Javne investicije treći najveći budžetski izdatak, diskutabilna opravdanost mnogih projekata
Fiskalni savet objavio je novo analizu stanja javnih investicija u Srbiji.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Zaokret u upravljanju javnim investicijama, zaobilaženjem standardnih procedura u početku je doneo pozitivne efekte, ali ima brojne slabosti poput toga što proizvoljnost u selekciji projekata dovodi do diskutabilne opravdanosti, zapostavljanja važnih sektora, karakterišu ih upitni troškovi i nepovoljnije zaduživanje, ističe danas Fiskalni savet.
U dokumentu "Politika javnih investicija u Srbiji: Analiza stanja i preporuke za moguća unapređenja" Fiskalni savet je naglasio da se u prethodne tri godine za investicije odvajalo neuobičajeno mnogo budžetskih sredstava i da na javne investije odlazi oko pet milijardi evra godišnje, odnosno više od 15 odsto ukupnih rashoda.
Ističe se da su javne investicije treći najveći budžetski izdatak, odmah posle plata i penzija u javnom sektoru, a da su građani Srbije o tome slabo informisani, ne dobijaju uvid u ekonomsku i društvenu opravdanost velikih državnih investicionih projekata, a njihova cena se slabo ili nikako obrazlaže, dok je odabir prioriteta i izvođača radova nejasan i netransparenta.
Navodi se da je do rasta javnih investicija došlo od 2018. godine, a da je kulminirao 2021. godine i da se od 2018. najveći deo projekata izvodi po "posebnim postupcima" uz delimično ili potpuno izuzeće zakonske regulative u oblasti javnih nabavki, eskproprijacije, planiranja i izgradnje.
Kao primer se navodi usvajanje "leks specijalisa" (lex spcialis) za Moravski koridor ili Ekspo 2027.
Ističe se i da se ulaganja u sektor bezbednosti, odnosno u naoružanje i opremu zakonski izuzimaju iz standardnih procedura javnih nabavki, kao i da su se za vanredne investicije u zdravstvo u pandemiji Kovida-19 u dobroj meri preskakale uobičajene procedure.
Navodi se da je zaobilaženje procedura ubrzalo sprovođenje projekata i "otkočilo" neke prijekte čija je realizacija kasnila godinama poput izgradnje Koridora 10, Moravskog koridora ili modernizacija mađarsko-srpske železnice.
Kada se govori o slabostima i rizicima takvog modela upravljanja investicijama ističe se da je diskutabilna opravdanost nekih projekata poput fabrike vakcina ili sportskih objekata, kao i zapostavljanje važnih sektora u društvu poput zaštite životne sredine ili obrazovanja.
Ističe se da "ubrzane projekte" karakterišu upitni troškovi i izražene naknadne korekcije prvobitno ugovorene cene radova, odnosno poskupljenje, dok su uslovi zaduživanja za velike projekte po nestandardnim procedurama po pravilu nepovoljniji u odnosu na standardne procedure.
Dodaje se da manjak kontrole uz izostanak tenderskih procedura može neopravdano da poveća cenu investicionih projekata.
Kao primer za probijanje cene navodi se Moravski koridor za koji je 2018. godine previđena cena od maksimalno 800 miliona evra, 2019. je ugovorena investicija od 894 miliona, ali je tokom 2023. godine novim zakonom na tu vrednost dodato 700 miliona, što dovodi do ukupnog iznosa kredita od 1,6 milijardi evra.
Fiskalni savet je ukazao da zaobilaženje standardnih procedura počinje postepeno da smanjuje pozitivne ekonomske efekte javnih investicija na privredni rast i društveno blagostanje i to lošim izborom projekata i prekomernim angažovanjem stranih preduzeća.
Dodaje se da se ne vodi dovoljno računa o dugoročnoj rentabilnosti izgrađenih objekata, niti o troškovima njihovog budućeg održavanja.
Naglašava se da usled proizvoljne selekcije projekata, sektorska struktura javnih investicija nije usklađena sa objektivnim potrebama zemlje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
1
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
3
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
1
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 2
Samo pitam
Istine radi ...
Pa treba sve te pare negde oprati ...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar