Srbi bi u penziju što mlađi, ali ne ide
Početkom svakog meseca najstariji žitelji Srbije iščekuju penziju.
Foto: 021.rs
Zaradili su je tokom radnog veka i sada njih oko 1,657.000, koliko je poslednjh meseci na spisku PIO fonda obraduju se čim u daljini ugledaju poštara.
Nije velika, ali čini preko 80 odsto ukupnih prihoda zašlih u penzionu dob, a najčešće je i jedino stalno primanje baka i deka. Osnov je za poslednju etapu života.
Briga o ljudima
Srbija je iz jugoslovenskog socijalističkog perioda nasledila dosta razvijen penzioni sistem. Pre Drugog svetskog rata zaposlenost je bila niska, a broj onih koji su za stare dane zaradili mirovinu još manji. Razmah je realizovan je u posleratnom vremenu i dugo se, ne bez osnova, posmatrao kao izraz brige socijalističke države o ljudima.
U startu se na ovim prostorima odomaćio takozvani Bizmarkov model penzionog fonda, po kome zaposleni tokom radnog veka ciljanim uplatama dela zarade isplaćuju aktuelne umirovljenike, a za uzvrat stiču pravo da se, kada zađu u najstarije doba, koriste primanjima koje za njih uplaćuje tada zaposleni.
Zasniva se na takozvanom međugeneracijskom sporazumu i smatra se da učvršćuje koheziju svake zajednice u kojoj se primenjuje. Na moderan način rešava pitanje egistencije starije populacije i predstavlja najozbiljnije političko, ekonomsko i socijalno pitanje za svako duštvo.
Duži život, više penzionera
Novac za isplatu penzija stiže iz zakonski određenih namenskih uplata zaposlenih. U Srbiji se od svake bruto plate 24 odsto izdvaja za najstarije, kao i 10,7 odsto za funkcionisanje zdravstvenog sistema i jedan odsto za slučaj nezaposlenosti.
Država iz budžeta ima obavezu da uplati 5,3 odsto ukupnih obaveza PIO fonda. Međutim, ova dva osnovna izvora prihoda najčešće nisu dovoljni za celokupnu isplatu. Tako je prvih meseci tekuće godine nedostajalo otprilike 21,8 odsto novca neophodnog za ispaltu penzija i manjak je nadoknađen iz državnog budžeta.
Razlog zašto uplate aktivno zaposlenih nisu dovoljne je u drastično promenjenim demografskim uslovima, kao i u poremećenom odnosu broja zaposlenih spram broja penzionisanih. Nekada je na jednog penzionera dolazilo i po pet zaposlenih, danas nema ni dva zaposlena.
Produžio se životni vek, time i period korišenja penzija. Sa sličnim problemima suočavaju se manje-više i penzioni sistemi u svim evropskim zemljama, pa se Srbija za rešavanje iskrslih problema može ugledati i na druge države.
Krupno društveno pitanje
Osnovno pitanje sa kojim se suočavaju i srpsko i druga evropska društva je da li je neophodno i opravdano povećavati životnu granicu za odlazak u penziju? Ne tako davno radni odnos je prestajao sa 60 godina, što je donedavno i u nas bila granica za žene. No sada i muškarci i žene u penziju idu sa 65 godina, što je najčešći slučaj i u evropskim zemljama.
Međutim, kako se dužina prosečnog života uvećava, produžava se i period korišćenja penzije. Takav trend iznuđuje izdašnije punjenje penzionog fonda. Tako je sedamdesetih godina prosečan stanovnik Nemačke, nakon 40 godina rada, penziju u proseku koristio deset i po godina. Danas je, usled produžetka trajanja života, prosećan rok korišćenja penzije produžen na 19,5 godina.
Slično je u Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, dok u Srbiji muškarac se u proseku 14,8, a žena 17,5 godina koriste penzionim pravom, što je, takođe, gotovo dvostruko duže nego pre pola veka. Nevolja je, pak, u tome što je potrebno obezbediti gotovo duplo više više novca nego pre nekoliko decenija.
Granična godina
Imajući u vidu i znatno duže očuvanu radnu sposobnost savremenog čoveka, rešenje za sve duži penzionerski period se traži u kasnijem odlasku u penziju. Tako se u Holanadiji i Danskoj od tekuće godine u penziju ide sa 67 godina, a ista granica biće od 2030. godine i u Nemačkoj i Švedskoj, dok Britanci kalkulišu da odlzak u penziju prvo pomere na 68, potom i na 69 godina života.
Mada je Norveška bogata zemlja, takođe se sprema na kasniji početak "penzijskog" doba, i to će se prvo ići sa 69, potom 71 godinom života. Zapravo ide se na pravilo da se na svako trogodišnje povećanje dužine života, za dve godine odloži i početak penzionerskog doba.
Srbija se još dvoumi. Razlozi za menjanje startne godine penzionerskog perioda su snažni i ubedljivi. Ipak, navika da se u penziju ide relativno rano se na ovim prostorima snažno ukorenila, a političari, ne želeći da gube birače, izbegavaju da se ozbiljnije suoče sa problemom koji se ubrzano uvećava i koriste se kratkoročnim i dosta spornim rešenjima, kakvo je preterano zahvatanje u budžet, samo da bi izbegli rizik gubljenja biračkih glasova.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo energetike: Trenutno bez poremećaja u snabdevanju tržišta u Srbiji naftnim derivatima
27.10.2025.•
0
Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Saša Koković izjavio je da u ovom trenutku nema poremećaja u snabdevanju domaćeg tržišta naftnim derivatima.
Vučić rekao da će Srbija uzeti stvar u svoje ruke ako se ne nađe rešenje za NIS: "To znači nacionalizacija"
27.10.2025.•
30
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić ocenio je da je problem sa uvozom ruskog gasa komplikovaniji od problema sa kojim će se suočiti rafinerija u Pančevu zbog američkih sankcija NIS-u.
Pčelari do 31. oktobra moraju da prijave broj košnica za zimovanje
26.10.2025.•
0
Do 31. oktobra svi pčelari moraju da prijave nadležnom veterinaru broj košnica sa kojima ulaze u zimovanje, u skladu sa Pravilnikom o obeležavanju pčelinjih društava.
Direktor FEFA instituta: "Rusi nas svakako drže u šaci"
26.10.2025.•
12
"Rusi nas svakako drže u šaci. Mislim da je njima džoker bio gasni aranžman i prilično sam siguran da ga nisu produžili jer su čekali šta će se desiti na tržištu", kaže Goran Radosavljević, direktor FEFA instituta.
Kina saopštila da je postigla preliminarni konsenzus sa SAD o trgovini
26.10.2025.•
0
SAD i Kina postigli su u Maleziji "preliminarni konsenzus" za rešavanje svojih trgovinskih sporova.
Povučen Teslin cybertruck zbog softverske greške
26.10.2025.•
1
Kompanija Tesla opozvala je danas 63.619 cybertruck vozila zbog softverskog problema koji utiče na prednja parking svetla.
U Srbiji od početka godine prodato više novih vozila nego u isto vreme 2024.
26.10.2025.•
10
Rezultati prodaje novih vozila u Srbiji u prva tri kvartala 2025. godine, za razliku od većine evropskih zemalja i EU ukupno, (gde se beleži ili usporavanje ili pad tržišta) pokazuju da tržište sveukupno raste.
Srbija nastavila ubrzano da povećava zlatne rezerve
26.10.2025.•
13
Na stabilnost svake države, pa i Srbije u kriznim vremenima značajno utiču zlatne rezerve.
Nemačka krajem 2027. izbacuje čekove iz upotrebe
26.10.2025.•
1
Nemačka krajem 2027. potpuno izbacuje čekove iz upotrebe, saopštila je Bundesbanka.
Vlada obezbedila dodatna sredstva za subvencije za prve stanove po rođenju deteta
25.10.2025.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da iz budžetske rezerve prebaci 100 miliona dinara, odnosno više od 850.000 evra, za obezbeđivanje nedostajućih sredstava za subvencije za kupovinu stana po osnovu rođenja deteta.
Dodeljen tender za uvođenje veštačke inteligencije u PIO Fond: O čemu je reč?
25.10.2025.•
10
Fond PIO dodelio je ugovor na tenderu vezanom za primenu veštačke inteligencije preduzeću MDS Informatički inženjering iz Beograda.
Kina i SAD počeli nove trgovinske pregovore
25.10.2025.•
0
Kina i SAD su danas u Kuala Lumpuru započele nove trgovinske pregovore u cilju pronalaženja rešenja za carinski rat između dve najveće svetske ekonomije.
Predsednik Fiskalnog saveta: Srbija će 2026. imati daleko sporiji rast, EPS će gubiti prihode
25.10.2025.•
10
Srbija može očekivati daleko sporiji privredni rast u 2026, a EPS će zbog prekogranične ugljenične takse EU gubiti tržište i prihode, rekao je predsednik Fiskalnog saveta, Blagoje Paunović za Forbs Srbija.
Stručnjaci: Zabrana uvoza ruskog gasa u EU i tranzita preko tih država teško će se sprovesti
25.10.2025.•
7
Zabrana uvoza ruskog gasa u EU i tranzita preko tih država teško će se sprovesti jer na tržištu nema dovoljno gasa, trpi evropska industrija, a autori te odluke verovatno neće biti na istim pozicijama, kažu stručnjaci.
Raspisan javni poziv za podsticaje za organsku stočarsku proizvodnju
25.10.2025.•
1
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za organsku stočarsku proizvodnju za 2025. godinu.
Turkmenistan ima kapaciteta da isporučuje gas Evropi, ali nema gasovod
25.10.2025.•
4
Turkmenistan, jedan od vodećih svetskih proizvođača gasa, ponovio je da ima kapaciteta da isporučuje gas Evropi, ali da nema gasovod potreban da se poveže centralna Azija sa Evropom preko Kaspijskog mora.
Vlada Srbije usvojila uredbu o podršci skladištarima malina
24.10.2025.•
5
Vlada Srbije usvojila je danas Uredbu o vanrednoj interventnoj meri podrške firmama i preduzetnicima koji skladište malinu ovogodišnjeg roda radi pravovremenog otklanjanja tržišnih poremećaja.
Indijska kompanija koja najviše kupuje rusku naftu poštovaće sankcije protiv Moskve
24.10.2025.•
3
Najveci indijski kupac ruske nafte, kompanija Reliance Industries, poštovace sankcije zapadnih država protiv Moskve, uz održavanje odnosa s trenutnim dobavljačima nafte, saopštila je danas ta kompanija.
Vlada menja Uredbu o maržama zbog pritiska trgovinskih lanaca na dobavljače
24.10.2025.•
7
Vlada Srbije izmeniće Uredbu o ograničavanju trgovačkih marži zbog pritiska trgovinskih lanaca na dobavljače.
Objavljene nove cene goriva
24.10.2025.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Američke sankcije i za ruski Lukoil: Kako će se to odraziti na Srbiju?
24.10.2025.•
16
Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije i vema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu, nametnulo se i pitanje kako će se to odraziti i na Srbiju.
Komentari 30
Aleksej
@Penzioner u najavi
/
ne moze da se uplacuje duplo osiguranje. to su naprednjaci uveli bukvalno cim su dosli na vlast.
uz to su odmah i podigli osnovice toliko da je vecini nemoguce da sebi sam uplacuje vise od najnize osnovice.
srbi su poprilicno glupav i sebican narod
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar