Koliko će narednih godina rasti penzije: Ovo je realno stanje
Poslednjih 12 meseci Srbija isplaćuje relativno solidne penzije svojim najstarijim žiteljima.
Foto: Pixabay
Tako je u maju prosečna penzija iznosila 45.700 dinara (390 evra) i bila je za 20,3 odsto veća nego godinu dana ranije. Sličnu stopu rasta beleže i zarade, pa je prosečna (neto) dostigla sasvim solidnih 96.716 dinara.
Koliko je ovakav trend najvažnijih primanja zasnovan na realnim poslovno-finansijskim pokazateljima, a koliko je bio mamac pred junske izbore, ostaje da se vidi.
Predsednik Vučić je predizbornu aktivnost iskoristio i da najavi kako će 2027. godine prosečna plata u Srbiji dostići 1.400 evra (u Beogradu 2.000), a prosečna penzija 650 evra. Obradovali su se svi zaposleni, pogotovo penzioneri, ali su se i jedni i drugi, ipak, upitali koliko je realno da se ostvari predsednikova procena.
Prevelik javni sektor
Na prvi pogled, izgleda moguće. Prema državnoj statistici, u Srbiji je zaposleno 2,3 miliona ljudi, 470.000 više nego po popisu iz 2011. godine, dok je broj penzionera već deceniju u padu, pa je u maju najstarijih bilo 1.420.000, oko 92.400 manje nego u martu 2015. godine, kada je isplaćen rekordan broj penzija. Može se desiti ono što odavno nije, da broj zaposlenih uskoro bude i dvostruko veći od broja penzionera.
S druge strane, nevolja je prevelik broj radnika u javnom sektoru, posebno u delatnostima koje se ne izdržavaju radom na tržištu, već iz budžeta.
Pre 2012. godine, javni sektor je brojao oko 570.000 zaposlenih, danas oko 735.000, dok se procenjuje da i oko 80.000, uglavnom aktivista, članova i simpatizera SNS, radi u privatnim preduzećima čiji dominantan deo prihoda pristiže iz povlašćenog odnosa sa pojedinim segmentima vlasti. Prevelik je broj onih čiji radni efekat zavisi od učinka privatnog sektora.
Očajan demografski trend
Ipak, najveće nevolje za buduće funkcionisanje penzijskog sistema dolaze iz nepovoljnih demografskih kretanja. Sve je manje ljudi u uzrastu za rad, dok je starijih iznad 65 godina sve više. Posebno zabrinjava sve manji broj mladih do 15 godina.
Ako se broj stanovnika Srbije u uzrastu za rad, od 15 do 65 godina, uzme za sto, broj ljudi starijih ili mlađih zbirno iznosi 53, a do pre deset godina nije premašivao 43 odsto. Posebno zabrinjava pad mladih sa 28 na 22 odsto.
Uostalom, već i osnovni podatak o prosečnoj starosti ukazuje da Srbija brzo stari; po popisu iz 2002. godine prosečan uzrast žitelja Srbije bio je 35,7 godina, dok je prošle godine dostigao 43,9 godina.
Dakle, izrazito se smanjuje broj onih koji svojim radom izdržavaju ostale. Kako manjak radne snage vodi rastu zarada, država često, kako ne bi sav teret pao na vlasnike, umanjuje obaveze prema državi.
Doduše, do sada penzijski doprinos nije smanjivan, ali izrazit rast plata lako može da ima upravo sličan prateći efekat. Pri ovakvim demografskim trendovima, veoma je teško puniti državne fondove. Ni preventivne mere poput produžetka radnog veka, mada neophodne, ne moraju biti dovoljne da se održi redovna isplata penzija.
Pola zarade
Pogledajmo sada šta nam o visini penzija govori pogled unazad. U socijalističko doba penzije su bile sasvim solidne. Osnov svega je da je nekada šest, sedam zaposlenih uplaćivalo za jednog penzionera.
Postupno se odnos broja zaposlenih prema broju penzionera snižavao i kada je, 1979. godine, dostigao četiri prema jedan, počeli su krupniji minusi u fondu. Država je reagovala ino pozajmljivanjem i tako uvećala inače ne mali dug. U suštini, kriza se razvijala i krajem devete decenije utopila u širu krizu sistema koja se završila raspadom bivše države.
Posle istorijske inflacije, profesor Avramović je uspeo obnoviti i valutu i penzioni fond. Makar u minimalnoj meri, dok je ozbiljnije uvećanje došlo sa demokratskim promenama. Međutim, penzije nikada više nisu dostigle nivo od pre 1979. godine, a novi cilj je bio držati se osnovnog evropskog principa da se prosečna penzija kreće između 50 i 60 odsto prosečne zarade.
Time ni Evropljani nisu baš prezadovoljni, pa u bogatijim i solidarnijim skandinavskim društvima prosečna penzija često premašuje i 65 odsto prosečne plate.
Penzije isplaćivane iz budžeta
Naravno da su godine posle promena bile izrazito teške, trebalo je obnavljati ekonomiju, revitalizovati gotovo zamrle društvene delatnosti. Prvi cilj je bio što brže podizati plate zaposlenima na čijem radu se sve zasniva.
Penzije su bile marginalizovane, pa su se stranke na vlasti služile (neosnovanim) povećanjem kako bi mamile glasače. Tako je pred izbore 2008. godine vladajući tandem DSS i SPS dva puta povećao penzije, a čim je osvojila vlast, slično je učinila i DS, takođe u koaliciji sa DSS.
Posledica je bilo primetno uvećanje penzija, povremeno i na 70 odsto prosečne zarade, ali i narastanje državnog duga za oko 900 miliona evra, što je u to vreme za Srbiju bila krupna svota.
Možda je još gore što su se nerealno visoke penzije godinama održavale, mada je iz Penzijskog fonda isplaćivano najviše 65 odsto penzionih izdataka. Ostalo je država prelivala iz budžeta. Problem je što je novca manjkalo i za gotovo sve druge delatnosti, a MMF je upozorio Srbiju da se drži evropskog pravila po kome i države mnogo bogatije od Srbije mogu najviše 11 odsto izdataka penzijskog fonda sufinansirati iz državne kase.
Viđenje MMF-a
Problem prevelikih budžetskih davanja na penzije sačekao je naprednjake. Nekoliko godina su pokušavali ne činiti poteze neomiljene u širokoj populaciji. Presekli su 2015. i tri godine zaredom penzije nisu uvećavane, a sufinansiranje budžetskim novcem je sa 35 smanjeno na 15 odsto.
Posledice su smanjenje penzija u poređenju sa zaradama. Godine 2013. prosečna penzija je iznosila 217 evra, sedam sezona kasnije 257 evra. Rast je tek 2,3 odsto godišnje. Mada naprednjaci u najstarijoj grupaciji imaju ne malu bazu glasača, ne može se reći da su ih privlačili pristrasnom penzionom politikom.
Pogledajmo kako MMF vidi Srbiju od 2024. do 2027. godine. Rast BDP-a u dinarima procenjuje se na osam odsto godišnje, ali kada se od toga oduzme četiri odsto predviđene godišnje inflacije, uvećanje u čvrstoj valuti je četiri odsto, odnosno 17,1 odsto za četiri sezone.
Rast penzija ne bi smeo da bude veći, što bi značilo da bi penzija trebalo dostići 454 evra (17,1 odsto na 390 evra majske penzije). Dakle, znatno niže od obećanih 650 evra.
Međutim, postoji i atipičan način podizanja primanja najstarijih znatno iznad rasta nacionalnog BDP-a. Reč je o rastu javnog duga, odnosno o pozajmljivanju novca od strane države.
Međutim, država Srbija već ima dovoljno duga da bi se upuštala u ovakvu rabotu, baš kao što bi bilo veoma rizično pokušavati “naduvavati” plate i penzije daljim veštačkim smanjivanjem vrednosti evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nisu samo Mimović i Karić voljni da preuzmu NIS: U samom foto-finišu ima još zainteresovanih
17.05.2026.•
8
I dok se broj dana do 22. maja kada ističe rok za postizanje dogovora oko prodaje NIS-a smanjuje, neizvesnost u vezi sa razrešenjem ove višemesečne sage raste.
Ističe rok za NIS: Dogovora o vlasništvu i dalje nema
16.05.2026.•
13
Ostalo je nedelju dana do isteka roka za promenu vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji je nametnula američka administracija, odredivši 22. maj kao novi datum.
U Srbiji izdato 19,3 odsto više građevinskih dozvola nego prošlog marta
16.05.2026.•
2
U Srbiji su u martu ove godine izdate 2.634 građevinske dozvole, što je 19,3 odsto više nego u martu prošle godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Cene voća i povrća ponovo ljute građane: Trešnje i do 1.500 dinara
15.05.2026.•
27
Početak maja kupcima donosi negodovanje: trešnje su 1.500 dinara za kilogram, dok borovnice dostižu cenu od 2.200 dinara po kilogramu.
Objavljeno koliko će koštati gorivo u narednih nedelju dana
15.05.2026.•
5
U narednih sedam dana litar evrodizela će biti 223 dinara, dok će benzin koštati 191 dinar po litru.
BITmarkets lansira P2P platformu koja korisnicima omogućava direktno kripto trgovanje uz konkurentne troškove
15.05.2026.•
0
BITmarkets je objavio pokretanje svoje peer-to-peer (P2P) funkcije trgovanja, koja korisnicima omogućava da direktno međusobno kupuju i prodaju USDT, bez posredovanja tradicionalnih bankarskih institucija.
Đedović Handanović: Srbija će ponudu za NIS dati do kraja dana, očekujemo odgovor MOL-a u ponedeljak
15.05.2026.•
9
Srbija će svoju ponudu za NIS dati MOL-u do kraja dana, a mađarska kompanija treba da se izjasni do ponedeljka, rekla je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
I Karić zainteresovan za NIS: Pisao i Vučiću i Putinu, spreman da da ponudu "koja se ne odbija"
14.05.2026.•
40
Predsednik Udruženja industrijalaca i preduzetnika Srbije Bogoljub Karić uputio je zvanične inicijative Naftnoj industriji Srbije - NIS, Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu, povodom razgovora o budućoj vlasničkoj struk
Zbog nestašice goriva i "smeća od benzina": Bolivija povećala uvoz električnih vozila
14.05.2026.•
3
Umoran od nestašice benzina i vrtoglavog rasta cena, Simon Uanka je stvar uzeo u svoje ruke.
Evrointegracije: Srbija ispunila samo tri koraka od dogovorenih 37 - koliko je para dobila
13.05.2026.•
9
Iz Plana rasta Evropske unije za Srbiju namenjeno je više od milijardu i po evra, a do sada je isporučeno manje od 170 miliona evra.
Đedović Handanović: Dobili smo revidiranu ponudu za NIS, nismo zadovoljni
13.05.2026.•
44
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je kasno sinoć stigao revidirani predlog mađarske kompanije MOL u vezi sa NIS, ali da srpska strana i dalje nije zadovoljna ponuđenim rešenjima
Guvernerka NBS o NIS: Ljubav za ljubav, ali sir za pare
13.05.2026.•
6
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da je osnovno pitanje NIS-a pitanje vlasništva i dodala "ljubav za ljubav, ali sir za pare".
Tabaković: Inflacija u Srbiji ove godine oko 3,6 odsto
13.05.2026.•
5
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da bi prema novoj projekciji inflacija u Srbiji trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja od tri plus-minus 1,5 odsto i da će u proseku ove godine iznositi 3,6 odsto
Ćulibrk o ponudi Mimovića za NIS: Pitanja o poreklu kapitala, neko pokušava da proizvede "derivate 2.0"
13.05.2026.•
11
Ponuda Ranka Mimovića za kupovinu ruskog udela u NIS-u otvara ozbiljna pitanja o kredibilitetu i poreklu kapitala potencijalnog investitora, uključujući i tvrdnje da poseduje 15 tona zlata u banci u Švajcarskoj.
Inflacija u Srbiji: Poskupeli hrana, gorivo, odeća
12.05.2026.•
5
Potrošačke cene u aprilu ove godine u odnosu na april 2025. povećane su 3,3 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.
Ambasador: Italija drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji
12.05.2026.•
0
Italija je postala drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji sa prošlogodišnjim izvozom od 100,2 miliona evra, izjavio je danas ambasador Italije u Beogradu Luka Gori.
NBS prodala 1,2 milijarde evra radi stabilnosti dinara u prva četiri meseca
12.05.2026.•
8
U nastojanju da očuva relativnu stabilnost kursa domaće valute prema evru, Narodna banka Srbije (NBS) je samo u prva četiri meseca 2026. na međubankarskom deviznom tržištu neto prodala 1,205 milijardi evra.
Ranko Mimović koji je navodno ponudio dve milijarde evra za NIS: "Jedno krajnje prijateljsko preuzimanje"
12.05.2026.•
15
Ranko Mimović, čija kompanija je navodno uputila ponudu od dve milijarde evra za preuzimanje ruskog udela u NIS-u, ponovo se oglasio.
Država će danas pokušati da se zaduži za još 10 milijardi dinara, a novo zaduživanje planirano za jun
12.05.2026.•
21
Posle nedavnog zaduživanja od tri milijarde evra putem evroobveznica, država će danas, 12. maja, investitorima ponuditi i dinarske obveznice vredne 10 milijardi dinara (oko 85 miliona evra).
Svima samo ne Srbiji: Uprkos velikodušnoj ponudi, Rusi neće da nam prodaju NIS
12.05.2026.•
47
Još deset dana ostalo je za finalizaciju dogovora između Rusa i Mađara i prodaje NIS-a kompaniji MOL, kako bi bile ukinute američke sankcije srpskoj naftnoj kompaniji uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva.
RZS: U Srbiji u prvom kvartalu pad vrednosti građevinske delatnosti u stalnim cenama
11.05.2026.•
0
U Srbiji je vrednost izvedenih građevinskih radova u prvom kvartalu ove godine veća za 1,7 odsto u tekućim cenama nego u isto vreme 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Komentari 20
Akadem
Zamajavanje Vučića građane o blagodete litijuma koji donosi građanima Srbije od „basnoslovnih“ 2,6 evra godišnje. On je zaboravio da je penzije smanjio sa 60% prosečne plate na 40%, kada je zaseo u fotelji vlasti, ili svakom penzioneru oteo u proseku oko 78 evra mesečno, a prosečna isplaćena penzija u 2024. godine je 390 evra mesečno, takođe, punih četiri godine otimao je penzije u ukupnoj vrednosti od osamsto miliona evra, kojim parama je spasio Srbiju bankrota, a zadužio je za dodatnih trideset milijarde evra. On koji se hvali penzionerima, a ne seti se da im vrati otete penzije i tako je postao grobar svojoj glasačkoj mašini, čiji broj je pao ispod 1,7 miliona jadnih duša. Dragi penzioneri nastavite da glasate za svoga grobara, koji vas laže sa ogromnim penzijama, a zaboravio da milion penzionera gladuje i četvrtina stanovništva Srbije je na ivici siromaštva ili ispod toga.
ja
Mučenik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar