Budžet dvostruko manji, turističke organizacije zabrinute: Šta se dešava sa turističkim vaučerima?
Budžetom za ovu godinu predviđeno je 500 miliona dinara za podelu turističkih vaučera, odnosno 100.000 vaučera po 5.000 dinara što je mnogo manje nego prethodne godine.
Predviđeni iznos je dvostruko manji nego što je bio prošle godine kada je za ovu svrhu izdvojeno milijardu dinara, odnosno podeljeno je 100.000 vaučera po 10.000 dinara.
Osim što je ove godine niži iznos za turističke vaučere, pojedine turističke organizacije zabrinule su se da bi taj novac ove godine mogao biti ukinut i preusmeren "tamo gde se sliva sav ostali novac, u EXPO", piše Danas.
Drugi pak smatraju da će novac biti preusmeren na konkurse koji će od ugostitelja i hotelijera tražiti da se potrude oko projekata da bi dobili novac.
Ukidanje turističkih vaučera, kako su rekli predstavnici turističkih organizacija, ugrozilo bi male ugostitelje i hotelijere koji su upravo zahvaljujući ovim subvencijama, koje postoje već 10 godina, uspeli da prežive na tržištu.
Mnogi ugostitelji i hotelijeri, upozoravaju iz turističkih organizacija, zabeležili bi pad prihoda, dok bi nekima od njih bilo ugroženo i samo poslovanje i opstanak.
Ranijih godina do 15. januara uveliko je objavljen početak prijave za vaučere. Međutim, ove godine Vlada Srbije još nije odobrila sredstva i dalje je nepoznato kada i da li će biti vaučera, u kom iznosu i kada će početi prijava.
Zbog toga oni koji su rezervisali smeštaj za odmor u januaru i februaru, nadajući se vaučerima, mogli bi da „izvise“ za ovu državnu pomoć.
Koliko vaučeri znače malim ugostiteljima?
Predstavnik udruženja "Moja Srbija" Milan Ristić rekao je da još nemaju informacije iz Ministarstva turizma i omladine o tome da li će vaučeri biti odobreni, u kom iznosu i kada.
"Za ovu godinu priča se da bi taj novac mogao da bude preusmeren tamo gde se preumerava sve od para, a to je za EXPO. S druge strane se priča da će se uložiti u neki seoski turizam, što nema nikakve veze, to bi trebalo da se radi paralelno, jer su vaučeri najbolja subvencija koja je bila namenjena za turizam", rekao je Ristić.
Prema njegovim rečima, turistički vaučeri su mnogo značili za razvoj domaćeg turizma, a pre svega za razvoj poslovanja malih ugostitelja. Dodaje da je tek jedan odsto vaučera trošeno na luksuzne hotele.
Ristić ukazuje da ukoliko se pogledaju podaci u vezi sa dolascima i noćenjem u Srbiji u poslednjih 10 godina, odnosno koliko se koriste vaučeri, može se, kako kaže, primetiti drastično povećanje.
Još jedan podatak, koji dodaje Ristić, a koji govori o važnosti vaučera za domaći turizam jeste da se 2015. godine za prijem vaučera prijavilo 120 ugostitelja i hotelijera, zatim 2016. oko 200, 2017. godine bilo ih je nešto više od 300, a da danas ih ima oko 5.000.
"Mali ugostitelji su najviše imali dobiti. Oni su najzad krenuli da se bave ozbiljnim izdavanjem smeštaja, jer je do 2015. godine to bio sporedan posao, niko nije mogao da živi od toga. Sada se to radi ozbiljnije, ugostitelji su podigli kredite, adaptirali apartmane, povećali broj smeštaja", naveo je Ristić.
Zbog toga ukoliko se ukinu ovi vaučeri to će biti jako veliki udarac na male ugostitelje i povratak na 2015. godinu.
"To vam je kao da gradite zgradu 10 godina i onda je udarite u temelj i ona se sruši", opisao je Ristić.
Na pitanje da li su razvoju domaćeg turizma više doprineli vaučeri ili Buking koji je i male smeštaje učinio vidljivijim, Ristić tvrdi da su vaučeri doprineli više.
"Vaučeri su svakako više doprineli razvoju domaćeg turizma", naglašava Ristić i dodaje da je jedna od anketa njihovog portala "Moja Srbija" pokazala da više od 80 odsto građana više voli da rezerviše smeštaj pozivanjem telefonom.
I ugostitelji, kako kaže, više vole rezervacije telefonom nego preko Bukinga.
"Mnogi od njih su odustali od Bukinga, jer im se mnogo više isplati da dobiju rezervaciju preko našeg portala ili preko nekih drugih sajtova. Preko Bukinga skuplje je i klijentu i ugostitelju", istakao je Ristić.
Ugostitelji će morati da se potrude za novac preko konkursa?
I direktor Agencije "Savetnik u turizmu" Branko Krasojević smatra da su vaučeri značajno doprineli razvoju domaćeg turizma, i sa aspekta ponude i sa aspekta tražnje.
"To je bila jedna vin-vin kombinacija koju smo mi preuzeli od Mađara. Mi smo jednu dobru poslovnu praksu usvojili i to je kod nas godinama funkcionisalo", rekao je Krasojević.
Međutim, sada se, kako kaže, promenila politika i dodaje da ne bi smeo da tvrdi da će vaučeri ponovo biti ove godine u funkciji.
"Sada se sve više ide na konkurse i apliciranje za sredstva, tako da se ti vaučeri zamenjuju tim drugim alternativama. Time se želi da ugostitelji i hotelijeri budu proaktivniji, da se potrude oko projekata, da delimično sami učestvuju sa svojim sredstvima i delimično da država pomogne", smatra Krasojević.
I on je mišljenja da bi ukidanje vaučera umanjilo promet, dodajući da turisti neće imati popust koji su imali, zbog čega će verovatno odustajati od putovanja, a to će, s druge strane, smanjiti tražnju.
Prošle godine pao i broj dolazaka i noćenja domaćih turista
Iako je prošle godine vrednost vaučera povećana na 10.000 dinara, ipak je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvih 11 meseci prošle godine u odnosu na isti period 2023. godine u Srbiji pao i broj dolazaka i noćenja domaćih turista.
Pad u broju dolazaka iznosi jedan odsto, a pad u broju noćenja iznosi 4,9 odsto.
Najveći pad u broju dolazaka (-10,3 odsto) i noćenja (-12,9 odsto) beleže banje. Banje koje su prošle godine imale najveći pad broja turista u odnosu na 2023. jesu Gornja Trepča, Sokobanja i Niška banja.
Planine su zabeležila rast dolazaka broja domaćih turista, ali pad u broju noćenja, dok su gradovi ostvarili blagi rast i u broju dolazaka i u broju noćenja.
Na pitanje šta nam govore podaci o padu broja dolazaka i noćenja domaćih turista, Krasojević kaže da je porast cena i smanjenje kupovne moći uskratio građane putovanja.
"Kupovna moć ne raste kao što se najčešće govori, već naprotiv. Mi imamo rast cena i povećanje troškova. Ovi statistički podaci govore o toj jednoj nestabilnosti, jer turizam je ipak nadgradnja, nije osnovna životna potreba. Naravno da je kretanje vrlo značajno, naročito su se posle korone ljudi odlučili da se okrenu sebi, zdravlju, boravku u prirodi i uopšte češćim odmorima. Međutim, sada novac ipak ide na osnovne životne potrebe, tu mislim na hranu, režiju, a što preostane to se korsti za putovanja", ukazao je Krasojević.
Ostaje da se vidi da li će, ukoliko vaučeri ove godine budu ukinuti, pad u statističkim podacima biti još drastičniji, s obzirom na to da je bio u minusu u godini kada su vaučeri iznosili 10.000 dinara.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
4
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
41
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
23
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
32
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Komentari 11
Vera
Ahil
komsha
drugo, sobe u hotelima se uzimaju po ceni za 2, 3, 4 osobe, a samo u Srbiji je cena po osobi pa još dva tri puta veća...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar