Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"

Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.
Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"
Foto: Pixabay
Ali od svih čula, miris je možda najmanje razumljiv.
 
Sada su nas naučnici približili razumevanju ovog misterioznog čula tako što su napravili detaljnu mapu koja prikazuje raspored hiljada različitih tipova receptora za miris ugrađenih u noseve miševa.
Rezultat je apsolutno hipnotišući.
 
"Olfakcija je izuzetno misteriozna. To je čulo kojem je mapa najduže nedostajala", kaže neurobiolog Sandip Data, glavni autor studije, prenosi ScienceAlert.
 
Mapa je zasnovana na podacima prikupljenim od više od 300 miševa.
U nosu miša nalazi se oko 20 miliona olfaktornih neurona, od kojih svaki ispoljava jednu od hiljada vrsta ćelijskih receptora. Svaki od tih neurona prenosi informacije o mirisima iz nosa do mozga.
 
Data i njegov tim sekvencirali su gene oko pet miliona pojedinačnih ćelija nosnog tkiva, što im je dalo skup podataka od oko 2,3 miliona olfaktornih senzornih neurona za analizu.
 
Zatim su mapirali gde se nalaze aktivni geni povezani sa receptorima za miris.
 
"Naši rezultati uvode red u sistem za koji se ranije smatralo da nema red, što konceptualno menja način na koji mislimo da ovaj sistem funkcioniše", kaže Data.
 
Ranije su naučnici imali poteškoća u otkrivanju receptora i pretpostavljali su da njihov raspored mora biti nasumičan: bilo koji olfaktorni senzorni neuron mogao je da ispolji bilo koji od 1.100 mogućih olfaktornih receptora.
 
Nova mapa, međutim, otkriva da vrsta receptora koje ti neuroni ispoljavaju u velikoj meri zavisi od specifičnog rasporeda kojim su organizovani.
 
Zbog toga oni formiraju gradijent receptora u uskim horizontalnim pojasevima koji se protežu od vrha do dna nosa.
 
Kako Data i njegov tim pišu u svom radu, prostorni red u olfaktornom sistemu "nastaje iz kontinuirano promenljivog transkripcionog koda koji precizno organizuje mnogobrojne diskretne kanale odgovorne za miris".
 
Dalji eksperimenti otkrili su da ovaj raspored reguliše prirodno prisutna retinoična kiselina, molekul koji može da prilagodi ekspresiju gena unutar ćelija.
 
Korišćenjem lekova za prilagođavanje nivoa retinoične kiseline kod miševa, tim je uspeo da pomeri gradijent receptora za miris u nosu.
 
Takođe su otkrili da se raspored receptora u nosu poklapa sa načinom na koji je organizovana olfaktorna bulbusa mozga.
Tim se nada da će boljim razumevanjem anatomije čula mirisa kod miševa moći bolje da razume i šta se dešava u ljudskom nosu.
 
Naravno, postoje mnoge razlike između noseva miševa i ljudi, ali kao sisari ipak delimo određene fizičke i genetske sličnosti.
 
Saznanje o tome kako miris zapravo funkcioniše moglo bi jednog dana da nam pomogne da razumemo kako da ga vratimo ljudima koji su izgubili ovo čulo koje obogaćuje svet.
 
"Miris ima zaista dubok i sveprisutan uticaj na ljudsko zdravlje, tako da njegovo vraćanje nije važno samo zbog zadovoljstva i bezbednosti, već i zbog psihološkog blagostanja. Ne možemo popraviti čulo mirisa bez razumevanja kako ono funkcioniše na osnovnom nivou", kaže Data.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Cell".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Koje mleko je nazdravije?

Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.

Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi

Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.

Zašto se masnoća nakuplja oko stomaka?

Masnoća oko stomaka nije tu slučajno, telo je sklono da energiju skladišti baš u tom području iz više razloga, a najčešće se radi o kombinaciji hormona, načina života i genetike.