Prava radnika u Srbiji: U procepu između nesavesnih poslodavaca i države koja od toga okreće glavu
Mario Reljanović sa Instituta za uporedno pravo ocenjuje da izazovi za radnike ostaju isti i u 2025. godini a to su borba sa nesavesnim poslodavcima i države koja od toga okreće glavu.
Foto: 021.rs
Da li će u ovoj godini radnici u Srbiji ostvariti boljitak?
Mario Reljanović sa Instituta za uporedno pravo ocenjuje za N1 da izazovi za radnike ostaju isti, a to je: borba sa nesavesnim poslodavcima i okretanje glave države.
"Radnicima može biti bolje ako u 2025. godini podignu glas, pobede strah i jasno kažu - na ovo više ne pristajemo. Ako su mogli studenti - mogu i radnici", poručila je Ranka Savić, predsednica ASNS.
Bojana Tamindžija iz organizacije CPE kaže da će i u 2025. glavni izazov za radnike u Srbiji i dalje biti - kako da prežive sa zaradama koje nisu dovoljne za podmirivanje osnovnih životnih potreba.
Novu godinu pojedini radnici u Srbiji dočekali su sa friško uručenim otkazima ugovora o radu - firma Mei Ta iz Bariča otpustila je krajem decembra 299 radnika pravdajući to "potrebom za optimizacijom resursa".
U državi u kojoj poslodavci potencijalne radnike privlače oglasima o „dva dana odmora nedeljno“, "20 radnih dana plaćenog godišnjeg", o "plaćenom prekovremenom" i gde sami radnici umeju da kažu da su zadovoljni uslovima rada jer "imaju i grejanje", s pravom se postavlja pitanje – kakva su radna prava radnika u Srbiji i šta će nam, po tom pitanju, doneti ova 2025.
"Ova godina neće ostati upamćena po nekim većim izmenama u politikama države, zakonodavstvu, kao ni lošim praksama. Počela je još jednim talasom ‘istraživanja lažnih bolovanja’ od kojeg kao i od prethodnih nije bilo ništa. Bilo je puno pogibija radnika, nije bilo većih izmena i dopuna zakona koje bi posebno privukle pažnju u svetu rada", kaže Mario Reljanović, sa Instituta za uporedno pravo.
Sindikati su nas, dodaje, izneverili kod određivanja minimalne zarade, "ni ta predstava nije se bitno razlikovala od prethodnih".
"Za mene je vest godine kada je reč o radnicima stigla u decembru, to je prva konkretna posledica primene nemačkog zakona o dužnoj pažnji u lancima snabdevanja u Srbiji, kada je kompanija u vlasništvu Folksvagena otkazala saradnju (ugovor) sa Linglongom (detaljnije na sajtu Peščanik) što je veliki podsticaj daljoj organizaciji radnika za borbu, makar u onim kompanijama koje se nalaze u lancima snabdevanja nemačkih kompanija“, navodi Reljanović.
U svemu ostalom, dodaje, stanje je podjednako loše kao i prethodnih godina.
"Tako da ne bih mogao da izdvojim neki novi poseban problem - postoji dovoljno starih, pre svega u vidu nepoštovanja zakona od strane poslodavca (povodom trajanja radnog vremena i zarade, ali i zlostavljanja na radu i diskriminacije, da navedem samo neke primere), kao i teška dostupnost pravdi (skupi i dugi radni sporovi sa impotentnim alternativama), sistematsko ignorisanje države na masovno kršenje kolektivnih prava (prava na rad sindikata, prava na štrajk, najčešće)", objašnjava naš sagovornik.
Radnički izazovi 2025.
Reljanović ističe da ćemo sve što važi za dosadašnje prakse - preneti i u 2025. godinu.
"Dakle očekuju se isti izazovi kod nesavesnih poslodavaca i jasno okretanje glave države od tekućih problema. Dodatno, za sindikate ali i širu stručnu zajednicu, novi izazov će biti ukoliko dođe do pisanja novog zakona o radu (po ko zna koji put je najavljen početak tog posla, ovoga puta za proleće 2025. godine). Ovaj proces će, ako ga budu sprovodile iste politike na vlasti koje su aktuelne, biti jako mučan i verovatno rezervisan samo za stvarne centre moći (strani kapital) uz fingiranje socijalnog dijaloga i pokušaje daljeg urušavanja prava radnika", zaključuje on.
Ranka Savić: Ako su mogli studenti - mogu i radnici
O tome kakvo je stanje radnih prava u Srbiji, prema rečima Ranke Savić, predsednice Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata ASNS, najbolje govore podaci Globalnog indeksa radnih prava.
Tu se, kaže, navodi da veliki broj kompanija izbegava zaključivanje kolektivnih ugovora, zabranjuje formiranje sindikata, ne poštuje Zakon o radu, a veliki problem su i takozvani “žuti sindikati” - to su sindikati koje formira poslodavac.
"Međunarodna konfederacija slobodnih sindikata (MKSS) je sve države sveta podelio u pet grupa. Srbija se nalazi u izuzetno lošoj četvrtoj grupi gde se sistemski krše radna prava i to i u javnom i u privatnom sektoru", ukazuje Ranka Savić.
Ona smatra da 2025. godina neće doneti bitne pomake.
"Da bi bilo bolje potrebna je promena vlasti i promena politike prema zaposlenima", ističe Savić.
Sve dok se radnici, kako kaže - tretiraju samo kao sredstvo ostvarenja profita poslodavaca, dok se Zakon primenjuje selektivno, a inspekcija rada ispunjava zahteve političara – radnicima Srbije neće biti bolje.
"Bolje im može biti i u slučaju da u 2025. godini podignu glas, pobede strah i jasno kažu – na ovo više ne pristajemo. Ako su mogli studenti - mogu i radnici", zaključuje Ranka Savić.
Tamindžija: U regionu - "trka ka dnu"
Bojana Tamindžija iz organizacije Centar za politike emancipacije, stanje radnih prava u Srbiji na pragu 2025. ocenjuje kao nepromenjeno - loše.
"Mi smo ove godine uradili niz istraživanja koja dokumentuju da se na polju radnih prava u Srbiji stvari ne pomeraju na bolje. Terensko istraživanje o uslovima rada u automobilskoj i tekstilnoj industriji pokazalo je da se radnicama i radnicima i dalje uskraćuje pravo na bolovanje, da rade u halama bez adekvatne ventilacije i klimatizacije, da je praksa da se prekoračuju zakonom dozvoljeni prekovremeni radni sati, da je režim preraspodele radnog vremena siva zona u kojoj je moguće detektovati mesece kad se radi više, ali ne i one kad se radi manje itd", navodi Tamindžija.
Kršenje radnih prava, kaže, nije ekcesno i sporadično, "nego sistemsko i normalizovano".
"Padanje u nesvest usled visokih temperatura i loše ventilacije je redovna pojava. Sa druge strane, komparativna analiza stanja radnih prava u regionu Zapadnog Balkana pokazala je da je slična situacija u celom regionu. Region je u potpunosti zavistan od tzv. stranih investicija i međusobno se takmičimo u ‘trci ka dnu’ – ko će niže srozati radno zakonodavstvo i sniziti zarade ne bi li snižavanjem troškova proizvodnje privukli neku od multinacionalnih kompanija", ističe Tamindžija.
Ova situacija, kaže, nije ohrabrujuća, ali nas i upućuje na mogućnost ili pre nužnost regionalne saradnje u borbi za bolje uslove rada.
Jedan od osnovnih izazova i u 2025, smatra Tamindžija, ostaje - kako preživeti sa zaradama koje nisu dovoljne za podmirivanje osnovnih životnih potreba.
"Niske zarade su gorući problem radnica i radnika u Srbiji. Ugovorena zarada u radno intenzivnoj industriji, poput tekstilne ili automobilske, je tek nešto malo viša od minimalca, a to je gotovo tri puta niže od plate za život. Sa takvim zaradama radnici su prinuđeni da rade sve prekovremene sate koji im se ponude, pa makar to bilo i više od zakonski dozvoljenog, da pristaju na problematične bonuse, poput bonusa apsolutne prisutnosti, a pored svega toga prinuđeni su da rade i dodatne poslove ne bi li uspeli da nadomeste manjak u kućnom budžetu za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Ne vidim da će se stanje sa zaradama značajno menjati u narednoj godini", navodi ona.
Od vanrednih izazova, sa zebnjom se, kaže, gleda u promene i krizu automobilskog sektora u Nemačkoj.
"Ukoliko se kriza produbi, to će imati direktan uticaj na radnice i radnike u Srbiji, jer gotovo da nema fabrike u sektoru koja nije deo lanaca snabdevanja nemačkih automobilskih kompanija. Već sada se u Srbiji u pojedinim fabrikama oseća smanjenje porudžbina, a postoje i učestale pretnje otkazima. Treba pratiti kako će se situacija dalje odvijati", upozorava Tamindžija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici: Za državu niske cene poljoprivrednih proizvoda nisu problem
10.09.2026.•
9
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koji su danas sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali problem niskih cena ratarskih proizvoda i mleka, rekli su da su nezadovoljni ishodom razgovora.
Evropska centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije
10.09.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Vuković: Bez nestašice energenata na zimu, najveći problem cena
10.09.2026.•
1
Tokom predstojeće grejne sezone ne očekuju se nestašice gasa, nafte i naftnih derivata, ali da će najveći izazov biti njihova cena, izjavio je programski menadžer za energetiku u Misiji Evropske unije Gligo Vuković.
NBS: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
10.09.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Cena nafte premašila 100 dolara po barelu
10.09.2026.•
0
Cena sirove nafte Brent porasla je u sredu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između SAD i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.
Poljoprivrednici sutra sa predstavnicima Vlade Srbije o cenama mleka i ratarskih kultura
09.09.2026.•
2
Predstavnici više udruženja poljoprivrednika Srbije, koji su zatražili razgovor sa premijerom Đurom Macutom zbog niskih cena ratarih proizvoda i mleka, pozvani su sutra na sastanak u Vladu Srbije.
Đedović Handanović: Cene energenata stvaraju pritisak i na cenu struje
09.09.2026.•
14
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da cene energenata na tržištu stvaraju pritisak i na cenu struje.
Ekonomista o podeli 6.000 dinara građanima: Nema besplatnog novca - ceh će na kraju platiti najsiromašniji
09.09.2026.•
17
Gotovo milijardu evra vredan paket pomoći građanima nije "besplatan novac", jer svaka potrošnja u jednom trenutku mora biti plaćena.
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
12
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
16
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
5
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
9
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
4
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Komentari 2
Pazi
Стојко Бранковић
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar