
Srbi bi u penziju što mlađi, ali ne ide
Početkom svakog meseca najstariji žitelji Srbije iščekuju penziju.

Foto: 021.rs
Zaradili su je tokom radnog veka i sada njih oko 1,657.000, koliko je poslednjh meseci na spisku PIO fonda obraduju se čim u daljini ugledaju poštara.
Nije velika, ali čini preko 80 odsto ukupnih prihoda zašlih u penzionu dob, a najčešće je i jedino stalno primanje baka i deka. Osnov je za poslednju etapu života.
Briga o ljudima
Srbija je iz jugoslovenskog socijalističkog perioda nasledila dosta razvijen penzioni sistem. Pre Drugog svetskog rata zaposlenost je bila niska, a broj onih koji su za stare dane zaradili mirovinu još manji. Razmah je realizovan je u posleratnom vremenu i dugo se, ne bez osnova, posmatrao kao izraz brige socijalističke države o ljudima.
U startu se na ovim prostorima odomaćio takozvani Bizmarkov model penzionog fonda, po kome zaposleni tokom radnog veka ciljanim uplatama dela zarade isplaćuju aktuelne umirovljenike, a za uzvrat stiču pravo da se, kada zađu u najstarije doba, koriste primanjima koje za njih uplaćuje tada zaposleni.
Zasniva se na takozvanom međugeneracijskom sporazumu i smatra se da učvršćuje koheziju svake zajednice u kojoj se primenjuje. Na moderan način rešava pitanje egistencije starije populacije i predstavlja najozbiljnije političko, ekonomsko i socijalno pitanje za svako duštvo.
Duži život, više penzionera
Novac za isplatu penzija stiže iz zakonski određenih namenskih uplata zaposlenih. U Srbiji se od svake bruto plate 24 odsto izdvaja za najstarije, kao i 10,7 odsto za funkcionisanje zdravstvenog sistema i jedan odsto za slučaj nezaposlenosti.
Država iz budžeta ima obavezu da uplati 5,3 odsto ukupnih obaveza PIO fonda. Međutim, ova dva osnovna izvora prihoda najčešće nisu dovoljni za celokupnu isplatu. Tako je prvih meseci tekuće godine nedostajalo otprilike 21,8 odsto novca neophodnog za ispaltu penzija i manjak je nadoknađen iz državnog budžeta.
Razlog zašto uplate aktivno zaposlenih nisu dovoljne je u drastično promenjenim demografskim uslovima, kao i u poremećenom odnosu broja zaposlenih spram broja penzionisanih. Nekada je na jednog penzionera dolazilo i po pet zaposlenih, danas nema ni dva zaposlena.
Produžio se životni vek, time i period korišenja penzija. Sa sličnim problemima suočavaju se manje-više i penzioni sistemi u svim evropskim zemljama, pa se Srbija za rešavanje iskrslih problema može ugledati i na druge države.
Krupno društveno pitanje
Osnovno pitanje sa kojim se suočavaju i srpsko i druga evropska društva je da li je neophodno i opravdano povećavati životnu granicu za odlazak u penziju? Ne tako davno radni odnos je prestajao sa 60 godina, što je donedavno i u nas bila granica za žene. No sada i muškarci i žene u penziju idu sa 65 godina, što je najčešći slučaj i u evropskim zemljama.
Međutim, kako se dužina prosečnog života uvećava, produžava se i period korišćenja penzije. Takav trend iznuđuje izdašnije punjenje penzionog fonda. Tako je sedamdesetih godina prosečan stanovnik Nemačke, nakon 40 godina rada, penziju u proseku koristio deset i po godina. Danas je, usled produžetka trajanja života, prosećan rok korišćenja penzije produžen na 19,5 godina.
Slično je u Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, dok u Srbiji muškarac se u proseku 14,8, a žena 17,5 godina koriste penzionim pravom, što je, takođe, gotovo dvostruko duže nego pre pola veka. Nevolja je, pak, u tome što je potrebno obezbediti gotovo duplo više više novca nego pre nekoliko decenija.
Granična godina
Imajući u vidu i znatno duže očuvanu radnu sposobnost savremenog čoveka, rešenje za sve duži penzionerski period se traži u kasnijem odlasku u penziju. Tako se u Holanadiji i Danskoj od tekuće godine u penziju ide sa 67 godina, a ista granica biće od 2030. godine i u Nemačkoj i Švedskoj, dok Britanci kalkulišu da odlzak u penziju prvo pomere na 68, potom i na 69 godina života.
Mada je Norveška bogata zemlja, takođe se sprema na kasniji početak "penzijskog" doba, i to će se prvo ići sa 69, potom 71 godinom života. Zapravo ide se na pravilo da se na svako trogodišnje povećanje dužine života, za dve godine odloži i početak penzionerskog doba.
Srbija se još dvoumi. Razlozi za menjanje startne godine penzionerskog perioda su snažni i ubedljivi. Ipak, navika da se u penziju ide relativno rano se na ovim prostorima snažno ukorenila, a političari, ne želeći da gube birače, izbegavaju da se ozbiljnije suoče sa problemom koji se ubrzano uvećava i koriste se kratkoročnim i dosta spornim rešenjima, kakvo je preterano zahvatanje u budžet, samo da bi izbegli rizik gubljenja biračkih glasova.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U Srbiji registrovano oko 5.000 električnih automobila, broj elektropunjača trenutno zadovoljava potrebe
26.07.2025.•
0
Konsultant za elektromobilnost Filip Mitrović izjavio je da je u Srbiji registrovano oko 5.000 električnih vozila, a da broj elektropunjača "trenutno zadovoljava potrebe".
Uprava za veterinu: Tri žarišta afričke kuge svinja u Srbiji
26.07.2025.•
0
Načelnica Odeljenja veterinarske inspekcije Uprave za veterinu Ljiljana Ivanjac rekla je da su trenutno aktivna žarišta afričke kuge svinja u Podunavskom, Mačvanskom i Zapadnobačkom okrugu.
Prosečan radni vek u Srbiji duži nego u mnogim državama EU
26.07.2025.•
2
Očekivano trajanje radnog veka u Srbiji iznosi 35,5 godina i duže je nego u mnogim državama EU, uključujući Hrvatsku, Italiju, Belgiju, Rumuniju, Bugarsku i Grčku, pokazali su nedavno objavljeni podaci Eurostata.
Oko 70 neispravnih proizvoda povučeno sa tržišta ove godine: "Ne zna se pouzdano šta se sa njima dalje dešava"
26.07.2025.•
6
U Srbiji je od početka ove godine sa tržišta povučeno nešto više od 70 neispravnih proizvoda.
Najskuplji stan i kuća u prvom kvartalu ove godine prodati u Beogradu
26.07.2025.•
5
U Srbiji je u prvom kvartalu ove godine najskuplje prodat stan u Beogradu u opštini Savski venac, površine 168 matara kvadratnih, koji je koštao 1,4 miliona evra.
Šta su fišing i investicione prevare: Ovo je korisno da znate
25.07.2025.•
1
Digitalizacija ekonomije pretvorila je digitalne kanale u glavne izvore finansijskih prevara a trenutno su dva najčešća tipa prevarnih šema fišing prevara i investiciona prevara.
Pomoć gazdinstvima stradalim u požaru do milion i po dinara i pomoć u naturi
25.07.2025.•
0
Vlada Srbije usvojila je uredbu po kojoj poljoprivredna gazdinstva koja su pretrpela štetu u požarima u junu i julu ove godine imaju pravo na novčanu pomoć do milion i po dinara, kao i na pomoć u naturi.
Objavljene nove cene goriva
25.07.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 časova.
Najbolji salon nameštaja u Novom Sadu
24.07.2025.•
0
Bogato tržište i ogromne ponude različitih komada nameštaja danas često mogu da otežaju potragu za komadom nameštaja koji će upotpuniti vaš kutak.
Efektiva: Alta banka preuzela potraživanja Univerzal banke u stečaju
24.07.2025.•
3
Alta banka je preuzela potraživanja Univerzal banke u stečaju, objavilo je Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.
Blagi pad bitkoina i itirijuma
23.07.2025.•
1
Vrednost bitkoina je danas u 15.45 časova na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens pala za jedan odsto na 100.664,35 evra.
Najniži i najviši minimalac u regionu: Gde je Srbija sa 500 evra?
23.07.2025.•
27
Od oktobra ove godine, minimalna plata u Srbiji će dostići okvirno 500 evra, odnosno 58.630 dinara, odlučeno je na nedavnoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta.
Vlast najavljuje razvojni program do 2035, a ni sadašnji nije ispunila
23.07.2025.•
10
Vlast u Srbiji najavljuje razvojni program do 2035. godine a da ni ovaj sadašnji, Skok u budućnost 2027, nije ispunila.
Kina protestovala zbog uključivanja dve kineske banke u sankcije Rusiji
23.07.2025.•
0
Kina je danas protestovala zbog uključivanja dve kineske banke u najnovije sankcije koje je Evropska unija (EU) uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini.
Srbija Eldorado za kockare i kladioničare: Ni dinar poreza na dobitke
23.07.2025.•
22
Srbija je Eldorado za kockare i kladioničare jer se na dobitke ne plaća nikakav porez, piše mesečnik Biznis i finansije.
Šta Srbija dobija, a šta gubi u saradnji sa Kinom?
22.07.2025.•
20
Srbija je u poslednjoj deceniji postala značajna tačka na globalnoj mapi kineske infrastrukturne ekspanzije, poznate kao Inicijativa "Pojas i put", savremenog odgovora Kine na istorijski "Put svile".
Najava novog obračuna sa cenama: Konkretne mere ili još jedna akcija sa parizerom i "dva jaja za 22 dinara"
22.07.2025.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novi "obračun" sa trgovcima i korekciju visokih cena, ali nije precizirao da li nas čeka nova jednokratna akcija poput "Najbolje cene" ili neko drugačije rešenje.
Jeftina struja nije lek: Jak dinar tiho razara privredu
22.07.2025.•
28
Pre nekoliko dana oglasila se Privredna komora Srbije i to zahtevom da ubuduće cenu struje za poslovne potrošače određuju zajedno srpska elektroprivreda i sami korisnici.
Stručnjaci: EPS treba da objasni kakav je aranžman sklopio sa Alta bankom
22.07.2025.•
19
Stručnjaci za bankarstvo kažu da bi odgovorni u EPS-u trebalo da objasne kakav su aranžman sklopili sa Alta bankom za prenos računa za utrošenu struju iz Trezora Ministarstva finansija u tu banku.
"Stelantis" objavio gubitak od 2,3 milijarde evra: Uzrok pad prodaje u Evropi i SAD
21.07.2025.•
7
Proizvođač automobila Stelantis objavio je neto gubitak od 2,3 milijarde evra u prvoj polovini 2025. godine.
PIO fond podseća: Budući penzioneri moraju da imaju tekući račun
21.07.2025.•
14
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) podseća buduće korisnike da se od 2019. godine penzije isplaćuju isključivo na tekuće račune u bankama.
Komentari 30
Aleksej
@Penzioner u najavi
/
ne moze da se uplacuje duplo osiguranje. to su naprednjaci uveli bukvalno cim su dosli na vlast.
uz to su odmah i podigli osnovice toliko da je vecini nemoguce da sebi sam uplacuje vise od najnize osnovice.
srbi su poprilicno glupav i sebican narod
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar