"Najbolja cena" možda ne zaživi u svim marketima: Jesu li trgovinski lanci "poslušna dečica"?
U septembru prošle godine predsednik Srbije je na konferenciji za novinare obelodanio državnu akciju "Bolja cena". Ovog puta demonstrator je bio premijer Miloš Vučević.
Akcija "Najbolja cena" koju je prošle nedelje svečano obelodanio podrazumeva 81 proizvod, odnosno 700 artikala iz korpe osnovnih životnih namirnica, čije će cene dva meseca biti niže nego do sada.
Ideja je, prema Vučevićevim najavama, da se građani finansijski rasterete tokom dva izazovna jesenja meseca.
Forbes Srbija istraživao je kako su izgledali pregovori Vlade i trgovinskih lanaca od kojih se očekuje da ovu akciju sprovedu.
Ko je određivao cene, a kako su trgovci reagovali?
Drugi izvor Forbes Srbija potvrđuje da povišenog tona nije bilo. Priča kako je ovog puta prvi sastanak inicirala Privredna komora Srbije. Trgovcima je poziv stigao od sekretara Udruženja za trgovinu, a na sastanak na kojem im je saopšteno da država sprema meru "Najbolja cena" poziv je dobilo desetak najvećih, među kojima i vodeći lanci poput Deleza, DIS-a, Merkatora…
Reakcija trgovaca bila je burna na sastanku u PKS, ali ne i na sastanku u Vladi. Bunili su se zbog toga što su uvek prva meta napada kivnih građana i prva linija odbrane životnog standarda.
"Nivo cena u Srbiji je deo sistemskog problema i ovo nije rešavanje problema. Vlada uverenje da postoji monopol u trgovini, a to nije tačno. Grabimo se oko kupaca i svog dela tržišta. Svi tvrde da su ogromne trgovačke marže, ali je analiza koju su nadležni naručili, pokazala da one i nisu baš tolike", kaže jedan od trgovaca sa kojima je Forbes Srbija razgovarao.
Situacija se, međutim, već prilikom drugog sastanka drastično promenila. Ovoga puta to je bilo u Vladi Srbije gde je trgovcima saopšteno kako će izgledati najnovija državna mera.
Jedan od izvora Forbsa kaže da su se na tom sastanku ponašali kao "poslušna deca" i burna reakcija je izostala.
"Nisu jednostavno smeli da se bune, jer je reč o velikom pritisku javnosti. Trgovci su i ovako predstavljeni kao jedini i glavni krivci za visoke cene koje plaćaju građani", navodi on.
To potvrđuje i njihov izvor iz trgovine. Kako kaže, čitav lanac, od primarnih proizvođača do trgovaca, preko prerađivača i distributera "zida" krajnju cenu, ali se potrošač sa njom suočava u samoj trgovini i trgovci su zato glavni krivci.
Sve u svemu, od više izvora Forbes Srbija saznaje da je ceo "ovaj posao" vodio direktno glavni demonstrator Miloš Vučević, odnosno njegov kabinet i stvar je do te mere bila centralizovana da ni resorno Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine nije imalo mnogo upliva, a kamoli vodilo glavnu reč.
Željeni nivo cena, kako je predstavljeno trgovcima, odredila je analiza statistike. Sprovođenje i krajnji rezultat, međutim, zavisiće od trgovine do trgovine.
Tokom poslednjih godina inflacije, države su pribegavale obuzdavanju cena osnovnih namirnica. Najčešće na dva načina. Pojedine su pribegavale limitiranju marži, što pojedini ekonomisti smatraju komplikovanim i u praksi teško sprovodivim i proverljivim rešenjem. Druge su propisivale gornji, maksimalni, nivo cena za svaki proizvod.
Vlada Srbije ovog puta je izabrala, moglo bi se reći autohtono rešenje. Najjednostavnije objašnjenje je da se cilja najniža cena, na bilo koji način.
Nadležni su odredili broj osnovnih proizvoda koji moraju da budu jeftiniji. Od trgovaca se traži da oni na njihovim rafovima koštaju manje nego i jednog dana tokom poslednja tri meseca.
"Hipotetički, ukoliko je kiselo mleko tokom juna, jula ili avgusta koštalo, na primer, 30 dinara i to na akciji, ono u našem lancu od septembra mora da košta manje. Moramo da ga prodajemo po ceni koja je manja od najmanje tokom poslednjih 90 dana, pa čak i ako su te namirnice bile na sniženju", pojašnjava sagovornik.
S obzirom na neuobičajenu metodologiju, sasvim je izvesno da cene jeftinije robe neće biti jednake u svim trgovinama. Svaka ima svoju politiku formiranja cene i sniženja.
Kako piše Forbs, trgovci se tu nisu mnogo pitali. Ni šta će biti na spisku pojeftinjenja, ni koliko treba da bude jeftinije. Ne kriju, međutim, da će učiniti sve što je u njihovoj moći da sami ne snose teret državne mere.
Drugim rečima, boriće se da što veći deo tereta prevale na ostale partnere u lancu, poput prerađivača ili distributera.
"Trgovci su tek jedna karika u lancu snadbevanja, tako da ćemo videti i sa drugim učesnicima", naveo je direktor jednog trgovinskog sistema.
Hipotetički bi moglo da se desi da "Najbolja cena" ne zaživi u svim lancima. Akcija je formalno dobrovoljna, mada je teško zamisliti da će se neko usuditi da ne "pomogne građanima" da prebole, finansijski, tešku jesen, kad je Vlada Srbije već tako sugerisala.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
0
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
0
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
13
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
3
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
8
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Hoće li i kako banke odobravati kredite za nelegalne nekretnine upisane u akciji "Svoj na svome"
01.02.2026.•
5
Na nekretnine koje budu evidentirane u katastru po novom zakonu o "legalizaciji" moći će da bude upisana hipoteka.
Pad industrijske proizvodnje u decembru
31.01.2026.•
2
Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2025. manja je 5,7 odsto u odnosu na decembar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Poskupeo hleb "Sava"
31.01.2026.•
4
Vlada Srbije izmenila je uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500, pa će maksimalna maloprodajna cena ovog proizvoda biti 65 dinara, a maksimalna proizvođačka cena 55,74 dinara.
Šta prodaja "Lukoila" znači za Srbiju: "Malo verovatno da će investicioni fond dugoročno ostati vlasnik"
31.01.2026.•
1
Broker Branislav Jorgić kaže da eventualna promena vlasništva pumpi "Lukoila" u Srbiji ne bi trebalo da ima negativne posledice po domaće tržište goriva.
Vlada Federacije BiH predložila uvođenje veće carine na čelik, odgovor na odluku Srbije
31.01.2026.•
2
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je predložila uvođenje veće carine na uvoz čelika u BiH.
Ministarstvo poljoprivrede: Zastoj u obradi i isplati podsticaja zbog problema sa informacionim sistemom
31.01.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je došlo do privremenog zastoja u radu informacionih sistema koji se koriste za obradu i isplatu podsticaja.
Britansko-srpska privredna komora i EXPO 2027 potpisali memorandum o saradnji
31.01.2026.•
1
Britansko-srpska privredna komora i kompanija EXPO 2027 d.o.o. potpisale su danas Memorandum o saradnji kojim je predviđeno "jačanje ekonomskih, kulturnih i trgovinskih veza" između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva.
MOL ušao u strateško partnerstvo sa Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom
31.01.2026.•
0
MOL Grupa je ušla u novo strateško partnerstvo sa Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom (NOC).
Sutra ističe rok za prijavu poslodavaca za dualno obrazovanje
30.01.2026.•
0
Rok za prijavu poslodavaca za dualno obrazovanje ističe sutra, 31. januara, objavila je Privredna komora Srbije (PKS).
Koliki je minimalac u Evropskoj uniji?
30.01.2026.•
14
Kancelarija za statistiku Evropske unije - Evrostat objavila je danas da su 22 zemlje od 27 zemalja EU 1. januara objavile minimalne zarade, koje su u 14 zemalja iznad 1.000 evra.
Komentari 9
Eon
Harvey J. Cthulhu
Doći će na kraju i po vas.
Betmen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar