Domaći privrednici "zakočili" nove poslove sa SAD zbog američkih carina
Privrednici u Srbiji su "zakočili" nove poslove sa SAD zbog američkih carina, piše mesečnik Biznis i finansije.
Obim međunarodne trgovine ove godine zabeležiće pad, to će se ubrzo preliti i na sektor usluga a zatim i na niže stope globalnog rasta, ocenjuju međunarodne institucije nakon što je predsednik SAD Donald Tramp preko noći podigao carinske stope celom svetu.
Predviđanja o tome koliko će američki predsednik zaviti u crno svetsku ekonomiju razlikuju se zavisno od očekivanja šta će se dogoditi kada isteknu tri meseca, za koliko je Tramp odložio primenu novih tarifa.
Bez obzira na to da li će se one primenjivati u punim iznosima ili će biti korekcija, u globalnu trgovačku računicu unet je novi parametar – neizvesnost. Niko ne zna šta donosi naredni dan, jer su potezi jedne od najvećih ekonomija nepredvidivi. Dodatni problem je to što su visoke carine uvedene toliko naglo da se za njih nisu pripremile ni američke kompanije, sa konfuznim objašnjenjima i uputstvima, pa privrednici nisu znali da li da se rukovode zvaničnom uredbom ili zvaničnim tvitovima Bele kuće.
"Nove američke carine su najveći trgovinski šok u istoriji. Mislim da nisu konačne, već su deo Trampove strategije da uplaši partnere – ako su imali stopu od pet odsto, sada im je razrezao 47 odsto, da bi bili srećni kad se u pregovorima spuste na 20 odsto. Ali, takva strategija utiče destruktivno na međunarodnu trgovinu i što je još opasnije, unosi globalnu nesigurnost u poslovanje. To nije dobro promišljeno, zato je i odloženo na 90 dana", ocenio je za Biznis i finansije profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Predrag Bjelić.
Kako je podsetio, Srbija je, posle ukidanja sankcija, vraćena na stari sporazum o trgovinskim odnosima sa SAD iz 19. veka, a 2003. joj je odobren status zemlje na opštoj šemi preferencijala SAD, što zemlji omogućava još povoljnije carine.
"Da li je ta opšta šema preferencijala sada suspendovana, ne zna se", rekao je Bjelić i dodao da u takvim uslovima domaći privrednici rade jedino što mogu – čekaju.
Oni privrednici koji imaju aktuelne ugovore, kako je naveo, gledaju da robu isporuče tokom naredna tri meseca, ali ne zaključuju nove poslove.
"Jedna od kompanija koja izvozi aluminijumske prozore a 70 odsto proizvodnje plasira na američko tržište, prestala je da naručuje sirovine, ne znaju po kojim cenama će tamo moći da prodaju. Većina privrednika već traži nova tržišta, izbegavaće američke kompanije jer nema garancije da će tokom trajanja ugovora uslovi isporuke biti isti kao kad je posao sklopljen. Neke firme će zbog viših carina imati gubitke, one mogu da se pozovu na naglo izmenjene okolnosti i da odustanu od ugovora. Da li će zbog toga imati posledice, utvrđivaće arbitraža, ali treba imati u vidu da to nije pod kontrolom kompanija, ni kupca ni prodavca i da obe strane trpe posledice", ukazao je Bjelić.
Srbija, inače, nema veliki obim trgovanja sa SAD. U prošloj godini, ukupna razmena iznosila je 1,4 milijarde dolara. Od toga je izvoz iz Srbije bio "težak" oko 670 miliona, dok je uvoz iznosio oko 739,4 miliona dolara.
Od roba koja se izvozi u SAD na prvom mestu su gume za automobile, slede proizvodi vezani za bezbednost a koji se vode kao "nerazvrstane robe", zatim oružje i municija, motori i delovi za vozila i hrana za životinje.
Administracija SAD ima neku drugu računicu, prema kojoj Srbija plasira na američko tržište više robe nego što odatle kupuje i odredila je carinu za zemlju od 37 odsto, najvišu u regionu. Ali, ukoliko zaprećene carine ostanu na snazi, one će srpske kompanije više pogoditi posredno, jer od njih neće biti izuzeta ni Evropska unija, najveći spoljnotrgovinski partner Srbije, pa će se pad proizvodnje i tražnje preliti i na domaće proizvođače.
Milenko Božić, vlasnik kompanije "Natura trejd" koja proizvodi papirne kese između ostalog i za svetski poznatog klijenta, Amazon, potvrdio je za Biznis i finansije da su u ovom trenutku poslovni planovi na čekanju.
"Mi smo u prošloj godini imali samo jednu fakturu za američko tržište, nameravamo da radimo dalje, ali otom-potom. Pretpostavljam da smo i sa takvim carinama konkurentni. Ali, to što je primena carina odložena na tri meseca pokazuje volju da se nešto promeni, moguće je i da se ukinu", nada se Božić.
Prema njegovom mišljenju, američke carine su usmerene pre svega na velike igrače.
"I Bajdenova administracija je uvodila nove carine na papirne kese, koje njima najviše dolaze iz Kine, Indije, Turske ili Portugala. Oni su imali veliki promet, jer proizvode pod povoljnijim uslovima nego ostali. U Turskoj, na primer, lira stalno devalvira, visoka im je inflacija a sve sirovine imaju u svojoj zemlji. Sa bilo kojim odloženim plaćanjem, troškovi se obezvređuju i oni su konkurentni", rekao je Božić.
Istakao je da je u Srbiji suprotna sitacija.
"Evro koji je 12 godina takav kakav je, ne odgovara izvoznicima, imamo skuplju energiju, ponovo će sada da podignu cene. To destimuliše izvoznike. Zemlje koje imaju puno proizvođača, na primer Poljska, stimulišu izvozne poslove sa 20 odsto do 30 odsto. Ovde nema nikakve pomoći za izvoznike i to je nešto što ne mogu da promenim", rekao je Božić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
0
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
4
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Komentari 1
B
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar