
Cene litijuma prošle godine pale za više od 80 odsto
EU se u potpunosti, sto odsto, snabdeva sa teškim retko zemnim elementima iz Kine, 99 odsto bora uvozi iz Turske, 71 odsto platine i još veći procenat metala iz platinaste grupe uvozi iz Južne Afrike.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Evropska unija je visoko uvozno zavisna od retkih sirovina i snabdevanje je visoko koncentrisano u svega nekoliko zemalja i zato je trci za tim sirovinama, navela je Sanja Filipović u autorskom tekstu za mesečnik "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT), prenosi Nova ekonomija.
Da bi omogućila pouzdano snabdevanje, EU je 2011. godine kreirala listu kritičnih sirovina za EU (CRM) koja se svake tri godine preispituje i ažurira. Na prvoj listi se našlo 14 CRM, a na onoj koja je objavljena 2023. godine identifikovane su 34 CRM od kojih je 17 klasifikovano kao strateške sirovine.
Evropska komisija je 25. marta 2025. godine usvojila prvu listu "strateških projekata" na teritoriji EU za koje će se primenjivati pojednostavljene odredbe za dozvole, biće obezbeđen lakši pristup finansiranju i omogućiće se institucionalna podrška za povezivanje sa relevantnim kupcima.
Za sada je izabrano 47 projekata u 13 zemalja članica EU koji se odnose na 14 CRM i uključuju različite segmente lanca vrednosti od rudarstva do prerade i njihove reciklaže.
Evropska komisija je 4. juna usvojila prvu listu strateških projekata koji se nalaze u zemljama van EU i među tih 13 projekata se našao i projekat Jadar, za iskopavanje litijuma u Srbiji.
"Globalnom proizvodnjom litijuma trenutno dominiraju Australija, Čile i Kina, a najveće evropske rezerve nalaze se u Nemačkoj i Češkoj, dok se Srbija nalazi na trećem mestu. EU 60 odsto prerađenog litijuma uvozi iz Kine", navela je autorka u tekstu.
Kako je dodala, pored litijuma je EU strateški značaj dala za četiri projekta za iskopavanje grafita (u Ukrajini, Norveškoj i Kazahstanu), tri projekta za nikl (u Novoj Kaledoniji, Kanadi i Brazilu), dva projekta za retke zemne elemente (Malavi i Južna Afrika) i po jedan projekat za tungesten (Velika Britanija), kobalt (Zambija) i bakar (Norveška).
Pored toga, Evropska komisija namerava da ove godine formira zajedničku platformu za kupovinu CRM gde bi koristila prethodno iskustvo u kupovini prirodnog gasa.
Tražnja za litijumom 2024. godine bila je za 30 odsto viša u odnosu na 2023. godinu, tražnja za niklom, kobaltom, grafitom i retkim zemnim elementima je porasla za 6-8 odsto, a tražnja za bakrom je porasla za oko tri odsto.
"S druge strane, ponuda kritičnih sirovina je rasla brže od tražnje zahvaljujući masivnim investicijama koje su omogućile porast stope rudarenja. Rast proizvodnje kritičnih sirovina je ostvaren, pre svega, u Kini za prirodni grafit i litijum, u Indoneziji za nikl i u Kongu za kobalt. Porast proizvodnje litijuma je povećan zahvaljujući rudnicima u zemljama u razvoju kao što su Argentina i Zimbabve. Isto važi i za ponudu rafinisanih, u čijoj proizvodnji prednjače Kina i Indonezija", navela je Filipović.
Cene kritičnih sirovina ostale niske i u 2024. godini
To je posebno bio slučaj sa mineralima koji se koriste u proizvodnji baterija. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, cene litijuma tokom 2024. godine su snižene za preko 80 odsto u odnosu na 2023. godinu, iako su od početka 2021. do novembra 2023. godine porasle čak osam puta.
Tokom 2024. godine, cene grafita i kobalta su niže za oko 20 odsto, a cene nikla su pale za 10 odsto. Izuzetak je mangan čija je cena značajno porasla u drugoj polovini 2024. godine zbog poremećenog snabdevanja u Australiji i Gabonu, uz istovremeni rast tražnje.
Rast proizvodnje osnovnih metala bio je, kako je navela Filipović, znatno sporiji od rasta proizvodnje metala i minerala koji su neophodni za proizvodnju baterija. Više je razloga za to, počev od dužih rokova isporuke, kapitalno intenzivnijeg i tehnološki složenijeg procesa i drugo.
Kako je u prethodnom periodu zabeležen porast rizika koji utiču na isporuku i proizvodnju u zemljama glavnim isporučiocima, cene aluminijuma, bakra i cinka su se oporavile 2024. godine i nastavile su da rastu 2025. godine. Cene kalaja su porasle za 20 odsto i taj trend je nastavljen i u 2025. godini, prvenstveno zbog poremećaja u snabdevanju u glavnim emljama proizvođačima (Mjanmar, Indonezija i Kongo), kao i zbog povećane tražnje iz elektronske i poluprovodničke industrije.
Cene srebra su takođe zabeležile značajan porast od 25 odsto i dodatno 10 odsto u 2025. godini.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U igri "Uzmi račun i pobedi" porez se obračunava: Pitanje je - ko ga plaća?
27.07.2025.•
0
Više od 300.000 građana ove godine učestvuje u nagradnoj igri "Uzmi račun i pobedi", prema informacijama sa sajta Poreske uprave.
Ekonomisti o prvih 100 dana rada Vlade: Kontinuitet uspona i padova
26.07.2025.•
3
Nakon 100 dana rada, nova Vlada Srbije, predvođena premijerom Đurom Macutom zabeležila je određene ekonomske poteze - od rasta minimalca i plata u javnom sektoru, do nastavka investicija u infrastrukturne projekte.
U Srbiji registrovano oko 5.000 električnih automobila, broj elektropunjača trenutno zadovoljava potrebe
26.07.2025.•
2
Konsultant za elektromobilnost Filip Mitrović izjavio je da je u Srbiji registrovano oko 5.000 električnih vozila, a da broj elektropunjača "trenutno zadovoljava potrebe".
Uprava za veterinu: Tri žarišta afričke kuge svinja u Srbiji
26.07.2025.•
1
Načelnica Odeljenja veterinarske inspekcije Uprave za veterinu Ljiljana Ivanjac rekla je da su trenutno aktivna žarišta afričke kuge svinja u Podunavskom, Mačvanskom i Zapadnobačkom okrugu.
Prosečan radni vek u Srbiji duži nego u mnogim državama EU
26.07.2025.•
4
Očekivano trajanje radnog veka u Srbiji iznosi 35,5 godina i duže je nego u mnogim državama EU, uključujući Hrvatsku, Italiju, Belgiju, Rumuniju, Bugarsku i Grčku, pokazali su nedavno objavljeni podaci Eurostata.
Oko 70 neispravnih proizvoda povučeno sa tržišta ove godine: "Ne zna se pouzdano šta se sa njima dalje dešava"
26.07.2025.•
6
U Srbiji je od početka ove godine sa tržišta povučeno nešto više od 70 neispravnih proizvoda.
Najskuplji stan i kuća u prvom kvartalu ove godine prodati u Beogradu
26.07.2025.•
7
U Srbiji je u prvom kvartalu ove godine najskuplje prodat stan u Beogradu u opštini Savski venac, površine 168 matara kvadratnih, koji je koštao 1,4 miliona evra.
Šta su fišing i investicione prevare: Ovo je korisno da znate
25.07.2025.•
1
Digitalizacija ekonomije pretvorila je digitalne kanale u glavne izvore finansijskih prevara a trenutno su dva najčešća tipa prevarnih šema fišing prevara i investiciona prevara.
Pomoć gazdinstvima stradalim u požaru do milion i po dinara i pomoć u naturi
25.07.2025.•
0
Vlada Srbije usvojila je uredbu po kojoj poljoprivredna gazdinstva koja su pretrpela štetu u požarima u junu i julu ove godine imaju pravo na novčanu pomoć do milion i po dinara, kao i na pomoć u naturi.
Objavljene nove cene goriva
25.07.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 časova.
Najbolji salon nameštaja u Novom Sadu
24.07.2025.•
0
Bogato tržište i ogromne ponude različitih komada nameštaja danas često mogu da otežaju potragu za komadom nameštaja koji će upotpuniti vaš kutak.
Efektiva: Alta banka preuzela potraživanja Univerzal banke u stečaju
24.07.2025.•
3
Alta banka je preuzela potraživanja Univerzal banke u stečaju, objavilo je Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.
Blagi pad bitkoina i itirijuma
23.07.2025.•
1
Vrednost bitkoina je danas u 15.45 časova na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens pala za jedan odsto na 100.664,35 evra.
Najniži i najviši minimalac u regionu: Gde je Srbija sa 500 evra?
23.07.2025.•
27
Od oktobra ove godine, minimalna plata u Srbiji će dostići okvirno 500 evra, odnosno 58.630 dinara, odlučeno je na nedavnoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta.
Vlast najavljuje razvojni program do 2035, a ni sadašnji nije ispunila
23.07.2025.•
10
Vlast u Srbiji najavljuje razvojni program do 2035. godine a da ni ovaj sadašnji, Skok u budućnost 2027, nije ispunila.
Kina protestovala zbog uključivanja dve kineske banke u sankcije Rusiji
23.07.2025.•
0
Kina je danas protestovala zbog uključivanja dve kineske banke u najnovije sankcije koje je Evropska unija (EU) uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini.
Srbija Eldorado za kockare i kladioničare: Ni dinar poreza na dobitke
23.07.2025.•
22
Srbija je Eldorado za kockare i kladioničare jer se na dobitke ne plaća nikakav porez, piše mesečnik Biznis i finansije.
Šta Srbija dobija, a šta gubi u saradnji sa Kinom?
22.07.2025.•
20
Srbija je u poslednjoj deceniji postala značajna tačka na globalnoj mapi kineske infrastrukturne ekspanzije, poznate kao Inicijativa "Pojas i put", savremenog odgovora Kine na istorijski "Put svile".
Najava novog obračuna sa cenama: Konkretne mere ili još jedna akcija sa parizerom i "dva jaja za 22 dinara"
22.07.2025.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novi "obračun" sa trgovcima i korekciju visokih cena, ali nije precizirao da li nas čeka nova jednokratna akcija poput "Najbolje cene" ili neko drugačije rešenje.
Jeftina struja nije lek: Jak dinar tiho razara privredu
22.07.2025.•
28
Pre nekoliko dana oglasila se Privredna komora Srbije i to zahtevom da ubuduće cenu struje za poslovne potrošače određuju zajedno srpska elektroprivreda i sami korisnici.
Stručnjaci: EPS treba da objasni kakav je aranžman sklopio sa Alta bankom
22.07.2025.•
19
Stručnjaci za bankarstvo kažu da bi odgovorni u EPS-u trebalo da objasne kakav su aranžman sklopili sa Alta bankom za prenos računa za utrošenu struju iz Trezora Ministarstva finansija u tu banku.
Komentari 4
Kaca Telep
Hocemo da imamo pijacu vodu i zdravu hranu, to dugujemo buducim generacijama.
Aleksej
Aлександар
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar