Oko 70 neispravnih proizvoda povučeno sa tržišta ove godine: "Ne zna se pouzdano šta se sa njima dalje dešava"
U Srbiji je od početka ove godine sa tržišta povučeno nešto više od 70 neispravnih proizvoda.
Organizacije potrošača upozoravaju da nema pouzdanih podataka da li je neki proizvod, koji je povučen sa tržišta iz bilo kog razloga, uništen i ako nije šta se sa njim desilo, piše Biznis i finansije.
Neki od tih proizvoda su kape za dečake za koje je utvrđeno da sitni delovi mogu da se odvoje, pa postoji rizik od gušenja, baloni u kojima je prekoračen dozvoljeni sadržaj kancerogenog hemijskog jedinjenja u materijalu, automobili u kojima su fabrički ugrađene neispravne mlaznice za hlađenje ulja, što može dovesti do oštećenja motora i požara.
Kompanija Pepco je povukla šest različitih proizvoda iz prodaje - od balona koji svetle u mraku, preko dečije igračke u obliku pečata, pa sve do bodića za devojčice i kape za dečake.
Svi su povučeni na osnovu procene rizika koju ova kompanija, kako kažu, radi u skladu sa regulativom Evropske unije. Prema njihovoj proceduri, kada se neki proizvod povuče iz prodaje, on se ili bezbedno zbrinjava ili vraća dobavljaču.
"Povučeni proizvodi se ne vraćaju ponovo na tržište, osim ako ne prođu detaljnu ponovnu procenu i ne dobiju sertifikat o bezbednosti od strane našeg tima za kontrolu kvaliteta", kažu u kompaniji Pepco.
U kompaniji Ikea navode da "svi njihovi proizvodi prolaze procenu rizika i testiranja o podobnosti za svakodnevnu upotrebu", kao i da "ispunjavaju sve važeće zahteve i propise na svim tržištima na kojima Ikea posluje".
"S obzirom na obim našeg poslovanja, kao i zbog velikog broja prodatih komada svake godine, ali i specifičnosti pojedinih proizvoda može doći do određenih nepravilnosti. Sa tržišta se povlače proizvodi o kojima dobijemo informacije o mogućem bezbednosnom problemu. Nakon toga, odmah se pristupa temeljnom istraživanju i preduzimaju se brze korektivne mere ukoliko je potrebno", rekli su u kompaniji Ikea.
Međutim, prakse u kompanijama su jedno, a stvarnost u Srbiji je nešto drugačija.
Kako je za Biznis i finansije objasnio Marko Dragić, pravnik u Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije, kada je reč o uvoznoj robi, tu uglavnom nema kontrole kvaliteta na granici, već se proverava samo dokumentacija. Ako je ona u redu, proizvod ulazi u zemlju.
"Proizvođač prvi vrši kontrolu, zatim je radi uvoznik, da se vidi da li se proizvod slaže sa našom domaćom regulativom, i na kraju, eventualno po potrebi distributer. Ali, neregistrovane trgovce apsolutno niko ne kontroliše, već se sve prodaje na crnom tržištu i nema nikakve odgovornosti niti sankcije za takva lica“, tvrdi Dragić.
On je istakao da potrošači, u praksi, ne mogu sa sigurnošću da znaju da li je neki proizvod, koji je povučen sa tržišta iz bilo kog razloga, uništen i ako nije, šta se sa njim desilo. Sve je ostavljeno "na volju i savest trgovaca".
Na osnovu Zakona o tržišnom nadzoru, nadzor nad kontrolom igračaka dodeljen je Ministarstvu zdravlja, dok tekstil, odnosno garderobu kontroliše Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine, a proizvode biljnog porekla Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Iz Ministarstva za spoljnu i unutrašnju trgovinu objašnjavaju da su proizvođači i distributeri dužni da povuku robu sa tržišta, ako smatraju da za tim ima potrebe.
"Proizvodi koji su povučeni sa tržišta se uništavaju, vraćaju proizvođaču ili dobavljaču iz inostranstva, ili se, ukoliko je to moguće, na njima otklanja nedostatak koji može da ugrozi zdravlje i bezbednost potrošača i drugih korisnika. Organi tržišnog nadzora su ovlašćeni da za opasne proizvode koji su stavljeni na tržište nalože ili organizuju njegovo hitno povlačenje, upozore potrošače na rizike koje proizvod ima, nalože stavljanje na tržište proizvoda prethodnim ispunjenjem dodatnih uslova kako bi se taj proizvod učinio bezbednim, organizuju opoziv proizvoda od potrošača, i na kraju uništenje proizvoda“, rekli su u Ministarstvu trgovine.
Peimeri iz prakse su da, ako neispravnost koja je utvrđena kod igračaka nosi hemijski rizik, one se uništavaju. Ali, u slučaju garderobe, kada je u pitanju gajtan ili neka vrpca, koji nisu pričvršćeni za proizvod ili im je dužina veća od propisanih standardom, taj nedostatak se može otkloniti, i proizvod zatim vratiti na tržište.
Međutim, kada su u pitanju proizvodi biljnog porekla koji su u nadležnosti poljoprivredne inspekcije, svi moraju da ispunjavaju bezbednosne standarde da bi ušli na tržište. Ukoliko se utvrdi da proizvod nije u skladu sa propisima, iz bilo kog razloga, od prisustva ostataka pesticida ili nečeg drugog, inspektor najčešće donosi rešenje o zabrani prometa, ili povlačenju proizvoda sa tržišta.
"Za sprovođenje ovih mera odgovoran je sam subjekat u poslovanju sa hranom, dok inspekcija prati realizaciju naloga i njihovu dinamiku. Nebezbedna roba mora biti uništena na bezbedan i zakonom propisan način, uz poštovanje pre svega ekoloških standarda. U praksi se to najčešće realizuje kao komisijsko uništavanje kod ovlašćenog subjekta, u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine“, objašnili su u Ministarstvu poljoprivrede.
Prema Zakonu o opštoj bezbednosti proizvoda, svi privredni subjekti koji u promet stave bilo kakav neispravan, nebezbedan ili obmanjujući proizvod mogu biti kažnjeni iznosom od 500.000 do tri miliona dinara.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Agencija: Najjeftinije grejanje stana na drva i prirodni gas, najskuplje električnom energijom
29.09.2026.•
2
Agencija za energetiku saopštila je danas da je za grejanje prosečnog stana od 60 kvadratnih metara u Srbiji, na 20 stepeni celzijusa u toku 16 sati dnevno, potrebno 9.000 kilovata tokom 180 dana trajanja grejne sezone.
Kako će se razvijati tržište nekretnina u Srbiji: Ovo su četiri strateška pravca
29.09.2026.•
5
Tržište nekretnina u Srbiji trebalo bi do 2030. godine da se razvija kroz četiri ključna pravca.
Ruske vlasti stavile imovinu trgovinskog lanca Metro pod privremenu upravu
29.09.2026.•
3
Ruske vlasti stavile su imovinu nemačkog trgovinskog lanca Metro u Rusiji pod privremenu upravu, prema ukazu koji je potpisao predsednik Vladimir Putin, prenosi Frans pres.
Stepanović: Naprednjaci napravili duplo veći javni dug nego sve bivše vlasti
28.09.2026.•
19
Urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović kazala je da su naprednjaci za 14 godina vlasti Srbiju zadužili 28 milijardi evra, što je, kako kaže, dva puta više od onog što su ostavile bivše vlasti.
Bulgargaz dobio licencu za trgovanje prirodnim gasom u Srbiji
28.09.2026.•
0
Kompanija Bulgargaz EAD je saopštila da joj je Agencija za energetiku Srbije dodelila licencu za obavljanje veleprodaje prirodnog gasa u Srbiji na period od 10 godina.
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
5
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
7
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
42
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
33
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Komentari 6
Kupac
1
Kuzman
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar