Glavni ekonomista Fiskalnog saveta: Srbija će u 2025. samo za kamate dati 1,9 milijardi evra
Srbija je prinuđena da se i u 2025. godini zadužuje zbog deficita u budžetu, a samo za kamate će ove godine država morati da plati 1,9 milijardi evra.
Foto: 021.rs
To tvrdi glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević koji smatra da je to šteta "jer je taj novac mogao da bude bolje iskorišćen".
Tako veliki trošak za kamate, kako je rekao, mogao je da se izbegne, iako ekonomija Srbije može da ga podnese, da su se u prethodnim godinama pravili bolji ekonomski izbori, umesto što se novac delio bez bilo kakvog kriterijuma svim punoletnim građanima, penzionerima, mladima, deci, a iz budžeta su se pokrivali i ogromni gubici loše vođenih javnih preduzeća u energetici.
"Za sve to država se zaduživala pod nepovoljnim uslovima i sada plaćamo ceh takvih politika", rekao je Brčerević.
Dodao je da postoje evropske zemlje, poput Rumunije i Poljske, u kojima će izdaci budžeta za kamate snažno rasti u ovoj godini, slično kao u Srbiji, ali razlika je u tome što su te zemlje u ozbiljnim fiskalnim problemima, dok Srbija nije i mogla je da izbegne ovaj trošak.
Brčerević je rekao da povećanje ovogodišnjeg budžetskog deficita na tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) još nije opasno, mada fiskalna politika jeste napravila zaokret u lošem smeru.
Od završetka fiskalne konsolidacije 2017. pa do 2023, Srbija je, kako je rekao, imala u osnovi stabilan budžet, a veliki deficiti tokom pandemije bili su posledica loše kontrolisanih vanrednih troškova koji, ipak, nisu dugoročno ugrozili budžetsku ravnotežu jer su bili prolaznog karaktera.
"Rastrošne" politike i višegodišnji projekti: Promenili budžet i podigli deficit
Međutim, od 2024. uvode se, kako je naveo, nove "rastrošne" politike i višegodišnji projekti poput Ekspa (EXPO 2027), koji koštaju više nego što je prvobitno planirano, pa su oni strukturno promenili budžet i podigli deficit na relativno visok nivo od tri odsto BDP-a.
"Zbog toga su morala da se suspenduju opšta fiskalna pravila koja su u 2025. predviđala deficit 1,5 odsto BDP-a. Budžet sa tri odsto deficita postaje napregnut, pa se odlažu neki važni projekti, kao što je metro. Za nove politike, koje se najavljuju, više nema mnogo mesta, posebno jer je tu i Međunarodni monetarni fond sa kojim Srbija ima aranžman i koji će teško dozvoliti veće odstupanje od dogovorene fiskalne politike", rekao je Brčerević.
Glavni ekonomista Fiskalnog saveta Brčarević je istakao da se budžetski deficit mora finansirati novim zaduživanjem zemlje, pa je Vlada Srbije zbog toga projektovala da će javni dug da se poveća tokom 2025. sa 39,3 milijardi evra na 41,9 milijardi evra.
Na taj novi dug plaćaće se, kako je rekao i relativno veliki rashodi za kamate, jer su uslovi zaduživanja još uvek nepovoljni.
"Ekonomija to može da podnese i neće biti rizika od fiskalne krize, ali glavno pitanje je da li su ovi troškovi opravdani i hoće li privreda imati dugoročne koristi od Ekspa ili Nacionalnog stadiona koji bi opravdali taj novi dug", rekao je Brčerević.
Dodao je da bi Vlada Srbije konačno trebala da pokaže studije opravdanosti tih i svih drugih projekata jer poreski obveznici imaju pravo da znaju u šta se njihov novac ulaže.
Odgovarajući na pitanje da li će rasti zahtevi za povećanjem plata i penzija, Brčerević je rekao da je povećanje penzija u Srbiji zakonski precizno definisano, na ekonomski dobar način, a da i rast plata u javnom sektoru ima zakonsko ograničenje koje sprečava da ukupni trošak zarada u budžetu raste brže od mogućnosti privrede da ih finansira.
"Odstupanje od ovih pravila bio bi put u haos i krizu, pa Vlada Srbije na ovom polju ne bi smela da pravi improvizacije. Videli smo već kako se to završilo, krajem 2014. kad su penzije i plate u javnom sektoru morale da se smanje. Penzije i plate su najveći budžetski rashod i uređene zemlje teže da na njihovo povećanje ne utiče politička volja već objektivni kriterijumi", naveo je Brčerević.
Važno je, prema njegovim rečima, da Vlada Srbije, napokon bolje i objektivnije uredi sistem zarada i zaposlenosti u državi u različitim oblastima - zdravstvu, prosveti, MUP-u, vojsci, administraciji.
"Ta reforma najavljuje se još od 2013, ali smo se sapleli, već na prvom koraku, u prebrojavanju zaposlenih u javnom sektoru", rekao je Brčerević.
Na pitanje da li će Srbija dobaciti projektovani privredni rast u 2025. od 4,2 odsto, Brčerević je rekao da rizici postoje, ali je konsenzus međunarodnih i domaćih institucija, uključujući i Fiskalni savet, da će Srbija u 2025. ostvariti solidan privredni rast od oko četiri odsto.
To, kako je rekao, podrazumeva rast najvećeg dela privrede od nešto ispod četiri odsto, uz očekivani oporavak poljoprivrede od suše iz 2024, odnosno rast tog sektora od oko deset odsto.
"Važno je skrenuti pažnju na to da je trenutno glavni pokretač privrednog rasta Srbije relativno visoka domaća tražnja, što je održivo samo u ograničenom roku, jer tako neuravnotežen rast nepovoljno utiče na inflaciju i trgovinski deficit zemlje", istakao je on.
Brčerević je rekao da veruje da će se inflacija u Srbiji postepeno smanjivati, ali da je pitanje, koliko brzo.
Prosečna inflacija u 2024. iznosila je, kako je naveo, 4,7 odsto, i po podacima Eurostata, veći rast cena od Srbije imale su samo Turska i Rumunija. Ono što je, prema njegovim rečima, važno razumeti jeste da se u 2024. struktura inflacije u Srbiji promenila.
Ranijih godina dominirala je, kako je naveo, "uvezena" inflacija zbog svetskog rasta cena energenata, hrane i drugih proizvoda, a sada je ona praktično na nuli, što znači da je domaća inflacija postala ključni problem.
"Radili smo neke grube interne procene koje pokazuju da je domaća inflacija trenutno na nivou od oko sedam odsto. Za dalji pad inflacije veoma je važna koordinacija monetarne i fiskalne politike, koja trenutno izostaje. Narodna banka Srbije je od septembra opravdano obustavila spuštanje referentne kamatne stope zbog jakih cenovnih pritisaka, ali fiskalna politika ide u suprotnom smeru, povećavajući deficit budžeta što deluje inflatorno", ocenio je Brčerević.
To je, kako je istakao, još jedan važan razlog zbog koga planirano povećanje budžetskog deficita nije dobra ekonomska politika.
Istakao je da povećanje deficita tekućeg platnog bilansa može biti ozbiljan problem u srednjem roku.
"Deficit tekućeg računa platnog bilansa u 2024. ubrzano je rastao i verovatno će premašiti 5,5 odsto BDP-a, što je više nego dvostruko u odnosu na 2023. godinu, kada je bio 2,4 odsto BDP-a. Dva su ključna razloga za ovaj rast. Prvi je preveliko oslanjanje ekonomije na domaću tražnju, što podstiče rast uvoza i stvara neravnoteže", rekao je Brčerević.
Drugi razlog, je prema njegovim rečima, povezan sa stranim direktnim investicijama (SDI).
Od 2017. Srbija je, kako je naveo, imala veliki priliv SDI, što je donosilo snažne prilive deviza i tako uticalo na jačanje dinara, međutim sa završetkom ciklusa investiranja stranci počinju da iznose profit iz zemlje "što je prirodno, jer oni su i došli u Srbiju radi zarade".
"Srbija sad prelazi u tu fazu, što pokazuju podaci da je u prvih deset meseci 2024. neto priliv novih SDI bio 3,5 milijardi evra, a strani investitori su iz zemlje izneli 3,3 milijarde evra. Za godinu ili dve, počeće da iznose više deviza nego što unose u zemlju, što će dodatno opteretiti već veliki spoljnotrgovinski deficit", rekao je Brčerević.
Kako je ocenio, strane investitore dosad je u Srbiji privlačila jeftina i dostupna radna snaga, međutim, situacija se brzo menja jer je stopa nezaposlenosti pala na osam odsto, a tržište rada sve više oseća negativne demografske trendove i emigraciju radno sposobnog stanovništva.
U Srbiji se, kako je naveo, već neko vreme pojačava problem manjka kvalifikovane radne snage, pa rast plata premašuje rast produktivnosti. Ovaj ekonomista je ocenio da će jedan broj investitora zbog povećanih troškova poslovanja i manjka radne snage, verovatno smanjiti aktivnost ili se odlučiti za selidbu na jeftinije lokacije.
Investicije koje, prema njegovim rečima, nisu toliko osetljive na veći trošak radne snage su one koje iskorišćavaju prirodne resurse ili koriste "prljave tehnologije".
"Međutim, pitanje je da li nam treba takva ekonomija. Najbolji strani investitori su oni koji donose napredna znanja i tehnologije, ali njih dosad nismo uspeli da privučemo u dovoljnoj meri", rekao je Brčerević.
Domaće investicije će, prema njegovim rečima, početi da rastu kada se napravi dobar ambijent za njih. Danas su, kako je ocenio, strane investicije velike, a domaće privatne investicije skromne. Razlika je, prema njegovim rečima, u tome što strani investitori manje zavise od domaćeg okruženja.
"Strani investitori svoje proizvode, uglavnom plasiraju na inostrano tržište i kad naiđu na administrativne ili pravne prepreke mogu da računaju na podršku svojih ambasada. Domaći investitori su, međutim zavisni od kvaliteta naših institucija, efikasnosti administracije, rasprostranjenosti korupcije, vladavine prava i tržišne konkurencije. A po tim pitanjima Srbija ne stoji dobro", rekao je Brčerević.
Brčerević je naveo da istraživanje Svetske banke pokazuje da je Srbija po tim kriterijumima među poslednjima u Evropi, a da je zabrinjavajuće što se od 2014. situacija pogoršava.
Pored toga, važna su i kako je ocenio, ulaganja u obrazovanje jer motor razvoja privrede trebalo bi da bude obrazovana mlada radna snaga, koja lako koristi nove tehnologije, usvaja napredna znanja i brzo se prilagođava tržišnim promenama u efikasnoj državi u koju ima poverenja.
Brčerević je rekao da je Srbija planirala javne investicije u 2025. godini od 7,4 odsto BDP-a što je, uz Estoniju, najviše u Evropi. Taj, kako je rekao, na prvi pogled, impresivan rezultat postignut je, međutim, na specifičan način.
"Srbija je sve najveće investicije izmestila iz standardnih precedura. Umesto toga, sklopljeni su međudržavni ugovori i usvojeni posebni zakoni (lex specialis) koji omogućavaju da se projekti biraju bez jasnih kriterijuma i objavljenih analiza isplativosti. Omogućeno je i da se radovi ugovaraju direktnim pogodbama umesto na tenderima, često uz tajnost ugovora i lošu projektnu dokumentaciju", rekao je Brčerević.
Dodao je da taj ad-hok pristup jeste otkočio neke važne projekte koji su godinama tapkali u mestu, ali s njim se preteralo i problemi postaju sve očigledniji.
Jedan od njih je, kako je naveo, izbor prioriteta, ali trebalo bi utvrditi i zašto cene pojedinih projekata toliko probijaju prvobitne procene, kakav je kvalitet, pa i bezbednost, ovako sprovedenih radova i kakvi su uslovi zaduživanja.
Srbija ne može, kako je istakao, da nastavi da vodi investicionu politiku kao da procedure ne postoje, već mora odmah da obezbedi punu transparentnost projekata, zatim ojača institucije, zadužene za javne investicije i vrati se u uređen sistem.
Odgovarajući na pitanje kada bi Srbija mogla da dostigne dohodak zemalja centralne i istočne Evrope (CIE) sa kojima je uporediva, on je rekao da Srbija trenutno ima nešto brži privredni rast od tih zemalja, ali da taj podatak može da zavara.
"Naš rast, uglavnom se zasniva na državnim investicijama i SDI koje idu u tradicionalne sektore privrede, što nije dugoročno održivo. S druge strane, zemlje CIE svoj rast zasnivaju na povećanju produktivnosti i sve više se oslanjaju na razvoj naprednih, visokotehnoloških sektora. Zato njihov privredni rast u dugom roku ima bolju prespektivu", ocenio je on.
Razlika se, kako je rekao, vidi čak i kad se posmatraju napredni sektori koji i u Srbiji brzo rastu, poput IT industrije, jer, kazao je Brčarević, "kod nas taj sektor dominantno čine usluge radne snage za strano tržište i strane firme, dok u zemljama CIE nastaju velike domaće kompanije, 'jednorozi' koji vrede preko milijardu evra".
"Da bi Srbija ušla u klub razvijenijih zemalja neophodno je da prvo promeni model privrednog rasta. Tek tada može da počne da odbrojava godine kad će dostići dohodak zemalja CIE", rekao je glavni ekonomista Fiskalnog saveta, Danko Brčerević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Očekuje se skora prodaja NIS-a: Ovo su greške koje ne smeju da se ponove
19.01.2026.•
0
Dok se polako troši rok koji su SAD postavile za prenos ruskog vlasništva u NIS-u, pregovori o ulasku mađarskog MOL-a u strateško partnerstvo sa Srbijom ulaze u završnu fazu.
Počinje Svetski ekonomski forum u Davosu, učestvuje Vučić, a dolazi i Tramp
19.01.2026.•
0
Godišnji sastanak Svetskog ekonomskog foruma, 56. po redu, održaće se od danas, 19. januara do petka, 23. januara u Davosu, pod sloganom "Duh dijaloga" i okupiće svetske lidere iz politike, biznisa, civilnog društva.
Meta otpušta 1.500 radnika
19.01.2026.•
0
Kompanija Meta, koju vodi Mark Zakerberg, odlučila je nakon godina neuspeha u stvaranju profitabilne platforme za virtuelnu stvarnost, da otpusti veći broj zaposlenih u ovom sektoru.
Glavne tačke ugovora za NIS trebalo bi da budu dostavljene OFAK-u do utorka
18.01.2026.•
3
U Rafineriji nafte u Pančevu danas je počela proizvodnja naftnih derivata, a, kako je najavljeno, prvi evro dizel će se naći na pumpama od 27. januara.
Evropska unija najveći donator u Srbiji u poslednjih 20 godina
18.01.2026.•
10
Evropska unija (EU) je u poslednjih 20 godina kroz bespovratnu pomoć izdvojila dva do tri puta više sredstava nego svi ostali međunarodni partneri Srbije zajedno.
Fudbalskom savezu Srbije novi milioni iz budžetske rezerve: Dobio više od 212 miliona dinara
18.01.2026.•
22
Vlada Srbije donela je odluku o uplati 212.400.000 dinara (1.808.751 evra) Fudbalskom savezu Srbije.
Počela proizvodnja naftnih derivata u Rafineriji u Pančevu, prvi evro dizel na pumpama od 27. januara
18.01.2026.•
9
Počela je proizvodnja naftnih derivata u Rafineriji u Pančevu, a prvi evro dizel će se naći na pumpama od 27. januara.
Prihodi Rusije od nafte i gasa u 2025. bili 23,8 odsto manji nego godinu ranije
18.01.2026.•
0
Prihodi Rusije od nafte i gasa u 2025. godini bili su 23,8 odsto manji nego u 2024, i sa 141 milijardu dolara prošle pali su na 108 milijardi ove godine, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Košta: EU radi na zajedničkom odgovoru na Trampovu najavu dodatnih carina
17.01.2026.•
0
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta rekao je da koordinira zajednički odgovor EU na najavu predsednika SAD Donalda Trampa da će uvesti carine od 10 odsto na robu iz osam evropskih zemalja, piše britanski Gardijan.
Potpisan sporazum između EU i latinoameričkog bloka Merkosur, posle 25 godina pregovora
17.01.2026.•
2
Sporazum između Evropske unije i latinoameričkog bloka Merkosur potpisan je danas u glavnom gradu Paragvaja Asunsionu, posle 25 godina pregovora, saopštila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Tramp uvodi carine za osam evropskih zemalja zbog Grenlanda
17.01.2026.•
19
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je danas da će od februara uvesti taksu od 10 odsto na robu uvezenu iz osam evropskih zemalja, jer se protive postupanju Vašingtona prema Grenlandu.
Čadež: Potrebno uključivanje u jedinstveno evropsko tržište i pre članstva u EU
17.01.2026.•
3
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da je važno što hitnije uključivanje Srbije i regiona u jedinstveno evropsko tržište i pre punopravnog članstva u EU.
"Kao da će sutra smak sveta": Država u decembru trošila 4,6 miliona evra na sat
17.01.2026.•
13
Vlada Srbije je u decembru prošle godine napravila minus u državnoj kasi od 1,6 milijardi evra, odnosno trošila je skoro 4,6 miliona evra na sat.
Mali: Američka kompanija "Sisko" postaće strateški partner "Ekspa"
17.01.2026.•
3
Ministar finansija Siniša Mali kaže da će američka kompanija za digitalnu tehnologiju komunikacija "Sisko" postati strateški partner kompanije "Ekspo 2027", osnovane povodom održavanja te međunarodne izložbe u Beogradu.
Premijer Kanade: Kina postala predvidljiviji partner od SAD, dogovoreno smanjenje carina
17.01.2026.•
2
Kanada se saglasila da smanji 100 odsto carine na kineske električne automobile u zamenu za niže carine na kanadske poljoprivredne proizvode, izjavio je premijer Mark Karni.
Vlada Srbije usvojila uredbu koja omogućava isplatu zaostalih premija za mleko
17.01.2026.•
0
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu.
Pregovori oko NIS-a: Kako Srbija može iskoristiti pravo preče kupovine?
17.01.2026.•
7
Ako Rusi i Mađari ne uspeju da se dogovore, vlast bi morala da ima spremna alternativna rešenja, a jedno od njih je raskid ugovora o prodaji NIS-a iz 2008. i usvajanje leks specijalisa.
Dva potencijalna kupca NIS-a: "Mol bi mogao da kupi maloprodajnu mrežu, a ADNOC rafineriju"
16.01.2026.•
9
Pregovori o kupovini ruskog udela u NIS-u ulaze u završnicu. U kontekstu pregovora između mađarskog MOL-a i NIS-a pominje se i arapska naftna kompanija ADNOC kao potencijalni kupac, ali i - fond iz Emirata.
Srbija uvela kvote na uvoz gvožđa i čelika iz BiH
16.01.2026.•
0
Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (STK BiH) je tražila hitan odgovor vlasti BIH povodom informacije da je Vlada Srbije od 1. januara do 30. juna ograničila uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika.
Vučić o NIS-u: Nisu laki pregovori sa MOL-om
16.01.2026.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nisu laki razgovori ni sa mađarskim MOL-om o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Srbiji još 56,5 miliona evra iz EU Plana rasta za Zapadni Balkan
16.01.2026.•
1
Srbiji je odobrena isplata 56,5 miliona evra, u okviru predfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Komentari 7
Cane
dacic
Kal Drogo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar