Cene litijuma prošle godine pale za više od 80 odsto
EU se u potpunosti, sto odsto, snabdeva sa teškim retko zemnim elementima iz Kine, 99 odsto bora uvozi iz Turske, 71 odsto platine i još veći procenat metala iz platinaste grupe uvozi iz Južne Afrike.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Evropska unija je visoko uvozno zavisna od retkih sirovina i snabdevanje je visoko koncentrisano u svega nekoliko zemalja i zato je trci za tim sirovinama, navela je Sanja Filipović u autorskom tekstu za mesečnik "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT), prenosi Nova ekonomija.
Da bi omogućila pouzdano snabdevanje, EU je 2011. godine kreirala listu kritičnih sirovina za EU (CRM) koja se svake tri godine preispituje i ažurira. Na prvoj listi se našlo 14 CRM, a na onoj koja je objavljena 2023. godine identifikovane su 34 CRM od kojih je 17 klasifikovano kao strateške sirovine.
Evropska komisija je 25. marta 2025. godine usvojila prvu listu "strateških projekata" na teritoriji EU za koje će se primenjivati pojednostavljene odredbe za dozvole, biće obezbeđen lakši pristup finansiranju i omogućiće se institucionalna podrška za povezivanje sa relevantnim kupcima.
Za sada je izabrano 47 projekata u 13 zemalja članica EU koji se odnose na 14 CRM i uključuju različite segmente lanca vrednosti od rudarstva do prerade i njihove reciklaže.
Evropska komisija je 4. juna usvojila prvu listu strateških projekata koji se nalaze u zemljama van EU i među tih 13 projekata se našao i projekat Jadar, za iskopavanje litijuma u Srbiji.
"Globalnom proizvodnjom litijuma trenutno dominiraju Australija, Čile i Kina, a najveće evropske rezerve nalaze se u Nemačkoj i Češkoj, dok se Srbija nalazi na trećem mestu. EU 60 odsto prerađenog litijuma uvozi iz Kine", navela je autorka u tekstu.
Kako je dodala, pored litijuma je EU strateški značaj dala za četiri projekta za iskopavanje grafita (u Ukrajini, Norveškoj i Kazahstanu), tri projekta za nikl (u Novoj Kaledoniji, Kanadi i Brazilu), dva projekta za retke zemne elemente (Malavi i Južna Afrika) i po jedan projekat za tungesten (Velika Britanija), kobalt (Zambija) i bakar (Norveška).
Pored toga, Evropska komisija namerava da ove godine formira zajedničku platformu za kupovinu CRM gde bi koristila prethodno iskustvo u kupovini prirodnog gasa.
Tražnja za litijumom 2024. godine bila je za 30 odsto viša u odnosu na 2023. godinu, tražnja za niklom, kobaltom, grafitom i retkim zemnim elementima je porasla za 6-8 odsto, a tražnja za bakrom je porasla za oko tri odsto.
"S druge strane, ponuda kritičnih sirovina je rasla brže od tražnje zahvaljujući masivnim investicijama koje su omogućile porast stope rudarenja. Rast proizvodnje kritičnih sirovina je ostvaren, pre svega, u Kini za prirodni grafit i litijum, u Indoneziji za nikl i u Kongu za kobalt. Porast proizvodnje litijuma je povećan zahvaljujući rudnicima u zemljama u razvoju kao što su Argentina i Zimbabve. Isto važi i za ponudu rafinisanih, u čijoj proizvodnji prednjače Kina i Indonezija", navela je Filipović.
Cene kritičnih sirovina ostale niske i u 2024. godini
To je posebno bio slučaj sa mineralima koji se koriste u proizvodnji baterija. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, cene litijuma tokom 2024. godine su snižene za preko 80 odsto u odnosu na 2023. godinu, iako su od početka 2021. do novembra 2023. godine porasle čak osam puta.
Tokom 2024. godine, cene grafita i kobalta su niže za oko 20 odsto, a cene nikla su pale za 10 odsto. Izuzetak je mangan čija je cena značajno porasla u drugoj polovini 2024. godine zbog poremećenog snabdevanja u Australiji i Gabonu, uz istovremeni rast tražnje.
Rast proizvodnje osnovnih metala bio je, kako je navela Filipović, znatno sporiji od rasta proizvodnje metala i minerala koji su neophodni za proizvodnju baterija. Više je razloga za to, počev od dužih rokova isporuke, kapitalno intenzivnijeg i tehnološki složenijeg procesa i drugo.
Kako je u prethodnom periodu zabeležen porast rizika koji utiču na isporuku i proizvodnju u zemljama glavnim isporučiocima, cene aluminijuma, bakra i cinka su se oporavile 2024. godine i nastavile su da rastu 2025. godine. Cene kalaja su porasle za 20 odsto i taj trend je nastavljen i u 2025. godini, prvenstveno zbog poremećaja u snabdevanju u glavnim emljama proizvođačima (Mjanmar, Indonezija i Kongo), kao i zbog povećane tražnje iz elektronske i poluprovodničke industrije.
Cene srebra su takođe zabeležile značajan porast od 25 odsto i dodatno 10 odsto u 2025. godini.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Sutra ističe rok za prijavu poslodavaca za dualno obrazovanje
30.01.2026.•
0
Rok za prijavu poslodavaca za dualno obrazovanje ističe sutra, 31. januara, objavila je Privredna komora Srbije (PKS).
Koliki je minimalac u Evropskoj uniji?
30.01.2026.•
7
Kancelarija za statistiku Evropske unije - Evrostat objavila je danas da su 22 zemlje od 27 zemalja EU 1. januara objavile minimalne zarade, koje su u 14 zemalja iznad 1.000 evra.
Srbija se zadužuje 42 miliona evra zbog superkompjutera
30.01.2026.•
7
Srbija će se zadužiti za 42 miliona evra zbog nabavke superkompjutera.
Miroslav Mišković od države traži 1,2 miliona evra zbog neosnovanog hapšenja
30.01.2026.•
19
Miroslav Mišković, vlasnik kompanije Delta holding i niza drugih firmi, tužio je državu i zatražio odštetu od 1,2 miliona evra zbog neosnovanog hapšenja, piše Radar.
Cene goriva nepromenjene
30.01.2026.•
1
Cene goriva u Srbiji ostaju iste kao i u prethodnih sedam dana.
Čadež: Blokirano više od 90 odsto izvoza iz regiona, dnevna šteta 100 miliona evra
30.01.2026.•
14
Ekonomije Zapadnog Balkana trpe štetu od oko 100 miliona evra dnevno samo po osnovu izvoza robe zbog birokratskih procedura Evropske unije, kaže predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.
Ministri Zapadnog Balkana u utorak razgovaraju s Evropskom komisijom o problemima prevoznika
29.01.2026.•
4
U utorak, 3. februara, biće održan sastanak ministara svih država Zapadnog Balkana s predstavnicima Evropske komisije o problemu uslova rada prevoznika iz regiona na području EU.
Galenika postala vlasnik slovenačkog Sanofarma
29.01.2026.•
1
Farmaceutska kompanija Galenika postala je vlasnik 100 odsto udela u slovenačkoj kompaniji Sanofarm, saopšteno je danas.
Lukoil pristao da proda većinu svoje strane imovine
29.01.2026.•
0
Ruska naftna kompanija Lukoil je pristala da proda većinu svoje strane imovine, ukupne vrednosti oko 22 milijarde dolara, američkoj privatnoj investicionoj kompaniji Karlajl Grup, uz odobrenje američke vlade.
Mađarski list: Mol bi mogao za NIS da plati 1,4 milijarde evra
29.01.2026.•
6
Mol bi 56,15 odsto NIS-a od ruskog Gasproma mogao da kupi za blizu 1,4 milijarde evra, piše mađarski list Népszava.
Mlekar iz Mačvanskog okruga: Velike farme uništavaju porodična gazdinstva
28.01.2026.•
6
Predsednik Udruženja proizvođača mleka Mačvanskog okruga, Goran Vasić, izjavio je da velike farme guše porodična gazdinstva, tako što ravnopravno sa njima dobijaju premiju za mleko i subvencije za krave i junice.
Proširena lista građana koji mogu da steknu status energetski ugroženog kupca: Evo ko je dodat
28.01.2026.•
6
Proširena je lista građana koji mogu da steknu status energetski ugroženog kupca.
Amazon otpušta 16.000 radnika
28.01.2026.•
1
Multinacionalna američki tehnološka i trgovinska firma Amazon je potvrdila da će ukinuti još 16.000 radnih mesta, uz 14.000 radnih mesta ukinutih u oktobru, objavio je BBC.
Hrvatska planira izgradnju gasne interkonekcije sa Srbijom
28.01.2026.•
3
Hrvatska planira izgradnju gasne interkonekcije sa Srbijom kojoj bi se tako omogućio pristup LNG terminalu na Krku i dodatno ojačala energetska bezbednost regiona, izjavio je hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar.
Država daje do 20.000 evra za stan ili kuću po rođenju deteta
27.01.2026.•
29
Vlada Srbije utvrdila je iznos sredstava za 2026. godinu namenjenih bespovratnoj pomoći za izgradnju ili kupovinu porodične kuće ili stana po osnovu rođenja deteta.
Akcije MOL-a skočile 26 odsto nakon najave preuzimanja većinskog udela u NIS-u
27.01.2026.•
4
Akcije mađarske energetske kompanije MOL su od početka godine porasle za čak 26 odsto nakon vesti da kompanija preuzima većinski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
MK grupa kupuje zrenjaninski Dijamant
27.01.2026.•
9
MK grupa, u vlasništvu porodice Kostić, kupiće od Fortenova grupe zrenjaninski Dijamant.
Brokeri: Ako je MOL dao za NIS oko milijardu evra to je manje od tržišne vrednosti
26.01.2026.•
30
Stručnjaci za berzansko trgovanje kažu da ukoliko je tačna informacija da će MOL za udeo od 56,15 odsto Gaspromnjefta u Naftnoj industriji Srbije platiti 900 miliona do milijardu evra to je manje od tržišne vrednosti.
Evropski savet odobrio zabranu uvoza ruskog gasa u EU
26.01.2026.•
3
Danas je 27 država članica EU zvanično usvojilo uredbu koja vodi ukidanju uvoza gasa iz Rusije u EU, saopštio je Evropski savet.
Za koliko je prodat NIS: Vučić o ceni
26.01.2026.•
33
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji kupuje mađarski MOL, vredan između 900 miliona evra i milijardu evra.
Saga sa očitavanjem brojila se nastavlja: Opet obustavljen posao od 2,8 milijardi
26.01.2026.•
17
Nastavlja se saga u vezi sa dodelom posla očitavanja brojila u Srbiji. Nakon što su izabrane firme za posao od 2,8 milijardi, uložena je žalba.
Komentari 4
Kaca Telep
Hocemo da imamo pijacu vodu i zdravu hranu, to dugujemo buducim generacijama.
Aleksej
Aлександар
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar