Procena Bečkog instituta: Srbija će imati privredni rast od dva odsto, najniži na Zapadnom Balkanu

Srbija će u 2025. godini imati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) dva odsto, što je najniža stopa rasta među balkanskim državama za ovu godinu.
Procena Bečkog instituta: Srbija će imati privredni rast od dva odsto, najniži na Zapadnom Balkanu
Foto: Pixabay
To pokazuje jesenja prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, koja pokriva 23 zemlje regiona, a koju prenosi Biznis.rs.
 
Ipak, prognoza za naredne dve godine je nešto optimističnija - srpska privreda bi u 2026. mogla da raste po stopi od 3,5 odsto, a u 2027. četiri procenta.
Šest zemalja Zapadnog Balkana imaju prosečan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,5 odsto u 2025. i 3,4 odsto u 2026. godini.
 
Iz opšte perspektive, ekonomski model istočnih zemalja EU prolazi kroz fundamentalnu strukturnu promenu.
"Dok je privatna potrošnja bila glavni pokretač rasta u državama članicama EU u Centralnoj i Istočnoj Evropi do sada, očekujemo da će investicije privatnih kompanija i javnog sektora dobiti na značaju, s obzirom na hlađenje rasta realnih zarada", rekao je zamenik direktora Bečkog instituta i vodeći autor jesenje prognoze Ričard Grivson.
 
Oštar, kako je rekao, porast izdataka za odbranu među zemljama NATO-a u regionu takođe podržava ekonomski rast. 
 
Prema Bečkom institutu, očekuje se da će ove zemlje u narednim godinama imati dodatni prosečni godišnji efekat rasta BDP-a od 0,2 do 0,3 procentna poena, pri čemu bi nacije, poput Poljske i baltičkih država, potencijalno mogle još više da profitiraju od povećanja izdataka za odbranu.
 
"Istočni Evropljani će ekonomski profitirati od ponovnog naoružavanja Evrope, jer tradicionalno poseduju jaku odbrambenu industriju. To bi im moglo pomoći da modernizuju svoju industrijsku bazu i uspešno se kreću kroz transformaciju ka modelu rasta, zasnovanom na inovacijama", rekao je Grivson.
Bečki institut prognozira prosečan rast od 2,2 odsto za države članice EU u regionu u 2025, a u 2026. rast regiona trebalo bi da se ubrza na 2,6 odsto.
 
Zemlje Višegradske grupe - Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, kao i Slovenija, imaće u proseku rast od 2,5 odsto u 2025. godini, a u 2026 - 2,9 odsto. Poljska ostaje lider među istočnim članicama EU, sa ekonomskim rastom od 3,5 odsto i u 2025. i u 2026. godini.
 
Hrvatska i Bugarska slede sa oko tri odsto rasta ove i sledeće godine, dok su se izgledi za Rumuniju značajno pogoršali, rast u toj zemlji ove godine će biti 0,8 odsto, a u 2026. godini 1,2 odsto.
 
Turska će, prema toj prognozi, relativno snažno rasti ove godine, 3,4 odsto, a 2026. godine - 3,9 odsto.
 
Međutim, za ratom razorenu Ukrajinu izgledi postaju sve sumorniji, očekuje se da će rast biti samo dva odsto u 2025. i tri procenta u 2026. godini, iako će mnogo zavisiti od toga kako rat bude napredovao. 
 
Rusija ide ka stanju blizu stagnacije, zbog restriktivne monetarne politike centralne banke i nižih cena nafte, pa bi 2025. rast BDP-a bio 1,2 odsto, a 2026. godine 1,4 odsto.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • ns

    23.10.2025 13:34
    Verovatno i manje.Oskarev ekonomski tigar je krepo.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu

Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije dvema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu, optužujući Moskvu za nedostatak posvećenosti okončanju rata u Ukrajini.