Koliko će narednih godina rasti penzije: Ovo je realno stanje
Poslednjih 12 meseci Srbija isplaćuje relativno solidne penzije svojim najstarijim žiteljima.
Foto: Pixabay
Tako je u maju prosečna penzija iznosila 45.700 dinara (390 evra) i bila je za 20,3 odsto veća nego godinu dana ranije. Sličnu stopu rasta beleže i zarade, pa je prosečna (neto) dostigla sasvim solidnih 96.716 dinara.
Koliko je ovakav trend najvažnijih primanja zasnovan na realnim poslovno-finansijskim pokazateljima, a koliko je bio mamac pred junske izbore, ostaje da se vidi.
Predsednik Vučić je predizbornu aktivnost iskoristio i da najavi kako će 2027. godine prosečna plata u Srbiji dostići 1.400 evra (u Beogradu 2.000), a prosečna penzija 650 evra. Obradovali su se svi zaposleni, pogotovo penzioneri, ali su se i jedni i drugi, ipak, upitali koliko je realno da se ostvari predsednikova procena.
Prevelik javni sektor
Na prvi pogled, izgleda moguće. Prema državnoj statistici, u Srbiji je zaposleno 2,3 miliona ljudi, 470.000 više nego po popisu iz 2011. godine, dok je broj penzionera već deceniju u padu, pa je u maju najstarijih bilo 1.420.000, oko 92.400 manje nego u martu 2015. godine, kada je isplaćen rekordan broj penzija. Može se desiti ono što odavno nije, da broj zaposlenih uskoro bude i dvostruko veći od broja penzionera.
S druge strane, nevolja je prevelik broj radnika u javnom sektoru, posebno u delatnostima koje se ne izdržavaju radom na tržištu, već iz budžeta.
Pre 2012. godine, javni sektor je brojao oko 570.000 zaposlenih, danas oko 735.000, dok se procenjuje da i oko 80.000, uglavnom aktivista, članova i simpatizera SNS, radi u privatnim preduzećima čiji dominantan deo prihoda pristiže iz povlašćenog odnosa sa pojedinim segmentima vlasti. Prevelik je broj onih čiji radni efekat zavisi od učinka privatnog sektora.
Očajan demografski trend
Ipak, najveće nevolje za buduće funkcionisanje penzijskog sistema dolaze iz nepovoljnih demografskih kretanja. Sve je manje ljudi u uzrastu za rad, dok je starijih iznad 65 godina sve više. Posebno zabrinjava sve manji broj mladih do 15 godina.
Ako se broj stanovnika Srbije u uzrastu za rad, od 15 do 65 godina, uzme za sto, broj ljudi starijih ili mlađih zbirno iznosi 53, a do pre deset godina nije premašivao 43 odsto. Posebno zabrinjava pad mladih sa 28 na 22 odsto.
Uostalom, već i osnovni podatak o prosečnoj starosti ukazuje da Srbija brzo stari; po popisu iz 2002. godine prosečan uzrast žitelja Srbije bio je 35,7 godina, dok je prošle godine dostigao 43,9 godina.
Dakle, izrazito se smanjuje broj onih koji svojim radom izdržavaju ostale. Kako manjak radne snage vodi rastu zarada, država često, kako ne bi sav teret pao na vlasnike, umanjuje obaveze prema državi.
Doduše, do sada penzijski doprinos nije smanjivan, ali izrazit rast plata lako može da ima upravo sličan prateći efekat. Pri ovakvim demografskim trendovima, veoma je teško puniti državne fondove. Ni preventivne mere poput produžetka radnog veka, mada neophodne, ne moraju biti dovoljne da se održi redovna isplata penzija.
Pola zarade
Pogledajmo sada šta nam o visini penzija govori pogled unazad. U socijalističko doba penzije su bile sasvim solidne. Osnov svega je da je nekada šest, sedam zaposlenih uplaćivalo za jednog penzionera.
Postupno se odnos broja zaposlenih prema broju penzionera snižavao i kada je, 1979. godine, dostigao četiri prema jedan, počeli su krupniji minusi u fondu. Država je reagovala ino pozajmljivanjem i tako uvećala inače ne mali dug. U suštini, kriza se razvijala i krajem devete decenije utopila u širu krizu sistema koja se završila raspadom bivše države.
Posle istorijske inflacije, profesor Avramović je uspeo obnoviti i valutu i penzioni fond. Makar u minimalnoj meri, dok je ozbiljnije uvećanje došlo sa demokratskim promenama. Međutim, penzije nikada više nisu dostigle nivo od pre 1979. godine, a novi cilj je bio držati se osnovnog evropskog principa da se prosečna penzija kreće između 50 i 60 odsto prosečne zarade.
Time ni Evropljani nisu baš prezadovoljni, pa u bogatijim i solidarnijim skandinavskim društvima prosečna penzija često premašuje i 65 odsto prosečne plate.
Penzije isplaćivane iz budžeta
Naravno da su godine posle promena bile izrazito teške, trebalo je obnavljati ekonomiju, revitalizovati gotovo zamrle društvene delatnosti. Prvi cilj je bio što brže podizati plate zaposlenima na čijem radu se sve zasniva.
Penzije su bile marginalizovane, pa su se stranke na vlasti služile (neosnovanim) povećanjem kako bi mamile glasače. Tako je pred izbore 2008. godine vladajući tandem DSS i SPS dva puta povećao penzije, a čim je osvojila vlast, slično je učinila i DS, takođe u koaliciji sa DSS.
Posledica je bilo primetno uvećanje penzija, povremeno i na 70 odsto prosečne zarade, ali i narastanje državnog duga za oko 900 miliona evra, što je u to vreme za Srbiju bila krupna svota.
Možda je još gore što su se nerealno visoke penzije godinama održavale, mada je iz Penzijskog fonda isplaćivano najviše 65 odsto penzionih izdataka. Ostalo je država prelivala iz budžeta. Problem je što je novca manjkalo i za gotovo sve druge delatnosti, a MMF je upozorio Srbiju da se drži evropskog pravila po kome i države mnogo bogatije od Srbije mogu najviše 11 odsto izdataka penzijskog fonda sufinansirati iz državne kase.
Viđenje MMF-a
Problem prevelikih budžetskih davanja na penzije sačekao je naprednjake. Nekoliko godina su pokušavali ne činiti poteze neomiljene u širokoj populaciji. Presekli su 2015. i tri godine zaredom penzije nisu uvećavane, a sufinansiranje budžetskim novcem je sa 35 smanjeno na 15 odsto.
Posledice su smanjenje penzija u poređenju sa zaradama. Godine 2013. prosečna penzija je iznosila 217 evra, sedam sezona kasnije 257 evra. Rast je tek 2,3 odsto godišnje. Mada naprednjaci u najstarijoj grupaciji imaju ne malu bazu glasača, ne može se reći da su ih privlačili pristrasnom penzionom politikom.
Pogledajmo kako MMF vidi Srbiju od 2024. do 2027. godine. Rast BDP-a u dinarima procenjuje se na osam odsto godišnje, ali kada se od toga oduzme četiri odsto predviđene godišnje inflacije, uvećanje u čvrstoj valuti je četiri odsto, odnosno 17,1 odsto za četiri sezone.
Rast penzija ne bi smeo da bude veći, što bi značilo da bi penzija trebalo dostići 454 evra (17,1 odsto na 390 evra majske penzije). Dakle, znatno niže od obećanih 650 evra.
Međutim, postoji i atipičan način podizanja primanja najstarijih znatno iznad rasta nacionalnog BDP-a. Reč je o rastu javnog duga, odnosno o pozajmljivanju novca od strane države.
Međutim, država Srbija već ima dovoljno duga da bi se upuštala u ovakvu rabotu, baš kao što bi bilo veoma rizično pokušavati “naduvavati” plate i penzije daljim veštačkim smanjivanjem vrednosti evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo privrede dodeljuje 400 miliona dinara za izlazak firmi na inostrana tržišta
14.12.2025.•
0
Ministarstvo privrede pokrenulo je program podrške kompanijama koje planiraju izlazak na inostrana tržišta, objavila je ministarka Adrijana Mesarović na Instagramu.
Živković: EPS u 2025. ostvaruje dobit, proizvodnja stabilna
14.12.2025.•
1
Generalni direktor Elektroprivede Srbije (EPS) Dušan Živković izjavio je danas da je EPS u zimsku sezonu ušla spremna, da je proizvodnja uglja i električne energije stabilna.
Stroža primena šengenskih pravila dovodi prevoznike iz Srbije u problem
14.12.2025.•
12
Transportni sektor u Srbiji i regionu suočava se sa problemima zbog šengenskog pravila da državljani van EU mogu boraviti najviše 90 dana u 180 dana na teritoriji Šengena.
Finansijski konsultant: Pitanje je da li bi država bila u stanju da uspešno upravlja NIS-om
13.12.2025.•
19
Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenio je da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije.
"Plan blokadera" u režiji Informera: "Bako, napravi mi palačinke" - o čemu je reč?
13.12.2025.•
21
Prorežimski tabloid Informer tvrdi da je došao u posed navodnog "plana" studenata, pod radnim nazivom "Testirajmo elektroenergetski sistem Srbije" ili alternativnog imena "Bako, napravi mi palačinke".
Nikezić: Srbija odmah da preuzme NIS, sankcije rezultat šibicarske politike Vučića
13.12.2025.•
14
Potpredsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dušan Nikezić izjavio je da Srbija više ne sme da čeka i mora odmah da preuzme upravljanje Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Iran podigao cene benzina prvi put od 2019. godine: I dalje među najjeftinijima na svetu
13.12.2025.•
0
Iran je podigao cene subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su zbog poskupljenja goriva izbili veliki protesti u kojima je poginulo više od 300 osoba.
Ministarstvo: Razumemo probleme mlekara, ali njih izazivaju spoljni faktori
12.12.2025.•
7
Država je svesna izazova sa kojima se domaći mlekarski sektor trenutno suočava, odnosno rast domaće proizvodnje uz istovremeni pad potrošnje, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Međugodišnja inflacija u novembru bila 2,8 odsto
12.12.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u novembru je bila 2,8 odsto, a mesečna 0,2 odsto, obavio je danas Republički zavod za statistiku.
Cene goriva nepromenjene
12.12.2025.•
2
Cene goriva u narednoj nedelji biće iste kao i u prethodnih sedam dana.
Novo zaduživanje: Država proširila emisiju obveznica
11.12.2025.•
1
Pred sam kraj godine, prema odluci koja je izašla u Službenom glasniku, Vlada Srbije odlučila je da se zaduži za dodatnih 200 miliona evra emisijom obveznica.
Na ECD platformi od danas kupovina i prodaja digitalne verzije zlata
11.12.2025.•
0
Na ECD platformi od danas je dostupna kupovina/prodaja Tether Golda (XAUt) - digitalne verzije zlata.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto
11.12.2025.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Lavrov: Pod određenim uslovima moguća nacionalizacija NIS-a uz saglasnost Rusije
11.12.2025.•
48
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da pod određenim uslovima može doći do nacionalizacije NIS-a, uz saglasnost Rusije, objavila je agencija Tas.
Ekonomista Đogović: Država neće smanjiti akcize na gorivo jer mora da puni budžet zbog Expo-a
11.12.2025.•
12
Ekonomista Saša Đogović ocenio je da zbog nerešavanja situacije oko NIS-a zemlja već trpi ekonomske posledice i upozorio da bi negativni efekti mogli biti daleko ozbiljniji ukoliko se taj problem ne reši u januaru.
Manje od 60.000 multimilionera kontroliše većinu bogatstva u svetu
10.12.2025.•
3
Manje od 60.000 multimilionera, odnosno 0,001 odsto stanovništva sveta, danas kontroliše tri puta veće bogatstvo od donje polovine čovečanstva.
Francuska kompanija Vansi više nije zainteresovana za banjalučki aerodrom
10.12.2025.•
1
Francuska kompanija Vansi Erports, jedan od najvećih aerodromskih operatera na svetu, više nije zainteresovana za koncesiju nad Aerodromom Banjaluka.
SAD produžio rok za pregovore o kupovini imovine Lukoila do 17. januara
10.12.2025.•
1
Sjedinjene Američke Države produžile su danas rok za pregovore o kupovini globalne imovine ruske naftne kompanije Lukoil za nešto više od mesec dana, odnosno do 17. januara.
Ko je Milan Nedeljković, budući šef BMW-a: Nemački mediji detaljno o "novom čoveku" iz Srbije
10.12.2025.•
10
Nemački mediji detaljno se bave novim šefom BMW-a Milanom Nedeljkovićem, koji je rođen u Srbiji, a odrastao u Nemačkoj.
Narodna banka Srbije: Nema nestašice evra, kazne svima koji izvlače korist iz trenutne situacije
10.12.2025.•
8
Narodna banka Srbije kaže da je preduzela mere iz svoje nadležnosti kako bi osigurala da kanali snabdevanja banaka i ovlašćenih menjača evrom i drugim stranim valutama i u danima povećane tražnje funkcionišu nesmetano.
Fajnenšel tajms: Arapski Adnok glavni kandidat za kupovinu NIS-a, a vlast Srbije sve nervoznija zbog Rusa
10.12.2025.•
10
Državna energetska kompanija UAE "Adnok" pojavila se kao glavni kandidat za kupovinu ruskog većinskog udela u jedinoj rafineriji nafte u Srbiji, dok Beograd postaje sve frustriraniji zbog odugovlačenja Moskve.
Komentari 20
Akadem
Zamajavanje Vučića građane o blagodete litijuma koji donosi građanima Srbije od „basnoslovnih“ 2,6 evra godišnje. On je zaboravio da je penzije smanjio sa 60% prosečne plate na 40%, kada je zaseo u fotelji vlasti, ili svakom penzioneru oteo u proseku oko 78 evra mesečno, a prosečna isplaćena penzija u 2024. godine je 390 evra mesečno, takođe, punih četiri godine otimao je penzije u ukupnoj vrednosti od osamsto miliona evra, kojim parama je spasio Srbiju bankrota, a zadužio je za dodatnih trideset milijarde evra. On koji se hvali penzionerima, a ne seti se da im vrati otete penzije i tako je postao grobar svojoj glasačkoj mašini, čiji broj je pao ispod 1,7 miliona jadnih duša. Dragi penzioneri nastavite da glasate za svoga grobara, koji vas laže sa ogromnim penzijama, a zaboravio da milion penzionera gladuje i četvrtina stanovništva Srbije je na ivici siromaštva ili ispod toga.
ja
Mučenik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar