Zašto radnici iz Indije u tolikom broju dolaze u Srbiju: Dobri uslovi ili odskočna daska za EU?
Naši radnici u inostranstvu, a strani radnici kod nas - ovo je šablon koji je sve prisutniji poslednjih godina u Srbiji.
Foto: 021.rs
Iz Srbije je na radu u inostranstvu više od 300.000 ljudi, pokazuju procene Republičkog zavoda za statistiku. Pored toga stanovništvo Srbije je sve starije i sve je manje radne snage, brojna zanimanja su deficitarna, pa su mnogi poslodavci pribegli zapošljavanju radnika iz inostranstva.
Tako su bolje plate, lakši život, veći standard ili neki drugi motivi bili razlog da više od 50.000 radnika iz drugih zemalja potraži posao na srpskom tržištu, sudeći prema izveštaju Nacionalne službe za zapošljavanje o broju izdatih radnih dozvola. Taj broj je verovatno daleko veći, jer mnogi stranci u Srbiji rade na crno. Prema izveštaju Inspektorata za rad za 2023, svaki deveti strani radnik radio je bez radne dozvole.
Među najbrojinijim strancima sa radnim dozvolama na našem tržištu rada su građani Kine, Egipta, Indije i Tadžikistana. U pogledu ljudi koji rade na crno, prema izveštaju Inspektorata, najviše je onih iz Turske, zatim iz Kine, Indije, Kube, Egipta, Uzbekistana.
Takođe, što se tiče onih koji dolaze u Srbiju kao gastarbajteri ima i visokoobrazovanih, menadžera, poslovnih ljudi, ali i vozača, dostavljača, zidara, kuvara...
Radnici iz Indije su među onima čija se brojnost u Srbiji povećava iz godine u godinu, a prema procenama Indijsko-srpske poslovne komore, oni će u narednim godinama biti sve zastupljeniji u Srbiji.
Kako predsednik Indijsko-srpske poslovne komore Savikes Goel ističe za NIN, radnici koji su iz Indije došli na rad u Srbiju sklapaju ugovor istovetan onom koji potpisuje i domaće stanovništvo, sa istim obavezama i odgovornostima koje dokument inače predviđa. Prema proceni koju iznosi, u Srbiji trenutno aktivno radi više od 5.000 Indijaca.
"Nije poznat tačan broj radnika, ali je oko 10.000 njih do sada došlo u Srbiju. Možda trenutno aktivno radi njih 5.000 ili 6.000, zato što se mnogi vrate kući kada im se posao završi. Ovde dolaze zbog različitih poslova, mada najviše zbog građevinskih. Srbija je rastuća ekonomija. U njoj se dosta gradi, pa su zato potrebni i radnici. Druga sfera su naravno vozači, pre svega autobusa i kamiona. Takođe su aktivni i u poljoprivredi. Radnici iz Indije postoje u praktično svakoj industriji - negde su zastupljeni više, negde manje, u pitanju je pravi miks", kaže Goel i dodaje da je u tom pogledu teže zaposliti doktore iz Indije zato što moraju da poznaju srpski jezik na nekom višem nivou, premda ima dosta Indijaca koji su došli na studije medicine i kojima se taj put onda znatno olakšava.
On navodi da su jednom angažovanom radniku obezbeđeni smeštaj i hrana, ili pak određena suma namenjena za kupovinu hrane i namirnica za samostalno spremanje. Plate su dosta više u odnosu na one koje bi u Indiji zaradili za isti posao, mada im zbog skupljeg života u Srbiji ne ostaje naročit prihod u novčanicima na kraju meseca.
"Potpisuju isti ugovor kao radnici iz Srbije, sa istim uslovima, koji mogu da produže ukoliko se dopadnu poslodavcu, ili mogu da se vrate nazad. Plata zavisi od njihovih veština. Ona može da ide od recimo 500 do 700 evra mesečno. Za neke specijalizovane poslove kao što su vozači, kuvar u hotelu, radnik u pekari, plate mogu biti i nešto veće, oko 800-850 evra. Naravno, plate za isti posao su ovde veće nego u Indiji, ali zbog većih troškova u Srbiji, njihov prihod često nije veliki. Ipak, u pitanju je privlačnost ka novoj državi, kulturi, kontinentu i učenju novih veština, što je podjednako važno za indijske radnike kao i sama plata", kaže Goel.
On objašnjava da je uprkos mnogobrojnim poslovima koje indijsko tržište nudi domaćem stanovništvu izuzetno teško pronaći posao koji bi kao takav odgovarao potrebama radnika, zbog čega Indijci često idu za boljim uslovima u druge zemlje.
"Očigledno je da Srbija pruža priliku za indijske radnike. Indija je velika zemlja sa mnogo stanovnika. Ona nudi mogućnosti, ali zbog velike populacije i taj broj mogućnosti postaje ograničen, pa se često za isti posao prijavi i po nekoliko hiljada ljudi. Uz to, populacija u Srbiji opada, stari, a i mnogo ljudi odavde takođe ide u druge zemlje da radi. Zato postoji potreba za radnicima, postoji potražnja i to je dobra prilika za radnike iz Indije", kaže sagovornik NIN-a.
Prema njegovim rečima, milioni indijskih radnika angažovani su u industrijskom sektoru na Bliskom istoku godinama unazad, iako mnogi žele upravo priliku da svoje veštine prošire i unovče u zemljama EU. Goel navodi da je Srbija na tom planu odličan početak.
"Srbija predstavlja dobar prolaz ka Evropi, dobru polaznu tačku. To su neki od glavnih razloga zašto indijski radnici dolaze ovde. Ekonomija raste kao jedna od malo takvih u Evropi, što znači da je otvorena za rad i za radnike koji bi hteli da steknu neko novo iskustvo, pored rada u Indiji i na Bliskom istoku. Za njih je Evropa atrakcija, mesto za istraživanje drugačijih kultura i sfera rada", objašnjava on.
Uzevši sve u obzir, Goel ipak smatra da u ovom momentu nije naročit broj indijskih radnika u Srbiji, iako veruje da će se ti podaci u narednim godinama u dobroj meri promeniti.
"Rekao bih da je broj radnika iz Indije ipak još uvek veoma mali, imajući u vidu zahteve i potrebe koje Srbija ima u ovom trenutku. Ipak, očekujem da će on porasti kroz dve-tri godine, jer se i same kompanije razvijaju. Ima mnogo međunarodnih, naročito evropskih kompanija koje otvaraju fabrike u Srbiji, čime pružaju mogućnost za srpske radnike, a ako nema dovoljno njih, mislim da indijski mogu da urade prilično dobar posao takođe", kaže predsednik komore koji smatra da se tu radi o obostranom benefitu.
I ekonomista Ljubodrag Savić misli da će broj stranih radnika u Srbiji rasti u narednom periodu, jer kao što radnici iz Srbije idu u Nemačku i druge zemlje za boljim uslovima, tako i stranci dolaze u Srbiju zato što su im bolji uslovi u odnosu na one u njihovoj zemlji.
"Rekao bih da je tendencija u svetu, ali i u Evropi, na našem Balkanu, da zapravo nema dovoljno radne snage. To je posledica dve činjenice - jedna je da smo sve starija nacija, a sa druge strane da ljudi ipak idu za boljim životom. Ko god može, otišao je u Zapadnu Evropu, tj. Nemačku, Francusku i to je tradicija koja traje od privredne reforme iz 1965. godine. S treće strane, naš prirodni priraštaj je prilično mršav, i da čak i nema tih stvari mi bismo malo oskudevali sa radnom snagom. Četvrto, možda čak i nije problem da li brojčano imamo dovoljno radne snage, već što nema pojedinih kvalifikacija, odnosno specijalnosti", kaže Savić za NIN i dodaje da određeni broj srpskog stanovništva ne želi da radi pojedine poslove.
"To su uglavnom majstorski i teški fizički poslovi i to je nešto što stanovnici države Srbije rade samo kada moraju. Ali iako u Evropi pripadamo siromašnijim narodima, ima i siromašnijih od nas - ljudi sa Bliskog i Dalekog istoka, iz azijskih zemalja gde su primanja na mesečnom nivou ispod 100 dolara, možda čak i niže. To je jedna migracija koja se dešava", objašnjava on.
Ceo tekst NIN-a možete čitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Razvoj e-trgovine u Srbiji: Od pandemijskog buma do ozbiljnog profitnog sektora
26.05.2026.•
1
Iako sektor elektronske trgovine u Srbiji postoji još od 2010. godine, pravi ubrzani rast dolazi tokom pandemije kovida-19. Od tada do danas sektor je u stalnom rastu.
Zaposleni u Samsungu zapretili štrajkom i dobili 300.000 evra po radniku
25.05.2026.•
2
Otkazivanje najavljenog štrajka svim zaposlenima u sektoru čipova u Samsungu ove godine donosi rekordnih 300.000 evra po glavi, uz obećanje učešća u profitu na 10 godina.
Brkić o saradnji sa Kinom: Srbija se dovodi u preveliku finansijsku zavisnost
25.05.2026.•
11
Postojeći model saradnje sa Kinom Srbiju dovodi u preveliku finansijsku zavisnost, ocenio je potpredsednik Srbija centra i bivši diplomata Mihailo Brkić.
Đedović: NIS mora da ostane dominantna kompanija na srpskom tržištu
24.05.2026.•
8
Ministarka Dubravka Đedović Handanović kaže da MOL nastoji da zadrži veću operativnu fleksibilnost unutar svoje grupe, ali da je stav Srbije da NIS mora da ostane dominantna kompanija na srpskom tržištu.
Brazil očekuje rekordan rod kafe
24.05.2026.•
3
Brazil očekuje dobar rod kafe u novoj poljoprivrednoj sezoni, što bi trebalo da rezultira najvećim obimom izvoza otkako trgovac sirovinama ECOM prati podatke, rekao je čelnik ECOM-ove podružnice Karlos Santana.
Ekonomista Savić: Iako to ne izgleda tako - Srbija još ima dobru poziciju u pregovorima o NIS-u
24.05.2026.•
2
Profesor Ekonomskog fakulteta u penziji Ljubodrag Savić ocenio je da Srbija u pregovorima o prodaji ruskog dela NIS-a još ima dobru poziciju, iako izgleda da nije tako.
NBS: Pripremljen nacrt izmena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga
23.05.2026.•
5
Narodna banka Srbije (NBS) je objavila da je sačinila nacrt izmena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga radi potpunog usaglašavanja sa propisima Evropske unije.
Direktor MOL-a: Pregovori o kupovini NIS-a u završnoj fazi, optimistični smo
23.05.2026.•
3
Generalni direktor mađarske MOL grupe Žolt Hernadi poručio je povodom produžetka roka za završetak pregovora o kupovini ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije da je u njima do sada ostvaren značajan napredak.
Rok za dogovor o NIS-u ističe danas: Mogući scenariji - prodaja, sankcije ili najgori ishod
22.05.2026.•
14
Poslednji dan pred istek roka za prodaju ruskog udela u NIS-u protiče bez konkretnih vesti o dogovoru između ruskih i mađarskih partnera.
Objavljene nove cene goriva
22.05.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati do petka, 29. maja.
EU suspenduje carine na neka đubriva
22.05.2026.•
1
Savet EU odlučio je danas da na godinu dana suspenduje carinske tarife na ključna đubriva na bazi azota koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji u Uniji, uključujući sirovine za đubriva kao što su urea i amonijak.
Šta će najviše poskupeti: "Već se priprema teren za rast cena"
22.05.2026.•
38
Inflacija u Srbiji ponovo ubrzava, a ekonomisti upozoravaju da bi do kraja godine mogla da premaši i pet odsto.
Prognoza EK o ekonomskom rastu Srbije: Faktori su studentski protesti, Ekspo, plate i penzije
21.05.2026.•
5
Posle pada prethodne godine, ekonomski rast Srbije ove godine će dostići 2,8 odsto, a sledeće 3,9 odsto, prognozira Evropska komisija (EK).
Dok cene hrane rastu, EU rešenje traži u kravljem izmetu
21.05.2026.•
4
Plan Evropske komisije za jačanje snabdevanja Evrope usmeren je na dugoročni regulatorni podsticaj za veću reciklažu stajnjaka i poljoprivrednog otpada u đubrivo.
Mask bi mogao da postane prvi bilioner nakon što SpaceX izađe na berzu
21.05.2026.•
5
Ilon Mask mogao bi da postane prvi bilioner u istoriji nakon očekivanog izlaska svemirske kompanije SpaceX na berzu, prenose američki poslovni mediji.
Meta počela da deli planiranih 8.000 otkaza
21.05.2026.•
3
Kompanija Meta počela je da sprovodi plan za ukidanje oko 8.000 radnih mesta širom sveta, a mnogim zaposlenima je preporučeno da rade od kuće dok traje taj proces, objavio je Blumberg.
Srbija učetvorostručuje skladišne kapacitete naftnih derivata u Smederevu
20.05.2026.•
1
Republička direkcija za robne rezerve raspisala je tender za izradu projektne dokumentacije za izgradnju osam rezervoara od po 20.000 kubnih metara sa pratećom infrastrukturom na skladištu naftnih derivata u Smederevu.
Tri scenarija Narodne banke za rast cena: Inflacija od 3,6 do čak 6,5 odsto zbog rata u Iranu
20.05.2026.•
3
Stručnjaci Narodne banke Srbije napravili su analizu tri moguća scenarija kretanja inflacije u zavisnosti od dešavanja na Bliskom istoku.
"Država povećala akcize zbog prazne kase": Cene goriva bi od petka mogle da porastu
20.05.2026.•
35
Vlada Srbije je prošlog petka odlučila da koriguje akcize na gorivo, pa su one sada umanjene za 20 odsto, umesto dosadašnjih 25 procenata, a stručnjaci ovu odluku vide kao očekivanu, ali kratkoročnu.
Još dva dana za rešavanje pitanja NIS: Šta će se desiti ako OFAC ne produži rok?
20.05.2026.•
6
Dva su dana do isteka roka za rešavanje situacije sa prodajom većinskog paketa akcija u NIS-u, a OFAC se još uvek nije oglasio.
Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika pun nelogičnosti, apsurda i ne daje rezultate
20.05.2026.•
7
Krajem prošle godine stupio je na snagu zakon koji reguliše Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika u Agenciji za privredne registre (APR), a prema prvim analizama, zakon se nije dobro pokazao.
Komentari 16
Коузи Пауел
Да не би губили време, а и од нечег мора да се живи, раде овде у међувремену. Чувени републички завод за статистику има само процене о броју радника, као и национална служба за запошљавање. Статистички завод је мобилисан за "регулисање" избора, тако да остале послове обављају левом ногом. А нисам чуо да је неког служба за запошљавање запослила.
rale
salvini?
Kritike o glasanju i o vlasti su mi jasne.
Međutim, kritike na račun Pakistanaca, Filipinaca i Indijaca baš i ne razumem. U Italiji ima mnogo više radnika iz vanevropskih zemalja nego u Srbiji. Čudi me kako ti uspeva da opstaneš sa takvim stavovima. Ili si se možda tu učlanio u pravu stranku.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar