrata koja od 2017. nosi oznaku da ima svojstvo kulturnog dobra.
Slovenački Novoline je i danas većinski vlasnik kompanije Tranšped - Beograd d.o.o, ali se njegovim akcijama više ne trguje na Beogradskoj berzi - isključene su još 2009. godine, kada je promenio pravnu formu i postao društvo sa ograničenom odgovornošću.
Od marta ove godine, kada je Grand Star otkupio potraživanje Tranšpedovog poverioca i pokrenuo stečajnu proceduru, u katastru stoji i zabeležba zabrane otuđenja zgrade i njenih posebnih delova.
Se raspao pre 15-20 god. Nastala je privatna firma Proteam ( vlasnici bivsi direktori) koja je povukla skoro sve zaposlene. Patrljak koji je ostao bio je neprimetan
Da te pitam,evo trazis subvencije,dobijes 300 hiljada evra i zaposlis,jos 20 ljudi i na njih dobijes po 10 hiljada eura,sta bi radio,proizvodio,izvozio…jer trebas biti koliko toliko,produktivan bar +1 od dobijene pomoci na 4 godine,eto neka bude i 5 godina.
Subvencije domacim preduzecima, ovom nasem gazdi svega u Srbiji , ne padaju na pamet! Iskljucivo strancima. Na poklon strancima desetine i stotine miliona evra, a oni sve rasprodaju i smugnu cim potrose te subvencije. Domace firme, ni dinara subvencije, nego u bankrot, a onda provjereni prijatelji kupe stecajnu firmu,i za taj novac dobiju nekretnine i zemljiste koji vrijede deset do 20 puta vise. Onda se grade stanovi i prodaje..Mozda se nesto i pokloni zasluznim.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Republički geodetski zavod (RGZ) saopštio je da je cena stanova u Srbiji u četvrtom tromesečju 2025. godine povećana za 5,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Država planira da se putem obveznica zaduži 20 milijardi dinara (oko 170 miliona evra) u drugom kvartalu ove godine, pokazuje objavljeni raspored aukcija Uprave za javni dug.
Cene nafte su smanjene i sada su ispod 100 dolara za barel, a svetske berze beleže rast posle izjava predsednika SAD Donalda Trampa da bi iranski rat mogao da se okonča "vrlo skoro".
Španska kompanija CAF potpisala je ugovor sa SrbijaVozom o isporuci 30 električnih vozova (EMU) za potrebe prigradske železnice BG Voz u Beogradu u vrednosti više od 300 miliona evra, objavljeno je danas.
Generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović izjavio je da će Srbija imati stabilno snabdevanje gasom do 2028. godine, bez poskupljenja za domaćinstva i uz mogućnost da gas za privredu bude i nešto jeftiniji.
Agencija za privredne registre (APR) podsetila je da sutra ističe zakonski rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i da je Srbija dobila produženje ugovora za gas na još tri meseca "po veoma povoljnim uslovima".
Šestomesečni euribor odnosno kamata koju banke najčešće zaračunavaju prilikom odobravanja kredita porastao je za pola procenta od početka meseca i iznosi 2,5 odsto.
Cene nafte premašile su danas 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mesec dana od početka rata u Iranu.
Cene plastike skočile su zbog poskupljenja nafte, ali Srbija nije direktno pogođena pošto iz Persijskog zaliva uvozi malo sirovina, izjavio je sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS Dragan Stevanović.
Odluka Vlade Srbije da zbog rata u Iranu snizi akcizu za gorivo obradovala je vozače, ali je istovremeno izazvala i brigu u javnosti kako će se u budžetu "zakrpiti rupa" nastala zbog manjka planiranih sredstava.
Agencija za privredne registre (APR) saopštila je da zakonski rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za prošlu godinu ističe u utorak, 31. marta.
Cene zlata i srebra izgledaju kao finansijski rolerkoster već nekoliko meseci. Posle drastičnog rasta, koji je započeo još sredinom januara, događaju se i drastični padovi.
Kretanje cena nafte poslednjih nedelja sve više prati izjave američkog predsednika Donalda Trampa, dok investitori pokušavaju da procene dalji tok sukoba na Bliskom istoku.
Rast cena energenata zbog rata na Bliskom istoku imaće višestruke negativne posledice na privredu Srbije, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić.
Evropa ne spada u regione koji veoma zavise od nafte i gasa iz Persijskog zaliva odakle su isporuke poremećene zbog rata SAD i Izraela s Iranom, piše danas austrijski list Štandard.
Komentari 4
Biljana
Ty
Gradjanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar