
Radnici iz regiona eksploatisani i na Balkanu i kada odu u inostranstvo
Radna eksploatacija pogađa i strane i domaće radnike u regionu, koji su njoj podložni i kada napuste Zapadni Balkan, piše Nova ekonomija.

Foto: Pixabay
Procene civilnog društva ukazuju da je radna eksploatacija sve veći problem u Srbiji i susednim državama, ali upozorava da je njen pravi obim teško proceniti. Dostupni podaci se uglavnom oslanjaju na zvanično evidentirane slučajeve, a institucije ne uspevaju da otkriju mnoge slučajeve – niti ih žrtve prijavljuju.
Analiza Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) zato se oslanja na podatke američkog Stejt department, odnosno njihovog godišnjeg izveštaja o trgovini ljudima.
Prema tom izveštaju, između 2018. i 2023. godine, vlasti i civilno društvo u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji zabeležile su 767 potvrđenih i potencijalnih žrtava radne eksploatacije, uključujući i prisilno prosjačenje.
Ipak, predstavnici GI-TOC-a su na predstavljanju izveštaja upozorili da bi "broj slučajeva mogao biti deset do 20 puta veći" od onog koji pokazuju zvanični podaci.
Prema istraživanju, od 2018. do 2021. godine postojao je stalni porast slučajeva radne eksploatacije.
Uprkos dramatičnom padu u pendemijskoj 2022. godini, broj slučajeva se ponovo povećao već naredne.
Radna eksploatacija u regionu je obeležena neadekvatnim nadoknadama, dugim radnim vremenom i lošim okruženjem, posebno u građevinarstvu, tekstilnoj industriji, ugostiteljstvu i industriji hrane, stoji u izveštaju GI.
Zloupotrebe poput oduzimanja ličnih dokumenata, prinudnih ugovora na određeno vreme su česti, kao i zastrašivanje i psihičko zlostavljanje, ponekad čak i praćeno fizičkim ili seksualnim nasiljem.
Uprkos ekonomskom napretku, region se i dalje suočava sa socio-ekonomskim izazovima, koju karakterišu visoke stope siromaštva, značajna nezaposlenost mladih i neformalna ekonomija, piše u izveštaju.
Neadekvatna socijalna zaštita mnoge ugrožene porodice ostavlja bez suštinske podrške, doprinoseći riziku od radne eksploatacije.
Radna eksploatacija pogađa i državljane posmatranih država i radnike-migrante, ali ostaje u velikoj meri skrivena javnosti, institucije nemaju adekvatan odgovor, a lokalna endemska korupcija omogućava i olakšava eksploataciju drugih ljudskih bića.
"Političari treba da se fokusiraju na poboljšanje redovnog prikupljanja podataka, podizanje svesti, jačanje pravnih i političkih okvira, poboljšanje sprovođenja zakona i nadzora, saradnja sa civilnim društvom, bavljenjem korupcijom, pružanjem podrške žrtvama i širenjem međunarodne saradnje po ovom pitanju", preporuke su GI-TOC-a.
Implementacija harmonizovanog sistema prikupljanja podataka i izveštavanja koji objedinjuje informacije iz različitih institucija u tom procesu biće od vitalne važnosti.
Prema preporukama izveštaja, političari treba da rade na stvaranju standardizovane, sveobuhvatne zbirke podataka o tim pojavama.
To će omogućiti bolje praćenje sprovođenja zakona i politike, zaštititi prava žrtava trgovine ljudima i dati tačniju prezentaciju tog pitanja.
Preporuke su i da političari i privatni sektor promovišu ekonomsku diverzifikaciju i otvaranje novih radnih mesta (posebno za mlade), razvijaju politike za formalizaciju neformalne ekonomije i reformišu programe socijalne zaštite kako bi se pružila ciljana podrška najugroženijim porodicama, prenosi Nova ekonomija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dolar pao na najniži nivo u poslednje tri godine
15.06.2025.•
0
Dolar je pao na najniži nivo u poslednje tri godine, jer promenljiva trgovinska politika Sjedinjenih Američkih Država unosi nestabilnost na tržišta.
Objavljeno koliko je Tramp zaradio u 2024: Najveći prihodi od kriptovaluta i golf klubova
15.06.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp prijavio je više od 600 miliona dolara prihoda tokom 2024. godine.
Prodat Ju-Es stil: Poznato ko ga preuzma i za koji iznos
15.06.2025.•
3
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu direktivu kojim je dozvoljena prodaja Ju-Es stila kompaniji Nipon Stil za 14,9 milijardi dolara.
U Švajcarskoj je ustavom zagarantovano pravo na gotovinu
15.06.2025.•
2
Senat Savezne skupštine Švajcarske jednoglasno je doneo odluku o tome da u ustav te države ugradi garanciju o snabdevanju gotovinom i upotrebi franka kao nacionalne valute.
Stručnjak za energetiku: Povećanje cene sirove nafte neće uticati na Srbiju
14.06.2025.•
5
Cena sirove nafte na svetskom tržištu nakon izbijanja sukoba između Izraela i Irana ne bi trebalo da pređe 90 dolara po barelu.
Srbija povećava kapacitete vetroelektrana - cilj jedan GW do kraja godine
14.06.2025.•
3
Svetski dan vetra, koji se obeležava 15. juna, Srbija dočekuje sa 607 megavata (MW) vetroelektrana.
Advokat Siniše Malog opet dobio posao na EXPO: Preko 14 miliona dinara
13.06.2025.•
10
Advokat Igor Isailović, poznat po saradnji sa ministrom finansija Sinišom Malim, ponovo je dobio posao za pružanje pravnih usluga za potrebe Specijalizovane izložbe EXPO 2027.
Objavljene nove cene goriva: Nisu dobre vesti
13.06.2025.•
12
Na pumpama u Srbiji evrodizel će u narednih sedam dana koštati 189 dinara, dok je cena benzina 179 dinara po litru.
Program podrške za održivu poljoprivredu: Prijave do 3. avgusta
13.06.2025.•
0
Razvojni biznis centar Kragujevac, ENECA, Mladi poljoprivrednici Srbije i Ekološki centar "Stanište" raspisali su javni poziv organizacijama u oblasti poljoprivrede i udruženjima poljoprivrednika.
Đedović Handanović: Čekaju se lokacijski uslovi za naftovod Srbija-Mađarska, potom izrada projekta
12.06.2025.•
3
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je u toku ishovodovanje lokacijskih uslova za naftovod Srbija - Mađarska.
Mali najavio nove reforme: Uvođenje e-bolovanja i osnivanje baze podataka parafiskalnih nameta
12.06.2025.•
8
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je da domaću privredu očekuju još dve reforme - uvođenje e-bolovanja i osnivanje centralizovane baze podataka parafiskalnih nameta.
Vlada ukinula uredbu o subvencijama za zaposlenje novonastanjenih lica u Srbiji
12.06.2025.•
3
Vlada Srbije ukinula je Uredbu o kriterijumima za dodelu podsticaja poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena lica u zemlji.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto
12.06.2025.•
2
NBS odlučila je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (7 odsto).
Ruski gas kao sredstvo ucene: Može duži ugovor - ako Srbija stopira isporuku oružja Ukrajini
12.06.2025.•
20
Ruski gas ima ucenjivački potencijal za Srbiju, saznaje Demostat nezvanično u diplomatskim krugovima.
Nova tura otkaza u Guglu
12.06.2025.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl pokrenula je novu rundu smanjenja troškova.
Pritisak na kurs dinara ipak raste: Doznake za osam odsto manje nego prošle godine
11.06.2025.•
11
Poslednji podaci iz platnog bilansa pokazuju parametre koji su izazvali slabiji rast bruto domaćeg proizvoda od očekivanog.
Crna Gora odbacila mogućnost da se Srbija uključi u tender za koncesije aerodroma
11.06.2025.•
5
Ministarstvo saobraćaja Crne Gore je odbacilo mogućnost uključenja Srbije u tekući tender za 30-godišnje koncesije nad aerodromima Podgorica i Tivat.
EU dodala Monako na spisak zemalja visokog rizika od pranja novca
11.06.2025.•
0
Evropska komisija objavila je da je dodala Monako na spisak zemalja "visokog rizika" po pitanju pranja novca.
Macut: Srbija neće preduzimati ništa u vezi NIS bez saglasnosti ruskih partnera
10.06.2025.•
10
Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je da "država neće preduzimati nikakve korake u vezi Naftne industrije Srbije bez saglasnosti ruskih partnera", saopštio je njegov kabinet.
Tabaković: Rekordne rezerve zlata u Srbiji - skoro 50 tona
10.06.2025.•
32
Rezerve zlata u Srbiji dostigle su skoro 50 tona, rekla je guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković.
Mali: Država uzima kredit za isplatu "rafala" do oko 1,9 milijardi evra
10.06.2025.•
37
Ministar finansija Siniša Mali rekao je da će država da se zaduži kod inostranih banaka za isplatu nabavke 12 borbenih aviona "rafal" iz Francuske, u iznosu od oko 1,9 milijardi evra.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar