Cene litijuma prošle godine pale za više od 80 odsto

EU se u potpunosti, sto odsto, snabdeva sa teškim retko zemnim elementima iz Kine, 99 odsto bora uvozi iz Turske, 71 odsto platine i još veći procenat metala iz platinaste grupe uvozi iz Južne Afrike.
Cene litijuma prošle godine pale za više od 80 odsto
Foto: Pixabay (ilustracija)
Evropska unija je visoko uvozno zavisna od retkih sirovina i snabdevanje je visoko koncentrisano u svega nekoliko zemalja i zato je trci za tim sirovinama, navela je Sanja Filipović u autorskom tekstu za mesečnik "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT), prenosi Nova ekonomija.
 
Da bi omogućila pouzdano snabdevanje, EU je 2011. godine kreirala listu kritičnih sirovina za EU (CRM) koja se svake tri godine preispituje i ažurira. Na prvoj listi se našlo 14 CRM, a na onoj koja je objavljena 2023. godine identifikovane su 34 CRM od kojih je 17 klasifikovano kao strateške sirovine.
Evropska komisija je 25. marta 2025. godine usvojila prvu listu "strateških projekata" na teritoriji EU za koje će se primenjivati pojednostavljene odredbe za dozvole, biće obezbeđen lakši pristup finansiranju i omogućiće se institucionalna podrška za povezivanje sa relevantnim kupcima.
 
Za sada je izabrano 47 projekata u 13 zemalja članica EU koji se odnose na 14 CRM i uključuju različite segmente lanca vrednosti od rudarstva do prerade i njihove reciklaže.
Evropska komisija je 4. juna usvojila prvu listu strateških projekata koji se nalaze u zemljama van EU i među tih 13 projekata se našao i projekat Jadar, za iskopavanje litijuma u Srbiji.
 
"Globalnom proizvodnjom litijuma trenutno dominiraju Australija, Čile i Kina, a najveće evropske rezerve nalaze se u Nemačkoj i Češkoj, dok se Srbija nalazi na trećem mestu. EU 60 odsto prerađenog litijuma uvozi iz Kine", navela je autorka u tekstu.
 
Kako je dodala, pored litijuma je EU strateški značaj dala za četiri projekta za iskopavanje grafita (u Ukrajini, Norveškoj i Kazahstanu), tri projekta za nikl (u Novoj Kaledoniji, Kanadi i Brazilu), dva projekta za retke zemne elemente (Malavi i Južna Afrika) i po jedan projekat za tungesten (Velika Britanija), kobalt (Zambija) i bakar (Norveška).
 
Pored toga, Evropska komisija namerava da ove godine formira zajedničku platformu za kupovinu CRM gde bi koristila prethodno iskustvo u kupovini prirodnog gasa.
 
Tražnja za litijumom 2024. godine bila je za 30 odsto viša u odnosu na 2023. godinu, tražnja za niklom, kobaltom, grafitom i retkim zemnim elementima je porasla za 6-8 odsto, a tražnja za bakrom je porasla za oko tri odsto.
 
"S druge strane, ponuda kritičnih sirovina je rasla brže od tražnje zahvaljujući masivnim investicijama koje su omogućile porast stope rudarenja. Rast proizvodnje kritičnih sirovina je ostvaren, pre svega, u Kini za prirodni grafit i litijum, u Indoneziji za nikl i u Kongu za kobalt. Porast proizvodnje litijuma je povećan zahvaljujući rudnicima u zemljama u razvoju kao što su Argentina i Zimbabve. Isto važi i za ponudu rafinisanih, u čijoj proizvodnji prednjače Kina i Indonezija", navela je Filipović.
Cene kritičnih sirovina ostale niske i u 2024. godini
 
To je posebno bio slučaj sa mineralima koji se koriste u proizvodnji baterija. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, cene litijuma tokom 2024. godine su snižene za preko 80 odsto u odnosu na 2023. godinu, iako su od početka 2021. do novembra 2023. godine porasle čak osam puta.
 
Tokom 2024. godine, cene grafita i kobalta su niže za oko 20 odsto, a cene nikla su pale za 10 odsto. Izuzetak je mangan čija je cena značajno porasla u drugoj polovini 2024. godine zbog poremećenog snabdevanja u Australiji i Gabonu, uz istovremeni rast tražnje.
 
Rast proizvodnje osnovnih metala bio je, kako je navela Filipović, znatno sporiji od rasta proizvodnje metala i minerala koji su neophodni za proizvodnju baterija. Više je razloga za to, počev od dužih rokova isporuke, kapitalno intenzivnijeg i tehnološki složenijeg procesa i drugo.
 
Kako je u prethodnom periodu zabeležen porast rizika koji utiču na isporuku i proizvodnju u zemljama glavnim isporučiocima, cene aluminijuma, bakra i cinka su se oporavile 2024. godine i nastavile su da rastu 2025. godine. Cene kalaja su porasle za 20 odsto i taj trend je nastavljen i u 2025. godini, prvenstveno zbog poremećaja u snabdevanju u glavnim emljama proizvođačima (Mjanmar, Indonezija i Kongo), kao i zbog povećane tražnje iz elektronske i poluprovodničke industrije.
 
Cene srebra su takođe zabeležile značajan porast od 25 odsto i dodatno 10 odsto u 2025. godini.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Aлександар

    08.06.2025 20:11
    Волфрам
    Није tungesten него Волфрам (ознака хемијског елемента W). Реч tungesten не постоји у нашем језику.
  • Dragan

    08.06.2025 19:26
    Et
    poseta Diznilenda podrazumevan. Kao kad su otišli u Diznilend kad su Rusi ušli u Ukrajinu. Niko odgovarao.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija