
Pomama za solarnim energanama
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.

Foto: Pixabay
Međutim, reč je o izuzetno osetljivoj tehnološkoj promeni sa krupnim ekonomskim posledicama. Energetičari ukazuju, a i iskustvo evropskih zemalja koje su odmakle u izgradnji modernih elektrana potvrđuje, da u transformaciju treba ići odmerenim korakom, naročito vodeći računa o zamkama koje ponajviše ishode iz izrazite nestalnosti obnovljivih izvora energije.
Iznenađenje u energetskom planu
Tim više je veliko iznenađenje novi energetski plan Srbije za narednih tridesetak godina. Predviđa se da će kapacitet eolskih i solarnih energana veoma brzo dostići 3.500 megavata ili tri i po gigavata. Najveći pojedinačan doprinos biće od posla čiju smo izgradnju ugovorili sa američkom kompanijom UGT o podizanju većeg broja solarki na više lokacija, a sve skupa kapaciteta 1.000 megavata.
Nadalje, računa se da do 2040. godine kapacitet obnovljivih izvora dostigne jedanaest, a deset sezona kasnije i svih 18.000 megavata. Nema šta, autor plana je prihvatio procenu da će se potrošnja struje, usled prelaska na električna vozila i oslonca na veštačku inteligenciju, najmanje udvostručiti, a ne bi bilo iznenađenje da rast bude i veći.
Dakle, umesto sadašnjih trideset milijardi kilovat-sati, godišnji utrošak struje u Srbiji dostići će najmanje šezdeset i pet, verovatno i svih sedamdeset milijardi kilovat-sati.
Zaboravili na balansiranje
Mada je među energetičarima preorijentacija na obnovljive izvore poželjna, malo ko je očekivao da se predviđa gotovo pravi galop u gradnji eolskih i, pre svega, solarnih energana. Međutim, još je veće iznenađenje da se izgradnja energana na drugi pogon ostavlja za kasnije. Tako se u novom planu izgradnja nove reverzibilne hidroelektrane "Bistrica" odlaže za tek nakon 2040., a "Đerdap 3" se pominje gotovo sasvim načelno, bez preciznog datuma početka gradnje.
Podsetimo se, do pre koji mesec upravo se "Bistrica" tretirala kao prioritet, dok smo od Amera očekivali da odobrovolje naše susede Rumune i priključe ih izgradnji treće energane u najvećoj klisuri na Dunavu.
Šta je, blago kazano, neobično u novim energetskim planovima Srbije, a na čije osmišljavanje i izradu je presudno uticala aktuelna naprednjačka vlast? Ne vidi se kako će se odvijati balansiranje, odnosno kako se planiraju zamenski kapaciteti za vreme kada obnovljivi izvori ne rade ili imaju minimalnu proizvodnju, a što je i kod solarki i kod eolki čest slučaj. Zapravo, to je bazična karakteristika oba nova izvora i velik izazov za uspešnu realizaciju kolosalne energetske transformacije.
Nestalni obnovljivi izvori
U Srbiji je problem balansiranja posebno zahtevan i težak. Imamo mali broj sunčanih sati, tek 2.560 u roku od godišnjih 8.650. Nedovoljna količina struje posebno dolazi do izražaja leti u večernjim časovima, preciznije u periodu od 19 do 23h i zimi. Već duže vreme imamo problem da struje iz domaćih izvora imamo dovoljno sva 24 časa dnevno, stoga smo pojedinih dana uvozili i po 30 odsto dnevne potrošnje.
Sličan problem, neravnomeran oslonac na različite energetske izvore, muči i Evropu, a najbolje se vidi po tome što je na energetskoj berzi sve češći slučaj da je cena struje od 10 do 15 časova nula evra, ili čak negativna, da bi isti dan uveče, od 19 do 23 časa, dostizala i 700–800 evra po megavatu. Poređenja radi, domaćinstva u Srbiji megavat plaćaju oko 54 evra.
Ovolika oscilatornost u proizvodnji struje je posledica velike nestalnosti obnovljivih izvora. Proizvode tokom dana kada sunce najžešće prži, ali uveče proizvodnja struje naglo pada, praktično na nulu.
Može se samo zamisliti koliko će ovaj debalans biti izražen kada budemo imali 3.500 umesto sadašnjih 1.400 megavata obnovljivih izvora, da se ne spominju onih jedanaest ili osamnaest hiljada megavata iz novog energetskog plana Srbije.
Izvoziti besplatno, uvoziti preskupo
Nevolja je u tome što uveče, a zimi tokom većeg dela dana, kapacitet svake solarke se naglo smanjuje. Sasvim precizno, svodi se na onoliko koliko može da se sačuva u takozvanom baterijskom skladištu. A to je, čak i kod solarki ugovorenih sa UGT i koje važe za najefikasnije, tek 200 megavata.
Dakle, od ugovorenih 1.000 megavata za korišćenje u svakom trenutku može da se računa na samo 200 megavata, odnosno od 3.500 iz plana u predvečerje ćemo moći računati na najviše tek 700 megavata. A leti potrošnja naglo skače upravo u povećerje, kada palimo svetlo, ali i nadalje hladimo stanove.
Sa previše solarki i eolki u energetskom sistemu upadamo u zamku da struje imamo za izvoz usred dana, kada je na evropskom tržištu cena niska, a povremeno i besplatna, dok u večernjim časovima, kada cena dramatično skače, upadamo u zamku velikog manjka električne energije.
Problem se rešava zamenskim kapacitetima iz stalnih izvora energije, odnosno iz termalki i hidroelektrana, dok je zbirni kapacitet tri gasne elektrane sasvim skromnih 400 megavata. Termalke nigde u svetu nisu projektovane da se čas pale, čas gase, odnosno da rade samo tri, četiri sata dnevno kada solarke prestaju. Kada se stave u pogon, neprekidno rade mesecima.
Hidroelektrane samo delimično mogu da nadoknade struju kad stanu solarke i eolke. Tako što danju rade ograničeno, čime čuvaju vodu u akumulacionom jezeru kako bi se zahvat naglo uvećao kada solarke prekinu sa proizvodnjom. Ali, to nisu velike, ali su za sada jedine mogućnosti koje Srbija ima za balansiranje.
Više prioriteta
Dakle, veoma je upitno da se sva energetska ulaganja usmere na obnovljive izvore. "Bistrica" bi morala ostati prioritet prvog reda, a čini se da bi se mogla pronaći još neka lokacija za još jednu reverzibilnu hidroelektranu. Takođe, čini se i da korišćenje preostalog energetskog potencijala reke Drine valja što pre aktivirati.
Naravno, i "Đerdap 3" postaje sve aktuelniji, a valja razmišljati i o izgradnji moderne termalke sa najboljim ekološkim parametrima. Naravno, uporedo valja postupno širiti pogone na solarni pogon, ali ritmom koji bi morao biti veoma usklađen sa brzinom izgradnje kapaciteta za balansiranje iz stalnih izvora.
U suprotnom, najavljena pomama za solarkama lako može da Srbiju dovede u situaciju da popodne ne zna šta će sa ne malim viškovima struje, a da za još veći večernji uvoz struje plaća ekstremnu cenu i izdvaja ogromnu količinu deviza.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Objavljena konačna rang lista zahteva za IPARD podsticaje, u narednim danima uručenje rešenja
18.09.2025.•
0
Uprava za agrarna plaćanja objavila je konačnu rang listu zahteva za IPARD podsticaje u Prvom javnom pozivu za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u okviru IPARD ІІІ programa.
Srbija pregovara sa Rusima o izgradnji nuklearne elektrane, pominje se i "povoljni kredit"
18.09.2025.•
15
Srpske vlasti i ruska državna korporacija Rosatom započeli su razgovore o projektu izgradnje nuklearne elektrane u Srbiji, izjavio je ambasador Srbije u Moskvi Momčilo Babić za tamošnji medij Izvestija.
Američka centralna banka snizila kamatne stope i najavila moguća nova smanjenja do kraja godine
18.09.2025.•
0
Zvaničnici američkih Federalnih rezervi (Fed) snizili su referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, uz najavu još dva moguća smanjenja do kraja godine.
FOTO: Zlatna statua Trampa koji drži bitkoin postavljena ispred Kongresa u Vašingtonu
18.09.2025.•
2
U Vašingtonu je ispred zgrade američkog Kongresa postavljena neobična instalacija - zlatni kip Donalda Trampa visok 3,6 metara, na kojem bivši predsednik u rukama drži simbolički prikaz bitkoina.
Održan jednosatni štrajk zbog visokih normi u fabrici Elard u Vlasotincu
17.09.2025.•
3
Radnici fabrike "Elrad" u Vlasotincu su na jedan sat obustavili proizvodnju zbog strogih normi i otpuštanja radnika uz 1.500 evra, bez zakonske otpremnine, a za petak, 19. septembar najavili su celodnevnu obustavu rada.
Bitkoin blago porastao na više od 98.000 evra, itirijum vredi 3.800 evra
17.09.2025.•
0
Vrednost bitkoina je danas u 15 časova na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens blago porasla za 0,61 odsto na 98.097,15 evra.
Tramp produžio rok za prodaju Tiktoka
17.09.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je ukaz kojim se do 16. decembra produžava rok kineskoj matičnoj kući Tiktoka BajtDens za prodaju te popularne društvene mreže nekome ko nije u vezi s Kinom.
Zbog slabe prodaje električnih vozila: Ford gasi još 1.000 radnih mesta u Kelnu
17.09.2025.•
2
Američki proizvođač automobila Ford je saopštio da će ukinuti dodatnih 1.000 radnih mesta u svom nemačkom pogonu u Kelnu, jer prodaja električnih vozila ne ispunjava očekivanja.
Nekoliko modela automobila povlači se sa tržišta Srbije
17.09.2025.•
1
Putničko vozilo Citroen modeli Berlingo, C3 Aircross, C3, C4, Cactus, C5 Aircross, Celysee, Jumpy Jumper povlače se sa tržišta Srbije, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine (NEPRO).
Kalas: Evropska komisija predlaže carine na izraelsku robu
16.09.2025.•
3
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da Evropska komisija predlaže da se ponovo uvedu carine na izraelsku robu zbog rata u Gazi i kršenja prava na Zapadnoj obali.
Za one koji imaju poteškoće u otplati kredita: Od 15. oktobra važiće olakšice
16.09.2025.•
2
Narodna banka Srbije usvojila je Odluku o olakšicama u otplati kredita, kojom se bliže uređuju uslovi pod kojima su davaoci kredita dužni da korisnicima koji imaju poteškoće u otplati kredita ponude određene olakšice.
Torlak bio u blokadi: Vlada brzometno preko tekuće budžetske rezerve prebacila 100 miliona dinara
16.09.2025.•
3
Gotovo 100 miliona dinara, tačnije 98,6 prebacila je Vlada Srbije preko tekuće budžetske rezerve Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak.
Na jednom mestu objavljene ponude banaka za povoljnije kredite građanima: Pogledajte šta se nudi
16.09.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je svoje posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara.
U julu izdato 4,6 odsto manje građevinskih dozvola nego u isto vreme 2024.
15.09.2025.•
1
U Srbiji su u julu ove godine izdate 2.532 građevinske dozvole, što je 4,6 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Mask kupio deonice Tesle za milijardu dolara, porasle akcije firme
15.09.2025.•
0
Akcije američke kompanije Tesla porasle su danas za oko šest odsto.
SAD: Sa Kinom postignut okvirni sporazum o vlasništvu nad TikTokom
15.09.2025.•
1
Postignut je okvirni sporazum o vlasništvu nad popularnom društvenom platformom TikTok, rekao je danas ministar finansija SAD Skot Besent.
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
2
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
15.09.2025.•
5
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Ponovo menjana Uredba o ograničenju trgovačkih marži: Jedna izmena se tiče svežeg voća i povrća
14.09.2025.•
7
Vlada Srbije je na sednici u četvrtak, 11. septembra usvojila izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine.
Kamiondžije iz Srbije od 12. oktobra u problemu: Upozoravaju na moguću lančanu reakciju
14.09.2025.•
11
Evropska komisija najavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska (EES) u zemlje Šengen zone.
Komentari 4
Milan
Anonimus
w/e
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar