Glavni ekonomista Fiskalnog saveta: Srbija će u 2025. samo za kamate dati 1,9 milijardi evra
Srbija je prinuđena da se i u 2025. godini zadužuje zbog deficita u budžetu, a samo za kamate će ove godine država morati da plati 1,9 milijardi evra.
Foto: 021.rs
To tvrdi glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević koji smatra da je to šteta "jer je taj novac mogao da bude bolje iskorišćen".
Tako veliki trošak za kamate, kako je rekao, mogao je da se izbegne, iako ekonomija Srbije može da ga podnese, da su se u prethodnim godinama pravili bolji ekonomski izbori, umesto što se novac delio bez bilo kakvog kriterijuma svim punoletnim građanima, penzionerima, mladima, deci, a iz budžeta su se pokrivali i ogromni gubici loše vođenih javnih preduzeća u energetici.
"Za sve to država se zaduživala pod nepovoljnim uslovima i sada plaćamo ceh takvih politika", rekao je Brčerević.
Dodao je da postoje evropske zemlje, poput Rumunije i Poljske, u kojima će izdaci budžeta za kamate snažno rasti u ovoj godini, slično kao u Srbiji, ali razlika je u tome što su te zemlje u ozbiljnim fiskalnim problemima, dok Srbija nije i mogla je da izbegne ovaj trošak.
Brčerević je rekao da povećanje ovogodišnjeg budžetskog deficita na tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) još nije opasno, mada fiskalna politika jeste napravila zaokret u lošem smeru.
Od završetka fiskalne konsolidacije 2017. pa do 2023, Srbija je, kako je rekao, imala u osnovi stabilan budžet, a veliki deficiti tokom pandemije bili su posledica loše kontrolisanih vanrednih troškova koji, ipak, nisu dugoročno ugrozili budžetsku ravnotežu jer su bili prolaznog karaktera.
"Rastrošne" politike i višegodišnji projekti: Promenili budžet i podigli deficit
Međutim, od 2024. uvode se, kako je naveo, nove "rastrošne" politike i višegodišnji projekti poput Ekspa (EXPO 2027), koji koštaju više nego što je prvobitno planirano, pa su oni strukturno promenili budžet i podigli deficit na relativno visok nivo od tri odsto BDP-a.
"Zbog toga su morala da se suspenduju opšta fiskalna pravila koja su u 2025. predviđala deficit 1,5 odsto BDP-a. Budžet sa tri odsto deficita postaje napregnut, pa se odlažu neki važni projekti, kao što je metro. Za nove politike, koje se najavljuju, više nema mnogo mesta, posebno jer je tu i Međunarodni monetarni fond sa kojim Srbija ima aranžman i koji će teško dozvoliti veće odstupanje od dogovorene fiskalne politike", rekao je Brčerević.
Glavni ekonomista Fiskalnog saveta Brčarević je istakao da se budžetski deficit mora finansirati novim zaduživanjem zemlje, pa je Vlada Srbije zbog toga projektovala da će javni dug da se poveća tokom 2025. sa 39,3 milijardi evra na 41,9 milijardi evra.
Na taj novi dug plaćaće se, kako je rekao i relativno veliki rashodi za kamate, jer su uslovi zaduživanja još uvek nepovoljni.
"Ekonomija to može da podnese i neće biti rizika od fiskalne krize, ali glavno pitanje je da li su ovi troškovi opravdani i hoće li privreda imati dugoročne koristi od Ekspa ili Nacionalnog stadiona koji bi opravdali taj novi dug", rekao je Brčerević.
Dodao je da bi Vlada Srbije konačno trebala da pokaže studije opravdanosti tih i svih drugih projekata jer poreski obveznici imaju pravo da znaju u šta se njihov novac ulaže.
Odgovarajući na pitanje da li će rasti zahtevi za povećanjem plata i penzija, Brčerević je rekao da je povećanje penzija u Srbiji zakonski precizno definisano, na ekonomski dobar način, a da i rast plata u javnom sektoru ima zakonsko ograničenje koje sprečava da ukupni trošak zarada u budžetu raste brže od mogućnosti privrede da ih finansira.
"Odstupanje od ovih pravila bio bi put u haos i krizu, pa Vlada Srbije na ovom polju ne bi smela da pravi improvizacije. Videli smo već kako se to završilo, krajem 2014. kad su penzije i plate u javnom sektoru morale da se smanje. Penzije i plate su najveći budžetski rashod i uređene zemlje teže da na njihovo povećanje ne utiče politička volja već objektivni kriterijumi", naveo je Brčerević.
Važno je, prema njegovim rečima, da Vlada Srbije, napokon bolje i objektivnije uredi sistem zarada i zaposlenosti u državi u različitim oblastima - zdravstvu, prosveti, MUP-u, vojsci, administraciji.
"Ta reforma najavljuje se još od 2013, ali smo se sapleli, već na prvom koraku, u prebrojavanju zaposlenih u javnom sektoru", rekao je Brčerević.
Na pitanje da li će Srbija dobaciti projektovani privredni rast u 2025. od 4,2 odsto, Brčerević je rekao da rizici postoje, ali je konsenzus međunarodnih i domaćih institucija, uključujući i Fiskalni savet, da će Srbija u 2025. ostvariti solidan privredni rast od oko četiri odsto.
To, kako je rekao, podrazumeva rast najvećeg dela privrede od nešto ispod četiri odsto, uz očekivani oporavak poljoprivrede od suše iz 2024, odnosno rast tog sektora od oko deset odsto.
"Važno je skrenuti pažnju na to da je trenutno glavni pokretač privrednog rasta Srbije relativno visoka domaća tražnja, što je održivo samo u ograničenom roku, jer tako neuravnotežen rast nepovoljno utiče na inflaciju i trgovinski deficit zemlje", istakao je on.
Brčerević je rekao da veruje da će se inflacija u Srbiji postepeno smanjivati, ali da je pitanje, koliko brzo.
Prosečna inflacija u 2024. iznosila je, kako je naveo, 4,7 odsto, i po podacima Eurostata, veći rast cena od Srbije imale su samo Turska i Rumunija. Ono što je, prema njegovim rečima, važno razumeti jeste da se u 2024. struktura inflacije u Srbiji promenila.
Ranijih godina dominirala je, kako je naveo, "uvezena" inflacija zbog svetskog rasta cena energenata, hrane i drugih proizvoda, a sada je ona praktično na nuli, što znači da je domaća inflacija postala ključni problem.
"Radili smo neke grube interne procene koje pokazuju da je domaća inflacija trenutno na nivou od oko sedam odsto. Za dalji pad inflacije veoma je važna koordinacija monetarne i fiskalne politike, koja trenutno izostaje. Narodna banka Srbije je od septembra opravdano obustavila spuštanje referentne kamatne stope zbog jakih cenovnih pritisaka, ali fiskalna politika ide u suprotnom smeru, povećavajući deficit budžeta što deluje inflatorno", ocenio je Brčerević.
To je, kako je istakao, još jedan važan razlog zbog koga planirano povećanje budžetskog deficita nije dobra ekonomska politika.
Istakao je da povećanje deficita tekućeg platnog bilansa može biti ozbiljan problem u srednjem roku.
"Deficit tekućeg računa platnog bilansa u 2024. ubrzano je rastao i verovatno će premašiti 5,5 odsto BDP-a, što je više nego dvostruko u odnosu na 2023. godinu, kada je bio 2,4 odsto BDP-a. Dva su ključna razloga za ovaj rast. Prvi je preveliko oslanjanje ekonomije na domaću tražnju, što podstiče rast uvoza i stvara neravnoteže", rekao je Brčerević.
Drugi razlog, je prema njegovim rečima, povezan sa stranim direktnim investicijama (SDI).
Od 2017. Srbija je, kako je naveo, imala veliki priliv SDI, što je donosilo snažne prilive deviza i tako uticalo na jačanje dinara, međutim sa završetkom ciklusa investiranja stranci počinju da iznose profit iz zemlje "što je prirodno, jer oni su i došli u Srbiju radi zarade".
"Srbija sad prelazi u tu fazu, što pokazuju podaci da je u prvih deset meseci 2024. neto priliv novih SDI bio 3,5 milijardi evra, a strani investitori su iz zemlje izneli 3,3 milijarde evra. Za godinu ili dve, počeće da iznose više deviza nego što unose u zemlju, što će dodatno opteretiti već veliki spoljnotrgovinski deficit", rekao je Brčerević.
Kako je ocenio, strane investitore dosad je u Srbiji privlačila jeftina i dostupna radna snaga, međutim, situacija se brzo menja jer je stopa nezaposlenosti pala na osam odsto, a tržište rada sve više oseća negativne demografske trendove i emigraciju radno sposobnog stanovništva.
U Srbiji se, kako je naveo, već neko vreme pojačava problem manjka kvalifikovane radne snage, pa rast plata premašuje rast produktivnosti. Ovaj ekonomista je ocenio da će jedan broj investitora zbog povećanih troškova poslovanja i manjka radne snage, verovatno smanjiti aktivnost ili se odlučiti za selidbu na jeftinije lokacije.
Investicije koje, prema njegovim rečima, nisu toliko osetljive na veći trošak radne snage su one koje iskorišćavaju prirodne resurse ili koriste "prljave tehnologije".
"Međutim, pitanje je da li nam treba takva ekonomija. Najbolji strani investitori su oni koji donose napredna znanja i tehnologije, ali njih dosad nismo uspeli da privučemo u dovoljnoj meri", rekao je Brčerević.
Domaće investicije će, prema njegovim rečima, početi da rastu kada se napravi dobar ambijent za njih. Danas su, kako je ocenio, strane investicije velike, a domaće privatne investicije skromne. Razlika je, prema njegovim rečima, u tome što strani investitori manje zavise od domaćeg okruženja.
"Strani investitori svoje proizvode, uglavnom plasiraju na inostrano tržište i kad naiđu na administrativne ili pravne prepreke mogu da računaju na podršku svojih ambasada. Domaći investitori su, međutim zavisni od kvaliteta naših institucija, efikasnosti administracije, rasprostranjenosti korupcije, vladavine prava i tržišne konkurencije. A po tim pitanjima Srbija ne stoji dobro", rekao je Brčerević.
Brčerević je naveo da istraživanje Svetske banke pokazuje da je Srbija po tim kriterijumima među poslednjima u Evropi, a da je zabrinjavajuće što se od 2014. situacija pogoršava.
Pored toga, važna su i kako je ocenio, ulaganja u obrazovanje jer motor razvoja privrede trebalo bi da bude obrazovana mlada radna snaga, koja lako koristi nove tehnologije, usvaja napredna znanja i brzo se prilagođava tržišnim promenama u efikasnoj državi u koju ima poverenja.
Brčerević je rekao da je Srbija planirala javne investicije u 2025. godini od 7,4 odsto BDP-a što je, uz Estoniju, najviše u Evropi. Taj, kako je rekao, na prvi pogled, impresivan rezultat postignut je, međutim, na specifičan način.
"Srbija je sve najveće investicije izmestila iz standardnih precedura. Umesto toga, sklopljeni su međudržavni ugovori i usvojeni posebni zakoni (lex specialis) koji omogućavaju da se projekti biraju bez jasnih kriterijuma i objavljenih analiza isplativosti. Omogućeno je i da se radovi ugovaraju direktnim pogodbama umesto na tenderima, često uz tajnost ugovora i lošu projektnu dokumentaciju", rekao je Brčerević.
Dodao je da taj ad-hok pristup jeste otkočio neke važne projekte koji su godinama tapkali u mestu, ali s njim se preteralo i problemi postaju sve očigledniji.
Jedan od njih je, kako je naveo, izbor prioriteta, ali trebalo bi utvrditi i zašto cene pojedinih projekata toliko probijaju prvobitne procene, kakav je kvalitet, pa i bezbednost, ovako sprovedenih radova i kakvi su uslovi zaduživanja.
Srbija ne može, kako je istakao, da nastavi da vodi investicionu politiku kao da procedure ne postoje, već mora odmah da obezbedi punu transparentnost projekata, zatim ojača institucije, zadužene za javne investicije i vrati se u uređen sistem.
Odgovarajući na pitanje kada bi Srbija mogla da dostigne dohodak zemalja centralne i istočne Evrope (CIE) sa kojima je uporediva, on je rekao da Srbija trenutno ima nešto brži privredni rast od tih zemalja, ali da taj podatak može da zavara.
"Naš rast, uglavnom se zasniva na državnim investicijama i SDI koje idu u tradicionalne sektore privrede, što nije dugoročno održivo. S druge strane, zemlje CIE svoj rast zasnivaju na povećanju produktivnosti i sve više se oslanjaju na razvoj naprednih, visokotehnoloških sektora. Zato njihov privredni rast u dugom roku ima bolju prespektivu", ocenio je on.
Razlika se, kako je rekao, vidi čak i kad se posmatraju napredni sektori koji i u Srbiji brzo rastu, poput IT industrije, jer, kazao je Brčarević, "kod nas taj sektor dominantno čine usluge radne snage za strano tržište i strane firme, dok u zemljama CIE nastaju velike domaće kompanije, 'jednorozi' koji vrede preko milijardu evra".
"Da bi Srbija ušla u klub razvijenijih zemalja neophodno je da prvo promeni model privrednog rasta. Tek tada može da počne da odbrojava godine kad će dostići dohodak zemalja CIE", rekao je glavni ekonomista Fiskalnog saveta, Danko Brčerević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Opredeljeno 150 miliona za unapređenje ruralnog turizma: Rok za zahteve 31. mart
15.03.2026.•
0
Za realizaciju Uredbe Vlade Srbije o uslovima, načinu dodele i korišćenja sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva iz budžeta je opredeljeno 150 miliona dinara.
MEA: Strateške rezerve nafte biće odmah odblokirane u Aziji i Okeaniji
15.03.2026.•
0
Nafta iz strateških rezervi biće puštena odmah u Aziji i Okeaniji, a počev od kraja marta u Americi i Evropi, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju, preneo je pariski list Mond.
Bliži se rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Finalizacija dogovora ili novi produžeci?
15.03.2026.•
6
Kao što je više puta odlagano stupanje na snagu američkih sankcija NIS-u, čija primena je počela 9. oktobra prošle godine, tako je više puta ta kompanija slala zahtev OFAK-u za produženje operativne licence za rad.
NBS u SEPA registru: Plaćanje moguće od 5. maja
15.03.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) dobila je pozitivnu ocenu Evropskog platnog saveta u postupku prijave za učešće u platnoj šemi SEPA Credit Transfer i operativnog izvršenja transakcija za potrebe budžetskih korisnika.
Kompanija Meta planira da otpusti 20 odsto zaposlenih
15.03.2026.•
2
Kompanija Meta planira da otpusti 20 ili više odsto zaposlenih, kako bi nadoknadila skupi razvoj veštačke inteligencije i pripremila se za veću efikasnost koju će doneti novi način rada uz pomoć AI.
Svet do sada video dva naftna šoka, jedan doveo do izgubljene decenije u SFRJ: Da li smo pred trećim?
15.03.2026.•
3
Kada je 9. marta cena nafte skočila na skoro 120 dolara po barelu mnogi su pomislili da se svet suočava sa trećim naftnim šokom.
Akcize smanjene, gorivo poskupelo: Koliko bi mogao da košta benzin?
14.03.2026.•
21
Vlada Srbije donela je odluku da privremeno smanji akcize na naftne derivate, kako bi sprečila drastičan rast cena na pumpama zbog skoka cena nafte na svetskom tržištu usled rata na Bliskom istoku.
Nema uredbe o maržama, nema ni transparentnosti: Država više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca
14.03.2026.•
7
Ministarstvo trgovine više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca na Portalu otvorenih podataka, s obzirom na to da je Uredba o ograničenju marži, kojom je to bilo propisano, prestala da važi.
MOL i Slovnaft podneli novu žalbu protiv Janafa
14.03.2026.•
2
Mađarska MOL grupa i slovački Slovnaft podneli su novu žalbu Generalnom direktoratu za konkurenciju Evropske komisije, ovaj put zbog toga što Jadranski naftovod (Janaf) zloupotrebljava cene, saopšteno je iz MOL grupe.
Vučić najavljuje penzije od 750 evra: Penzionerske organizacije upozoravaju na populizam
14.03.2026.•
48
Više od milion penzionera u Srbiji bori se sa egzistencijom, dok skoro trećina njih živi na ivici siromaštva.
Španski projektanti predlagali Adu Huju za Nacionalni stadion, vlast izabrala Surčin
14.03.2026.•
37
Vlast SNS-a će iz kase građana potrošiti 1,2 milijarde evra na izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, ali problem nije samo ekstremno visoka cena.
Savić: Građani ne mogu očekivati da se država sama odrekne akciza i PDV-a
13.03.2026.•
26
Zbog sukoba na Bliskom istoku došlo je do poskupljenja cena sirove nafte. Država je stoga donela odluku da smanji akcize za 20 odsto, što znači da će se negde 16, 17 dinara po litru manje slivati u budžet Srbije.
Kladionice pune budžet: Više od 28 milijardi dinara uplaćeno prošle godine
13.03.2026.•
40
Tržište igara na sreću nastavlja da raste, a samim tim, rastu i prihodi koje država ostvaruje od kladionica. Samo u prošloj godini, kladionice u Srbiji su u državnu kasu uplatile više od 28 milijardi dinara.
Glamočić: Više od 10 milijardi dinara isplaćeno poljoprivrednicima
13.03.2026.•
1
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić rekao je da je do sada država isplatila više od 10 milijardi dinara poljoprivrednicima po odnovu podsticaja od 18.000 dinara po hektaru, od ukupno planiranih 36 milijardi.
Nove cene goriva: Dizel pet dinara skuplji
13.03.2026.•
20
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana.
Znatno smanjene akcize na gorivo, evo kolike su sada
13.03.2026.•
16
Vlada Srbije smanjila je akcize na naftne derivate za 20 odsto.
Epska frka: Ide li gas?
13.03.2026.•
4
Agresija na Iran, poetski nazvana "Epski bes", od prvog dana ostavlja posledice na daleko širem prostoru od ratne zone.
Pad godišnjeg profita "BMW" za 11,5 odsto: Kompanija oprezna u 2026.
12.03.2026.•
5
Nemački proizvođač automobila BMW saopštio je da je prošle godine zabeležio pad operativnog profita od 11,5 odsto, na oko 10,2 milijarde evra.
Glamočić: Podsticaji za stočarstvo od aprila, u skladu sa planom
12.03.2026.•
0
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da se raspisivanje javnih poziva za pojedine mere u stočarstvu očekuje već tokom aprila.
Analitičari: Evropski vozači bi gorivo gorivo mogli da plate 220 evra više zbog poskupljenja
12.03.2026.•
0
Evropski vozači mogli bi da plate u proseku 220 evra više godišnje za gorivo ako cena nafte ostane na 100 dolara po barelu, upozoravaju analitičari organizacije T&E u objavljenom istraživanju.
Vlada Srbije dozvolila izvoz tečnog naftnog gasa
12.03.2026.•
5
Vlada Srbije je donela izmenjenu Odluku o privremenoj zabrani izvoza nafte i naftnih derivata.
Komentari 7
Cane
dacic
Kal Drogo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar