Stručnjak: Litijum iz Nemačke realnost za pet godina, mada mu je cena sad "na podu"

Profesor Geohemije Johen Kolb izjavio je da bi velike rezerve litijuma koje su otkrivene u nemačkoj pokrajini Saksoniji-Anhaltu, ako sve bude teklo kako treba, već za pet godina mogle da se eksploatišu.
Preduzeće Neptun enerdži iz Hanovera saopštilo je da su na lokaciji Altmark u Saksoniji-Anhaltu otkrivene rezerve litijuma koje se procenjuju na 43 miliona tona, što bi bilo jedno od najvećih nalazišta u svetu.
 
Profesor Kolb sa instituta za tehnologiju u Karlsrueu izjavio je za portal table.media, da je za sada nejasno koliko se od tih rezervi može zaista i koristiti u privredne svrhe. 
Za to su, prema njegovim rečima, potrebna dodatna istraživanja, a bilo bi neophodno i da Neptun enerdži napravi računicu rada i finansiranja na osnovu postojećeg pilot-projekta pogona za eksploataciju litijuma.
 
Kompanija Neptun enerdži i njene kompanije prethodnice još od 1969. na lokaciji Altmark vade prirodni gas, a prošle godine su otkrivene rezerve litijuma, što je u avgustu ove godine potvrdila i međunarodna energetska konsultantska firma Sproule ERCE.
Neptun enerdži na lokaciji Altmark razvija pilot-projekat dobijanja litijuma iz podzemnih voda. Kompanija se fokusirala na direktnu ekstrakciju litijuma iz dubinskih voda, što se procenjuje kao ekološki prihvatljiviji metod bez rudarenja, bazena za isparavanje i uz minimlno korišćenje zemljišta.
 
Profesor Kolb je naglasio da je za isplativnost komercijalne eksploatacije važan faktor i cena litijuma, a ona je "u ovom trenutku na podu". 
Dodao je i da su projekti vađenja litijuma nedovoljno prihvaćeni u društvu i da se često kritikuju, što uglavnom čini zabrinuto lokalno stanovništvo. U takvoj situaciji, kako je ocenio, odgovornost leži na politici. 
 
"Intervencije su sa naučnog stanovišta minimalne i mogu se pravdati. Ali važno je da stanovništvo od početka bude u toku", rekao je Kolb.
 
On je ocenio da je cilj Evropske unije da do 2030. najmanje deset odsto potrebe za litijumom podmiruje iz sopstvenih potreba, realan. Trenutno je Evropa u pogledu litijuma u potpunosti zavisna, a svetskim tržištem dominira Kina.   
 
"Kada bi se realizovali svi u Evropi poznati projekti, do sredine veka bismo mogli da budemo autarhični", rekao je Kolb. 
 
On je, međutim, ocenio i da to samo po sebi ne bi ništa donelo, jer dobijanje litijuma ima smisla samo ako se proizvode i ćelije za baterije, a ta proizvodnja u ovom trenutku u Evropi gotovo i ne postoji.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Trt

    02.10.2025 11:00
    Pa sta
    Rece neko, nece Nemci kopati.
  • Realista

    02.10.2025 09:36
    Aha.
    Elektrifikacija saobraćaja je propala stvar. Da se nisu toliko trtili da je silom sprovedu, da se nije toliko insistiralo na "autonomnosti" i sistemske kompleksnosti električnog vozila, možda bi i uspeli na mala vrata da zamene postotak ali ovako moša. Struje dovoljno nema, uz sve ventilatore i panele.
  • napred!

    02.10.2025 09:28
    Iskreno podrzavam ovu nemacku kompaniju i zelim im srecu i uspeh u exploataciji svih 43 miliona tona! Ovim otkricem prestaje potreba za kopanjem litijuma kod nas.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Nestle otpušta 16.000 radnika

Prehrambeni gigant Nestle planira smanjenje broja zaposlenih širom sveta u naredne dve godine, delom zbog automatizacije procesa.