Budžet dvostruko manji, turističke organizacije zabrinute: Šta se dešava sa turističkim vaučerima?
Budžetom za ovu godinu predviđeno je 500 miliona dinara za podelu turističkih vaučera, odnosno 100.000 vaučera po 5.000 dinara što je mnogo manje nego prethodne godine.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Predviđeni iznos je dvostruko manji nego što je bio prošle godine kada je za ovu svrhu izdvojeno milijardu dinara, odnosno podeljeno je 100.000 vaučera po 10.000 dinara.
Osim što je ove godine niži iznos za turističke vaučere, pojedine turističke organizacije zabrinule su se da bi taj novac ove godine mogao biti ukinut i preusmeren "tamo gde se sliva sav ostali novac, u EXPO", piše Danas.
Drugi pak smatraju da će novac biti preusmeren na konkurse koji će od ugostitelja i hotelijera tražiti da se potrude oko projekata da bi dobili novac.
Ukidanje turističkih vaučera, kako su rekli predstavnici turističkih organizacija, ugrozilo bi male ugostitelje i hotelijere koji su upravo zahvaljujući ovim subvencijama, koje postoje već 10 godina, uspeli da prežive na tržištu.
Mnogi ugostitelji i hotelijeri, upozoravaju iz turističkih organizacija, zabeležili bi pad prihoda, dok bi nekima od njih bilo ugroženo i samo poslovanje i opstanak.
Ranijih godina do 15. januara uveliko je objavljen početak prijave za vaučere. Međutim, ove godine Vlada Srbije još nije odobrila sredstva i dalje je nepoznato kada i da li će biti vaučera, u kom iznosu i kada će početi prijava.
Zbog toga oni koji su rezervisali smeštaj za odmor u januaru i februaru, nadajući se vaučerima, mogli bi da „izvise“ za ovu državnu pomoć.
Koliko vaučeri znače malim ugostiteljima?
Predstavnik udruženja "Moja Srbija" Milan Ristić rekao je da još nemaju informacije iz Ministarstva turizma i omladine o tome da li će vaučeri biti odobreni, u kom iznosu i kada.
"Za ovu godinu priča se da bi taj novac mogao da bude preusmeren tamo gde se preumerava sve od para, a to je za EXPO. S druge strane se priča da će se uložiti u neki seoski turizam, što nema nikakve veze, to bi trebalo da se radi paralelno, jer su vaučeri najbolja subvencija koja je bila namenjena za turizam", rekao je Ristić.
Prema njegovim rečima, turistički vaučeri su mnogo značili za razvoj domaćeg turizma, a pre svega za razvoj poslovanja malih ugostitelja. Dodaje da je tek jedan odsto vaučera trošeno na luksuzne hotele.
Ristić ukazuje da ukoliko se pogledaju podaci u vezi sa dolascima i noćenjem u Srbiji u poslednjih 10 godina, odnosno koliko se koriste vaučeri, može se, kako kaže, primetiti drastično povećanje.
Još jedan podatak, koji dodaje Ristić, a koji govori o važnosti vaučera za domaći turizam jeste da se 2015. godine za prijem vaučera prijavilo 120 ugostitelja i hotelijera, zatim 2016. oko 200, 2017. godine bilo ih je nešto više od 300, a da danas ih ima oko 5.000.
"Mali ugostitelji su najviše imali dobiti. Oni su najzad krenuli da se bave ozbiljnim izdavanjem smeštaja, jer je do 2015. godine to bio sporedan posao, niko nije mogao da živi od toga. Sada se to radi ozbiljnije, ugostitelji su podigli kredite, adaptirali apartmane, povećali broj smeštaja", naveo je Ristić.
Zbog toga ukoliko se ukinu ovi vaučeri to će biti jako veliki udarac na male ugostitelje i povratak na 2015. godinu.
"To vam je kao da gradite zgradu 10 godina i onda je udarite u temelj i ona se sruši", opisao je Ristić.
Na pitanje da li su razvoju domaćeg turizma više doprineli vaučeri ili Buking koji je i male smeštaje učinio vidljivijim, Ristić tvrdi da su vaučeri doprineli više.
"Vaučeri su svakako više doprineli razvoju domaćeg turizma", naglašava Ristić i dodaje da je jedna od anketa njihovog portala "Moja Srbija" pokazala da više od 80 odsto građana više voli da rezerviše smeštaj pozivanjem telefonom.
I ugostitelji, kako kaže, više vole rezervacije telefonom nego preko Bukinga.
"Mnogi od njih su odustali od Bukinga, jer im se mnogo više isplati da dobiju rezervaciju preko našeg portala ili preko nekih drugih sajtova. Preko Bukinga skuplje je i klijentu i ugostitelju", istakao je Ristić.
Ugostitelji će morati da se potrude za novac preko konkursa?
I direktor Agencije "Savetnik u turizmu" Branko Krasojević smatra da su vaučeri značajno doprineli razvoju domaćeg turizma, i sa aspekta ponude i sa aspekta tražnje.
"To je bila jedna vin-vin kombinacija koju smo mi preuzeli od Mađara. Mi smo jednu dobru poslovnu praksu usvojili i to je kod nas godinama funkcionisalo", rekao je Krasojević.
Međutim, sada se, kako kaže, promenila politika i dodaje da ne bi smeo da tvrdi da će vaučeri ponovo biti ove godine u funkciji.
"Sada se sve više ide na konkurse i apliciranje za sredstva, tako da se ti vaučeri zamenjuju tim drugim alternativama. Time se želi da ugostitelji i hotelijeri budu proaktivniji, da se potrude oko projekata, da delimično sami učestvuju sa svojim sredstvima i delimično da država pomogne", smatra Krasojević.
I on je mišljenja da bi ukidanje vaučera umanjilo promet, dodajući da turisti neće imati popust koji su imali, zbog čega će verovatno odustajati od putovanja, a to će, s druge strane, smanjiti tražnju.
Prošle godine pao i broj dolazaka i noćenja domaćih turista
Iako je prošle godine vrednost vaučera povećana na 10.000 dinara, ipak je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvih 11 meseci prošle godine u odnosu na isti period 2023. godine u Srbiji pao i broj dolazaka i noćenja domaćih turista.
Pad u broju dolazaka iznosi jedan odsto, a pad u broju noćenja iznosi 4,9 odsto.
Najveći pad u broju dolazaka (-10,3 odsto) i noćenja (-12,9 odsto) beleže banje. Banje koje su prošle godine imale najveći pad broja turista u odnosu na 2023. jesu Gornja Trepča, Sokobanja i Niška banja.
Planine su zabeležila rast dolazaka broja domaćih turista, ali pad u broju noćenja, dok su gradovi ostvarili blagi rast i u broju dolazaka i u broju noćenja.
Na pitanje šta nam govore podaci o padu broja dolazaka i noćenja domaćih turista, Krasojević kaže da je porast cena i smanjenje kupovne moći uskratio građane putovanja.
"Kupovna moć ne raste kao što se najčešće govori, već naprotiv. Mi imamo rast cena i povećanje troškova. Ovi statistički podaci govore o toj jednoj nestabilnosti, jer turizam je ipak nadgradnja, nije osnovna životna potreba. Naravno da je kretanje vrlo značajno, naročito su se posle korone ljudi odlučili da se okrenu sebi, zdravlju, boravku u prirodi i uopšte češćim odmorima. Međutim, sada novac ipak ide na osnovne životne potrebe, tu mislim na hranu, režiju, a što preostane to se korsti za putovanja", ukazao je Krasojević.
Ostaje da se vidi da li će, ukoliko vaučeri ove godine budu ukinuti, pad u statističkim podacima biti još drastičniji, s obzirom na to da je bio u minusu u godini kada su vaučeri iznosili 10.000 dinara.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Radosavljević: Rusi od početka ne žele da prodaju NIS
09.05.2026.•
1
Goran Radosavljević, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju, izjavio je da građani Srbije dobro percipiraju da se ekonomska situacija u zemlji neće kretati u dobrom smeru.
EU: Aviokompanije moraju da plate odštetu putnicima i kada otkazuju letove zbog krize sa gorivom
09.05.2026.•
0
Evropska unija poručila je aviokompanijama da neće biti oslobođene obaveze isplate odštete putnicima ukoliko otkazuju letove zbog nestašice ili visokih cena avionskog goriva, uprkos sve ozbiljnijoj energetskoj krizi.
Nove cene goriva: Dizel ponovo poskupeo
08.05.2026.•
18
Dizel je poskupeo za dva dinara, dok je cena benzina ostala nepromenjena.
Macut o NIS-u: Predlog MOL-a nije prihvatljiv za Srbiju
08.05.2026.•
47
Predlog MOL-a za otkup ruskog dela u Naftnoj industriji Srbije nije prihvatljiv za Srbiju, kaže premijer Đuro Macut.
Ministarstvo trgovine: Od 11. maja aktivacija platforme eUpitnik za posrednike
07.05.2026.•
0
Ministarstvo trgovine Srbije će 11. maja aktivirati platformu "eUpitnik za posrednike" za dostavljanje podataka posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti, najavljeno je danas.
Gugl nudi promene u pretraživanju vesti kako bi izbegao kazne Evropske unije
07.05.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Evropi hitno potrebni AI data centri: Energetska mreža to ne može da isprati
07.05.2026.•
3
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Istraživanje Eurostata: Ko sve struju plaća jeftinije od Srbije
07.05.2026.•
8
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
NBS odlučila: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
07.05.2026.•
0
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit u budžetu u januaru povećan četiri puta, razlog su - "rafali"
07.05.2026.•
6
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Nepoznata srpska kompanija nudi dve milijarde evra za udeo u NIS-u
07.05.2026.•
44
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
1
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
27
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
18
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Komentari 11
Vera
Ahil
komsha
drugo, sobe u hotelima se uzimaju po ceni za 2, 3, 4 osobe, a samo u Srbiji je cena po osobi pa još dva tri puta veća...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar