
Budžet dvostruko manji, turističke organizacije zabrinute: Šta se dešava sa turističkim vaučerima?
Budžetom za ovu godinu predviđeno je 500 miliona dinara za podelu turističkih vaučera, odnosno 100.000 vaučera po 5.000 dinara što je mnogo manje nego prethodne godine.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Predviđeni iznos je dvostruko manji nego što je bio prošle godine kada je za ovu svrhu izdvojeno milijardu dinara, odnosno podeljeno je 100.000 vaučera po 10.000 dinara.
Osim što je ove godine niži iznos za turističke vaučere, pojedine turističke organizacije zabrinule su se da bi taj novac ove godine mogao biti ukinut i preusmeren "tamo gde se sliva sav ostali novac, u EXPO", piše Danas.
Drugi pak smatraju da će novac biti preusmeren na konkurse koji će od ugostitelja i hotelijera tražiti da se potrude oko projekata da bi dobili novac.
Ukidanje turističkih vaučera, kako su rekli predstavnici turističkih organizacija, ugrozilo bi male ugostitelje i hotelijere koji su upravo zahvaljujući ovim subvencijama, koje postoje već 10 godina, uspeli da prežive na tržištu.
Mnogi ugostitelji i hotelijeri, upozoravaju iz turističkih organizacija, zabeležili bi pad prihoda, dok bi nekima od njih bilo ugroženo i samo poslovanje i opstanak.
Ranijih godina do 15. januara uveliko je objavljen početak prijave za vaučere. Međutim, ove godine Vlada Srbije još nije odobrila sredstva i dalje je nepoznato kada i da li će biti vaučera, u kom iznosu i kada će početi prijava.
Zbog toga oni koji su rezervisali smeštaj za odmor u januaru i februaru, nadajući se vaučerima, mogli bi da „izvise“ za ovu državnu pomoć.
Koliko vaučeri znače malim ugostiteljima?
Predstavnik udruženja "Moja Srbija" Milan Ristić rekao je da još nemaju informacije iz Ministarstva turizma i omladine o tome da li će vaučeri biti odobreni, u kom iznosu i kada.
"Za ovu godinu priča se da bi taj novac mogao da bude preusmeren tamo gde se preumerava sve od para, a to je za EXPO. S druge strane se priča da će se uložiti u neki seoski turizam, što nema nikakve veze, to bi trebalo da se radi paralelno, jer su vaučeri najbolja subvencija koja je bila namenjena za turizam", rekao je Ristić.
Prema njegovim rečima, turistički vaučeri su mnogo značili za razvoj domaćeg turizma, a pre svega za razvoj poslovanja malih ugostitelja. Dodaje da je tek jedan odsto vaučera trošeno na luksuzne hotele.
Ristić ukazuje da ukoliko se pogledaju podaci u vezi sa dolascima i noćenjem u Srbiji u poslednjih 10 godina, odnosno koliko se koriste vaučeri, može se, kako kaže, primetiti drastično povećanje.
Još jedan podatak, koji dodaje Ristić, a koji govori o važnosti vaučera za domaći turizam jeste da se 2015. godine za prijem vaučera prijavilo 120 ugostitelja i hotelijera, zatim 2016. oko 200, 2017. godine bilo ih je nešto više od 300, a da danas ih ima oko 5.000.
"Mali ugostitelji su najviše imali dobiti. Oni su najzad krenuli da se bave ozbiljnim izdavanjem smeštaja, jer je do 2015. godine to bio sporedan posao, niko nije mogao da živi od toga. Sada se to radi ozbiljnije, ugostitelji su podigli kredite, adaptirali apartmane, povećali broj smeštaja", naveo je Ristić.
Zbog toga ukoliko se ukinu ovi vaučeri to će biti jako veliki udarac na male ugostitelje i povratak na 2015. godinu.
"To vam je kao da gradite zgradu 10 godina i onda je udarite u temelj i ona se sruši", opisao je Ristić.
Na pitanje da li su razvoju domaćeg turizma više doprineli vaučeri ili Buking koji je i male smeštaje učinio vidljivijim, Ristić tvrdi da su vaučeri doprineli više.
"Vaučeri su svakako više doprineli razvoju domaćeg turizma", naglašava Ristić i dodaje da je jedna od anketa njihovog portala "Moja Srbija" pokazala da više od 80 odsto građana više voli da rezerviše smeštaj pozivanjem telefonom.
I ugostitelji, kako kaže, više vole rezervacije telefonom nego preko Bukinga.
"Mnogi od njih su odustali od Bukinga, jer im se mnogo više isplati da dobiju rezervaciju preko našeg portala ili preko nekih drugih sajtova. Preko Bukinga skuplje je i klijentu i ugostitelju", istakao je Ristić.
Ugostitelji će morati da se potrude za novac preko konkursa?
I direktor Agencije "Savetnik u turizmu" Branko Krasojević smatra da su vaučeri značajno doprineli razvoju domaćeg turizma, i sa aspekta ponude i sa aspekta tražnje.
"To je bila jedna vin-vin kombinacija koju smo mi preuzeli od Mađara. Mi smo jednu dobru poslovnu praksu usvojili i to je kod nas godinama funkcionisalo", rekao je Krasojević.
Međutim, sada se, kako kaže, promenila politika i dodaje da ne bi smeo da tvrdi da će vaučeri ponovo biti ove godine u funkciji.
"Sada se sve više ide na konkurse i apliciranje za sredstva, tako da se ti vaučeri zamenjuju tim drugim alternativama. Time se želi da ugostitelji i hotelijeri budu proaktivniji, da se potrude oko projekata, da delimično sami učestvuju sa svojim sredstvima i delimično da država pomogne", smatra Krasojević.
I on je mišljenja da bi ukidanje vaučera umanjilo promet, dodajući da turisti neće imati popust koji su imali, zbog čega će verovatno odustajati od putovanja, a to će, s druge strane, smanjiti tražnju.
Prošle godine pao i broj dolazaka i noćenja domaćih turista
Iako je prošle godine vrednost vaučera povećana na 10.000 dinara, ipak je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvih 11 meseci prošle godine u odnosu na isti period 2023. godine u Srbiji pao i broj dolazaka i noćenja domaćih turista.
Pad u broju dolazaka iznosi jedan odsto, a pad u broju noćenja iznosi 4,9 odsto.
Najveći pad u broju dolazaka (-10,3 odsto) i noćenja (-12,9 odsto) beleže banje. Banje koje su prošle godine imale najveći pad broja turista u odnosu na 2023. jesu Gornja Trepča, Sokobanja i Niška banja.
Planine su zabeležila rast dolazaka broja domaćih turista, ali pad u broju noćenja, dok su gradovi ostvarili blagi rast i u broju dolazaka i u broju noćenja.
Na pitanje šta nam govore podaci o padu broja dolazaka i noćenja domaćih turista, Krasojević kaže da je porast cena i smanjenje kupovne moći uskratio građane putovanja.
"Kupovna moć ne raste kao što se najčešće govori, već naprotiv. Mi imamo rast cena i povećanje troškova. Ovi statistički podaci govore o toj jednoj nestabilnosti, jer turizam je ipak nadgradnja, nije osnovna životna potreba. Naravno da je kretanje vrlo značajno, naročito su se posle korone ljudi odlučili da se okrenu sebi, zdravlju, boravku u prirodi i uopšte češćim odmorima. Međutim, sada novac ipak ide na osnovne životne potrebe, tu mislim na hranu, režiju, a što preostane to se korsti za putovanja", ukazao je Krasojević.
Ostaje da se vidi da li će, ukoliko vaučeri ove godine budu ukinuti, pad u statističkim podacima biti još drastičniji, s obzirom na to da je bio u minusu u godini kada su vaučeri iznosili 10.000 dinara.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Javni poziv za premiju za mleko za drugi kvartal otvoren do 31. jula
19.07.2025.•
0
Do 31. jula otvoren je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za drugi kvartal 2025. godine, a prijave se podnose isključivo elektronskim putem, preko platforme eAgrar.
Cene goriva ograničene na još šest meseci
19.07.2025.•
1
Vlada Srbije donela je novu uredbu o ograničenju visine cena naftnih derivata.
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
9
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
3
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Komentari 11
Vera
Ahil
komsha
drugo, sobe u hotelima se uzimaju po ceni za 2, 3, 4 osobe, a samo u Srbiji je cena po osobi pa još dva tri puta veća...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar