Koliko će narednih godina rasti penzije: Ovo je realno stanje
Poslednjih 12 meseci Srbija isplaćuje relativno solidne penzije svojim najstarijim žiteljima.
Tako je u maju prosečna penzija iznosila 45.700 dinara (390 evra) i bila je za 20,3 odsto veća nego godinu dana ranije. Sličnu stopu rasta beleže i zarade, pa je prosečna (neto) dostigla sasvim solidnih 96.716 dinara.
Koliko je ovakav trend najvažnijih primanja zasnovan na realnim poslovno-finansijskim pokazateljima, a koliko je bio mamac pred junske izbore, ostaje da se vidi.
Predsednik Vučić je predizbornu aktivnost iskoristio i da najavi kako će 2027. godine prosečna plata u Srbiji dostići 1.400 evra (u Beogradu 2.000), a prosečna penzija 650 evra. Obradovali su se svi zaposleni, pogotovo penzioneri, ali su se i jedni i drugi, ipak, upitali koliko je realno da se ostvari predsednikova procena.
Prevelik javni sektor
Na prvi pogled, izgleda moguće. Prema državnoj statistici, u Srbiji je zaposleno 2,3 miliona ljudi, 470.000 više nego po popisu iz 2011. godine, dok je broj penzionera već deceniju u padu, pa je u maju najstarijih bilo 1.420.000, oko 92.400 manje nego u martu 2015. godine, kada je isplaćen rekordan broj penzija. Može se desiti ono što odavno nije, da broj zaposlenih uskoro bude i dvostruko veći od broja penzionera.
S druge strane, nevolja je prevelik broj radnika u javnom sektoru, posebno u delatnostima koje se ne izdržavaju radom na tržištu, već iz budžeta.
Pre 2012. godine, javni sektor je brojao oko 570.000 zaposlenih, danas oko 735.000, dok se procenjuje da i oko 80.000, uglavnom aktivista, članova i simpatizera SNS, radi u privatnim preduzećima čiji dominantan deo prihoda pristiže iz povlašćenog odnosa sa pojedinim segmentima vlasti. Prevelik je broj onih čiji radni efekat zavisi od učinka privatnog sektora.
Očajan demografski trend
Ipak, najveće nevolje za buduće funkcionisanje penzijskog sistema dolaze iz nepovoljnih demografskih kretanja. Sve je manje ljudi u uzrastu za rad, dok je starijih iznad 65 godina sve više. Posebno zabrinjava sve manji broj mladih do 15 godina.
Ako se broj stanovnika Srbije u uzrastu za rad, od 15 do 65 godina, uzme za sto, broj ljudi starijih ili mlađih zbirno iznosi 53, a do pre deset godina nije premašivao 43 odsto. Posebno zabrinjava pad mladih sa 28 na 22 odsto.
Uostalom, već i osnovni podatak o prosečnoj starosti ukazuje da Srbija brzo stari; po popisu iz 2002. godine prosečan uzrast žitelja Srbije bio je 35,7 godina, dok je prošle godine dostigao 43,9 godina.
Dakle, izrazito se smanjuje broj onih koji svojim radom izdržavaju ostale. Kako manjak radne snage vodi rastu zarada, država često, kako ne bi sav teret pao na vlasnike, umanjuje obaveze prema državi.
Doduše, do sada penzijski doprinos nije smanjivan, ali izrazit rast plata lako može da ima upravo sličan prateći efekat. Pri ovakvim demografskim trendovima, veoma je teško puniti državne fondove. Ni preventivne mere poput produžetka radnog veka, mada neophodne, ne moraju biti dovoljne da se održi redovna isplata penzija.
Pola zarade
Pogledajmo sada šta nam o visini penzija govori pogled unazad. U socijalističko doba penzije su bile sasvim solidne. Osnov svega je da je nekada šest, sedam zaposlenih uplaćivalo za jednog penzionera.
Postupno se odnos broja zaposlenih prema broju penzionera snižavao i kada je, 1979. godine, dostigao četiri prema jedan, počeli su krupniji minusi u fondu. Država je reagovala ino pozajmljivanjem i tako uvećala inače ne mali dug. U suštini, kriza se razvijala i krajem devete decenije utopila u širu krizu sistema koja se završila raspadom bivše države.
Posle istorijske inflacije, profesor Avramović je uspeo obnoviti i valutu i penzioni fond. Makar u minimalnoj meri, dok je ozbiljnije uvećanje došlo sa demokratskim promenama. Međutim, penzije nikada više nisu dostigle nivo od pre 1979. godine, a novi cilj je bio držati se osnovnog evropskog principa da se prosečna penzija kreće između 50 i 60 odsto prosečne zarade.
Time ni Evropljani nisu baš prezadovoljni, pa u bogatijim i solidarnijim skandinavskim društvima prosečna penzija često premašuje i 65 odsto prosečne plate.
Penzije isplaćivane iz budžeta
Naravno da su godine posle promena bile izrazito teške, trebalo je obnavljati ekonomiju, revitalizovati gotovo zamrle društvene delatnosti. Prvi cilj je bio što brže podizati plate zaposlenima na čijem radu se sve zasniva.
Penzije su bile marginalizovane, pa su se stranke na vlasti služile (neosnovanim) povećanjem kako bi mamile glasače. Tako je pred izbore 2008. godine vladajući tandem DSS i SPS dva puta povećao penzije, a čim je osvojila vlast, slično je učinila i DS, takođe u koaliciji sa DSS.
Posledica je bilo primetno uvećanje penzija, povremeno i na 70 odsto prosečne zarade, ali i narastanje državnog duga za oko 900 miliona evra, što je u to vreme za Srbiju bila krupna svota.
Možda je još gore što su se nerealno visoke penzije godinama održavale, mada je iz Penzijskog fonda isplaćivano najviše 65 odsto penzionih izdataka. Ostalo je država prelivala iz budžeta. Problem je što je novca manjkalo i za gotovo sve druge delatnosti, a MMF je upozorio Srbiju da se drži evropskog pravila po kome i države mnogo bogatije od Srbije mogu najviše 11 odsto izdataka penzijskog fonda sufinansirati iz državne kase.
Viđenje MMF-a
Problem prevelikih budžetskih davanja na penzije sačekao je naprednjake. Nekoliko godina su pokušavali ne činiti poteze neomiljene u širokoj populaciji. Presekli su 2015. i tri godine zaredom penzije nisu uvećavane, a sufinansiranje budžetskim novcem je sa 35 smanjeno na 15 odsto.
Posledice su smanjenje penzija u poređenju sa zaradama. Godine 2013. prosečna penzija je iznosila 217 evra, sedam sezona kasnije 257 evra. Rast je tek 2,3 odsto godišnje. Mada naprednjaci u najstarijoj grupaciji imaju ne malu bazu glasača, ne može se reći da su ih privlačili pristrasnom penzionom politikom.
Pogledajmo kako MMF vidi Srbiju od 2024. do 2027. godine. Rast BDP-a u dinarima procenjuje se na osam odsto godišnje, ali kada se od toga oduzme četiri odsto predviđene godišnje inflacije, uvećanje u čvrstoj valuti je četiri odsto, odnosno 17,1 odsto za četiri sezone.
Rast penzija ne bi smeo da bude veći, što bi značilo da bi penzija trebalo dostići 454 evra (17,1 odsto na 390 evra majske penzije). Dakle, znatno niže od obećanih 650 evra.
Međutim, postoji i atipičan način podizanja primanja najstarijih znatno iznad rasta nacionalnog BDP-a. Reč je o rastu javnog duga, odnosno o pozajmljivanju novca od strane države.
Međutim, država Srbija već ima dovoljno duga da bi se upuštala u ovakvu rabotu, baš kao što bi bilo veoma rizično pokušavati “naduvavati” plate i penzije daljim veštačkim smanjivanjem vrednosti evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Lukoil prodaje četiri benzinske pumpe u Srbiji
24.08.2026.•
0
Kompanija Lukoil Srbija oglasila je na prodaju četiri konzervirane benzinske stanice u Deliblatu, Grlištu i dve u Pirotu.
Ekspo, vojska, Osmeh Vojvodine, pruga: Nekome rebalansom republičkog budžeta više novca, nekom manje
23.08.2026.•
8
Vlada Srbije prepolovila je planirane troškove za Nacionalni fudbalski stadion ove godine, prekomponovala budžetska izdvajanja za izložbu Ekspo, i značajno uvećala budžet Ministarstva odbrane za "mašine i opremu".
Svaka četvrta nemačka kompanija strahuje od gubitka konkurentnosti van EU
23.08.2026.•
3
Svaka četvrta nemačka kompanija, odnosno 25,4 odsto anketiranih, strahuje da će izgubiti konkurentnost na tržištima van Evropske unije, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.
Teslin radnik trebalo bi da radi 2,5 miliona godina da zaradi koliko i Ilon Mask
23.08.2026.•
5
Razlika između plate zaposlenog i primanja šefa kompanije uobičajena je pojava, čak i kada je reč o velikim razlikama.
SAD pokreću istragu o milion vozila Dženeral motorsa zbog otkazivanja motora
23.08.2026.•
5
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na putevima (NHTSA) pokrenula je istragu o gotovo milion pikapova i SUV vozila kompanije Dženeral motors zbog mogućeg otkazivanja motora.
Kanada će "dolar za dolar" uzvratiti na carinu SAD
22.08.2026.•
1
Premijer Kanade Mark Karni je obećao da će "dolar za dolar" uzvratiti na američke carine od 50 odsto.
Šta čeka Srbiju ako NIS-u ne produže licencu: Gorivo bi moglo ozbiljno da poskupi
22.08.2026.•
18
Energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza, u kombinaciji sa padom vodostaja Dunava i uz naš specifičan problem, sankcije NIS-u, mogla bi da napravi ozbiljne probleme u snabdevanju gorivom.
Akcize na gorivo ostaju 20 odsto niže i naredne nedelje
22.08.2026.•
2
Akcize na benzin i dizel ni sledeće nedelje neće porasti - i dalje će biti za petinu niže od iznosa propisanih Zakonom o akcizama i ostaće na tom nivou do 30. avgusta.
OFAK produžio Lukoilu licencu za rad do 19. septembra
21.08.2026.•
0
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAK) produžila je licencu za rad ruske naftne kompanije "Lukoil" do 19. septembra, prenela je danas Radio-televizija Srbije.
Poskupelo gorivo
21.08.2026.•
12
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Bogdanović: Smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost
20.08.2026.•
8
Dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu profesor Vladan Bogdanović izjavio je danas da sa smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost.
Produženo ograničenje cena goriva za još dva meseca
20.08.2026.•
4
Vlada Srbije donela je danas Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte za još dva meseca.
Vlada donela odluku o minimalcu za sledeću godinu
20.08.2026.•
14
Vlada Srbije donela je odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2027. godine, objavljeno je u Službenom glasniku.
Mićović: Dizel sve skuplji u odnosu na sirovu naftu, potreban je uvoz
20.08.2026.•
8
Zabrinjavajuća je razlika u ceni sirove nafte i dizela odnosno "crack spread" (rafinerijske marže) koja je 2022. godine bila oko 90 dolara, a sada je viša od 100 dolara po barelu.
Američki dug premašio 40 biliona dolara
20.08.2026.•
8
Ukupan javni dug Sjedinjenih Američkih Država prvi put je premašio 40 biliona dolara, pokazuju najnoviji podaci američkog Ministarstva finansija, što je obnovilo upozorenja o sve većem pritisku na javne finansije.
Koliko se isplati Ekspo: Urađena računica - koliko se vraća na svaki uloženi dinar
20.08.2026.•
36
Ulaganje države u projekat Ekspo iznosiće ukupno dve milijarde evra, a u budžet bi putem poreza mogao da joj se vrati gotovo dvostruko veći iznos - 3,82 milijarde.
Tabaković: Isplata pomoći penzionerima i drugim građanima iz Akcijskog fonda neće uticati na inflaciju
20.08.2026.•
13
Najavljena državna pomoć penzionerima i punoletnim građanima iz Akcionarskog fonda neće uticati na inflaciju jer je reč o jednokratnim isplatama, izjavila je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
Simić: Minimalac u Srbiji pokriva tek 42 odsto iznosa potrebnog za dostojan život
19.08.2026.•
22
Jaz između minimalne zarade i plate dovoljne za dostojanstven život, koja je ove godine procenjena na 154.740 dinara se smanjuje.
Cena gasa u Evropi najviša za pet meseci, nemačke rezerve ispod 51 odsto
19.08.2026.•
1
Cena prirodnog gasa u Evropi porasla je danas na najviši nivo od sredine marta, dok problem predstavljaju i niske zalihe u skladištima, koje su u Nemačkoj ispod 51 odsto.
"Vrati se i stvaraj": Država daje do 1,8 miliona dinara povratnicima iz inostranstva za pokretanje biznisa
19.08.2026.•
23
Ministarstvo privrede raspisalo je, u saradnji sa Fondom za razvoj Srbije, javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa "Vrati se i stvaraj", namenjenog podršci pokretanju poslovanja povratnika u Srbiju
Tabaković objavila revidiranu prognozu: Nova projekcija rasta BDP - 3,2 odsto u 2026.
19.08.2026.•
1
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je da će inflacija u Srbiji i u narednom periodu ostati u granicima cilja od tri odsto, sa odstupanjem plus ili minus 1,5 odsto.
Komentari 20
Akadem
Zamajavanje Vučića građane o blagodete litijuma koji donosi građanima Srbije od „basnoslovnih“ 2,6 evra godišnje. On je zaboravio da je penzije smanjio sa 60% prosečne plate na 40%, kada je zaseo u fotelji vlasti, ili svakom penzioneru oteo u proseku oko 78 evra mesečno, a prosečna isplaćena penzija u 2024. godine je 390 evra mesečno, takođe, punih četiri godine otimao je penzije u ukupnoj vrednosti od osamsto miliona evra, kojim parama je spasio Srbiju bankrota, a zadužio je za dodatnih trideset milijarde evra. On koji se hvali penzionerima, a ne seti se da im vrati otete penzije i tako je postao grobar svojoj glasačkoj mašini, čiji broj je pao ispod 1,7 miliona jadnih duša. Dragi penzioneri nastavite da glasate za svoga grobara, koji vas laže sa ogromnim penzijama, a zaboravio da milion penzionera gladuje i četvrtina stanovništva Srbije je na ivici siromaštva ili ispod toga.
ja
Mučenik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar