Srbija će u 2024. najverovatnije morati da se zaduži za oko 6,5 milijardi evra, pod nepovoljnijim uslovima, naveo je Fiskalni savet u svojoj Oceni predloga budžeta za 2024. godinu.
Fiskalni savet ocenio je danas da u budžetu za 2024. socijalna davanja nisu dobro planirana, da se planiraju veliki izdaci za investicije i da je opreznije trebalo planirati rast BDP-a i inflacije.
Malo je verovatno da će u 2024. doći do snažnog oporavka privrednog rasta kakav predviđa Vlada Srbije, niti do snažnog usporavanja inflacije, procenio je Fiskalni savet.
Država je, na ime raznih kazni, naknada štete od povrede državnih organa, taksi i penala, isplatila u toku 2022. godine čak 19,3 milijardi dinara, odnosno 165 miliona evra.
Fiskalni savet navodi da je ove godine deficit mogao da bude smanjen sa 3,3 na 1,5 odsto i da bi se time smanjilo zaduživanje zemlje za oko 1,3 milijarde evra u odnosu na budžetski plan.
Fiskalni savet Srbije je saopštio da se protivi najavljenim vanrednim isplatama iz budžeta jer predstavljaju "nesistematsko i rastrošno" upravljanje javnim finansijama.
Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov kaže da zbog mera koje je najavio predsednik Aleksandar Vučić ne preti neposredna kriza, ali da će doći do smanjenja životnog standarda u narednim godinama.
Broj zaposlenih u javnom sektoru povećan je prošle godine za jedan odsto ili za 5.813 osoba, a taj procenat zakonski ne sme biti prekoračen ni ove godine.
Fiskalni savet je utvrdio da je preko tekuće rezerve iz državnog budžeta Srbije za 2021. godinu potrošeno 22 milijarde dinara ili 190 miliona evra više nego što je objavljeno u Službenim glasnicima.
Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović naveo je da je deficit od 2,2 milijarde evra relativno visok za Srbiju, a da je 1,2 milijarde duga u energetskom sektoru.
Fiskalni savet predložio je mere socijalne i poreske politike za smanjenje rizika od siromaštva, kako bi se obezbedila podrška ugroženim domaćinstvima zbog poskupljenja hrane i energenata.
Struja će za potrošače u Srbiji morati da poskupi između 15 i 20 odsto, gas od 65 do 70 odsto, a centralno grejanje za do 40 odsto, navodi se u danas objavljenoj analizi Fiskalnog saveta.