Ruski gas kao sredstvo ucene: Može duži ugovor - ako Srbija stopira isporuku oružja Ukrajini

Ruski gas ima ucenjivački potencijal za Srbiju, saznaje Demostat nezvanično u diplomatskim krugovima.
Ruski gas kao sredstvo ucene: Može duži ugovor - ako Srbija stopira isporuku oružja Ukrajini
Foto: Pixabay
Kako piše Demostat, ti diplomatski krugovi tvrde da je potpisivanje dugoročnog ugovora između Srbijagasa i Gasproma odloženo na četiri meseca i uslovljeno stopiranjem isporuke srpskog oružja Ukrajini.
 
Kažu da je upravo u vreme razgovora o novom aranžmanu između te dve kompanije, a na koji su odobrenje prethodno stavili predsednici Vladimir Putin i Aleksandar Vučić, objavljeno saopštenje Pres biroa Spoljne obaveštajne službe Ruske Federacije (SVR). To nije bilo slučajno.
U njemu se navodi da prema informacijama do kojih su došli, "srpska odbrambena preduzeća, uprkos deklarisanom neutralitetu zvaničnog Beograda, nastavljaju sa isporukama municije Kijevu".
 
To "znamo šta radite" i odlaganje potpisa dodatni je pritisak na Beograd da se vrati starom prijateljstvu među slovenskim narodima, na koje podseća i saopštenje SVR-a.
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, koji je u Rusiju otišao krajem maja kako bi precizirao novi ugovor, bio je po povratku zadovoljan i aneksom na prethodni, iako je to značilo neizvesnost do početka jeseni.
 
"Dobro smo prošli", rekao je i dodao da će Srbija, kao i u prethodne tri godine, do kraja septembra moći da računa na 6,1 milion kubnih metara gasa dnevno po ceni od 290 evra za 1.000 kubika.
 
U tom trenutku na holandskoj TTF berzi 1.000 kubika gasa vredelo je 369,1 evro, na Londonskoj 338,7 a na Njujorškoj 111,3 evra. Dovoljno da se oceni kako će Srbija do novog ugovora imati jeftin energent.
 
 
Tek desetak dana kasnije, Bajatović je pomenuo da je naš cilj ne samo da uvećamo garantovane količine, već i da se uslovi i cena ugovore na deset godina umesto na tri kao do sada, pa da je to dovelo do odlaganja.
 
Istovremeno, naveo je i "da su svi sada navalili na Turski tok" (gasovod koji ispod Crnog mora, iz Turske preko Bugarske ide ka Mađarskoj, Slovačkoj, Austriji...). To je, inače, jedina preostala gasna konekcija između Rusije i Evrope jer su gasovodi Severni tok i Jamal zaustavljeni a mreža kroz Ukrajinu visoko je rizična.
Nove konekcije, veće mogućnosti
 
Opšte je mesto da Rusija preko Srbije širi svoj uticaj u Evropi, a da naša zemlja to omogućava u zamenu za podršku u Savetu bezbednosti UN.
 
Analitičari naslućuju i pukotine u tom prijateljstvu koje Srbija stalno mora da dokazuje. Dosadašnji i budući gasni aranžmani sa Rusijom trebalo bi da su u toj funkciji. Zato stepen zavisnosti od ruskog gasa iz političkih motiva ne umanjuju ni već izgrađeni ili najavljeni gasovodi koji i sada omogućavaju diversifikaciju u nabavci plavog energenta.
 
Do pre dve godine, Srbija je ruski gas dobijala preko gasovoda u Mađarskoj. U međuvremenu je izgrađena gasna interkonekcija između Srbije i Bugarske a vrednost projekta je, kažu za Demostat u Ministartsvu rudarstva i energetike, iznosila 99 miliona evra.
 
"Gasovod je u funkciji od decembra 2023, a operator transportnog sistema Bugarske je u obavezi da isporuči Srbiji količine prirodnog gasa koje je kupila od azerbejdžanske strane. U skladu sa potpisanim ugovorom o isporuci prirodnog gasa sa Azerbejdžanom koristi se u kapacitetima za koje je projektovan, i obuhvata fiksnih 100.000 kubnih metara na dan i fleksibilne količine do milion kubika dnevno", navode u Ministarstvu.
 
Inače, azerbejdžanski gas pokriva manje od 15 odsto ukupnih potreba Srbije za tim energentom. Ali, u Ministarstvu planiraju i druge konekcije koje bi obezbedile veću lepezu u snabdevanju, a među prvim projektima na toj listi je gasna veza sa Rumunijom.
 
"Memorandum o razumevanju u vezi sa projektom izgradnje gasnog interkonektora između Srbije i Rumunije, potpisan je prošle godine, a Prostorni plana područja posebne namene (PPPPN) usvojen je 2019. godine. Na osnovu toga, započeto je sa pripremom projektno-tehničke dokumentacije, a nosilac je 'Srbijagas'. Vrednost projekta procenjena je na 12 miliona evra", kažu u Ministarstvu i dodaju da se značaj ovog projekta ogleda u daljoj diversifikaciji pravaca i izvora snabdevanja gasom, prevashodno pristupom gasovodu BRUA.
 
 
Takođe, ističu da je planirana i gasna konekcija sa Severnom Makedonijom koja se priključuje na Južni gasni koridor i LNG terminal u Grčkoj.
 
"Taj gasovod je planiran da se izgradi kao dvosmerni u cilju obezbeđivanja sigurnog snabdevanja obe zemlje, a specifično za ovaj projekat je da bi trebalo da obezbedi i transport vodonika u budućnosti. Vrednost ovog projekta procenjena je na 45 miliona evra. Prošle godine potpisan je Memorandum o razumevanju i saradnji u oblasti gasa između Ministarstva rudarstva i energetike Srbije i Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije. Od tehničke dokumentacije do sada su završene, između ostalog, Studija o proceni uticaja na životnu sredinu i Studija izvodljivosti", ističu u Ministarstvu.
 
Neracionalna upotreba
 
Stručnjaci potvrđuju da je u ovom trenutku zavisnost od uvoza gasa i nafte velika i da će biti još veća, ali tvrde da je to posledica političke volje jer bi i u sadašnjim uslovima Srbija mogla da koristi više izvora. Ekspert za energetiku Aleksandar Kovačević kaže za Demostat da domaća proizvodnja opada, iscrpljuju se resursi, dok potrošnja raste.
 
"Više od 80 odsto energenata uvozimo a u tom kontingentu verovatno je da oko 80 odsto zauzima ruski gas. Problem je to što su struktura i vreme uvoza jako nezgodni. Imamo veliku potrošnju zimi u odnosu na leto, pa je iskorišćenost mreže neefikasna. Svi isporučioci žele uravnoteženu potrošnju tokom godine, kako bi se cevovodi, terminali i skladišta koristili što efikasnije. Neracionalna je i potrošnja. Iako se sve više poslednjih godina koristi za proizvodnju električne energije, mi gas najviše trošimo za grejanje, ekonomski najmanje vredan proizvod pa je efekat tog energenta u odnosu na kreiranje nacionalnog proizvoda neobično mali. Nemamo mnogo industrije u kojoj bi gas bio sirovina ili pokretač za neki mehanički rad, čak se ni u saobraćaju ne koristi previše iako bi to bila efikasna potrošnja", objašnjava Kovačević.
 
Naglašava da i sada imamo konekcije koje mogu da uvedu gas iz drugih zemalja. Navodi primer veze sa gasovodom iz Mađarske koja je veliko tržište tog energenta.
 
Ceo tekst Demostata čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Jakobsfield

    13.06.2025 08:46
    @temerinac
    Eh, ti "...Britanci neprijatelji koji hoće i pokušavaju da unište Srbiju već vekovima...". Da nije toliko glupo, bilo bi smešno. Kako su Englezi u opštenarodnom narativu postali srpski neprijatelji br. 1, nije jasno nikome, pa ni samim Englezima. Ali instant internet-istoričari verovatno tako dokazuju svoj "intelektualizam", jer, tobože, oni znaju nešto što mi, koji smo nekoliko knjiga i pročitali, ne znamo. Čeka se da dr Nestorović izrekne poslednje slovo po tom pitanju.
  • Zamenik zamenika

    12.06.2025 22:14
    EU 2027. godine prestaje u potpunosti da uvozi i kupuje i gas i naftu iz rusije. Odakle i kako će Srbija dopremati ruski gas ili naftu?I Srbija može da odbaci ucene rusije i okrene se Evropi .
  • Pera

    12.06.2025 19:18
    Pozdrav sa Floride
    "Može duži ugovor - ako Srbija stopira isporuku oružja Ukrajini"
    - Ono kad pokušavaš da sediš na 2 stolice pa ti se obe istovremeno izmaknu...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija