Sekundarne sankcije NIS-u: Devet meseci posledica za tržište i privredu

Devet meseci pretnji sankcijama Naftnoj industriji Srbije, tokom kojih je kompanija obavljala delatnost u skladu sa posebnom licencom Ministarstva SAD, ostavile su vidljive posledice po njene poslovne rezultate.
Sekundarne sankcije NIS-u: Devet meseci posledica za tržište i privredu
Foto: 021.rs

Usled neizvesnosti koja je lebdela tokom ovog perioda, NIS su napuštali pojedini krupni klijenti, pa je udeo kompanije na ukupnom tržištu motornih goriva na kraju septembra pao sa prošlogodišnjih 80 na 66 odsto, piše Radar.

Obim naturalnog prometa u periodu januar-septembar bio je niži za 10 odsto, i to u prvoj meri usled slabljenja veleprodaje za 24 odsto. Finansijski posmatrano, NIS je u prvih devet meseci zabeležio gubitak od 300 miliona dinara, što ipak više govori o efikasnosti ove kompanije koja se tako retko može sresti u domaćim preduzećima sa izraženim javnim interesom.

Podvučena linija na devetomesečne rezultate poslovanja, ujedno je označila i kraj ograničenih posledica na građane i privredu ove zemlje. I zaista, stanovništvo mahom orijentisano na uredno snabdevanje gorivom teško da je osetilo bilo kakvu promenu u korišćenju NIS-ovih usluga tokom prvih devet meseci, ako ne računamo nemogućnost korišćenja mobilnih aplikacija preko američkih tehnoloških kompanija.
 
Na strani privrede bili su nešto vidljiviji tragovi – kapitalna ulaganja NIS-a skoro su prepolovljena, na 19 milijardi dinara, pa su pojedine domaće kompanije ostale bez planiranih poslova sa jednim od najvećih domaćih investitora (istina, zbog prošlogodišnjeg remonta Rafinerije svakako bi došlo do određenog smanjenja CAPEX-a). Situacija sa finansijskim sektorom bila je još napetija, pa su osiguranja i banke u nekoliko kritičnih momenata bili na ivici preispitivanja poslovnih odnosa sa NIS-om.
 
Teško da bi i državna Poštanska štedionica ostala gluva na potencijalni ultimatum iz SAD
 
Ovo poglavlje okončano je 9. oktobra, kada su stupile na snagu sankcije SAD, jer nije izdata nova licenca za nesmetano poslovanje NIS-a. U primarnom fokusu javnosti bile su nemogućnost snabdevanja Rafinerije sirovom naftom putem Jadranskog naftovoda (80 odsto prerađene nafte u Pančevu) i očekivane posledice na maloprodajnom tržištu gde NIS drži udeo od skoro 50 odsto. 
 
Usled postojećih zaliha, eskalacija prvog problema očekuje se oko mesec dana po početku primene sankcija, dok bi uredno snabdevanje tržištem trebalo da potraje barem dva, tri meseca.
U prvom momentu, u senci direktnih sankcija NIS-u ostale su potencijalne sekundarne sankcije prema pravnim licima koja posluju sa ovom kompanijom i koje zapravo i najviše čine efikasnim sistem američkih sankcija. I baš kao što je Epl u januaru ukinuo NIS-ove aplikacije, momentalno su globalni (američki) kartičari onemogućili plaćanja na NIS-ovim benzinskim stanicama, ostavivši građane sa opcijom plaćanja dina karticom ili gotovinom. 
 
Domaće banke su od 2018. u zakonskoj obavezi da građanima uz tekući račun besplatno izdaju ovu nacionalnu karticu za domaći platni sistem i na prvi pogled izgleda da bi se na ovaj način mogao prebroditi problem platnog prometa ukoliko same banke ne dospeju pod udar sekundarnih sankcija. No, kartice su u vlasništvu samih banaka, pa premda je NBS osmislila i osnovala ovaj sistem plaćanja, on bi ostao u potpunosti nefunkcionalan odustajanjem domaćih banaka pod pretnjom sekundarnih sankcija.
 
Domaći bankarski sektor nalazi se većinski u rukama stranog kapitala (blizu 80 odsto), ali ni pojedine banke pod kontrolom domaćeg kapitala, poput AIK-a, teško da bi rizikovale sekundarne sankcije SAD. Iako bi perjanica državnih interesa u bankarskom sektoru, Poštanska štedionica, mogla da preuzme nešto viši nivo rizika, teško da bi i ova bankarska ustanova rešila da ostane "gluva" na potencijalni ultimatum američkih vlasti.
 
Suženi kanali za domaći platni promet, a međunarodni praktično i ne postoji
 
Problemi unutrašnjeg platnog prometa NIS-a svakako nisu jedina glavobolja za čelnike ove kompanije. NIS je prema poslovnim bankama na kraju septembra ove godine po osnovu kredita dugovao oko 540 miliona evra, što je izvesno smanjenje od početka godine, koje ukazuje da su domaće banke, glavni zajmodavci ovoj naftnoj kompaniji, ostale izložene prema ovom nekada najpoželjnijem klijentu.
 
Ceo tekst Radara čitajte na OVOM LINKU.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • ex Pezos

    08.11.2025 18:17
    NISu ILI NAMA ?
    Sankcije NISu , a građani Srbije oštećeni , tačnije , ispaštaju .
    Bitno da je "voljeni" dobio penkalo (koje "niko drugi" nije dobio ) i plastični ključ od bele kuće (kakve smo mi nekad imali sa kukicama za kačenje ključeva). Radujmo se , svetla budućnost je pred nama ( samo da neko nađe prekidač za svetlo).
  • Istinaizlazi

    08.11.2025 16:58
    Sve puca
    Privreda puca zbog sankcija. Drugarica radi za firmu koja je saradjivala sa NISom. Sad je NIS zbog sankcija i smanjenja troskova otkazao saradnju i njih 100 zappspenih u Novom Sadu u firmi neznaju hoce li dobiti platu ovog meseca!!
  • Maroder

    08.11.2025 14:40
    Neka se NIS upokoji u miru..Nek ustane ponovo Naftagas- naftna kompanija koja je oteta mojoj zemlji Vojvodini...Oteto prokleto kao sto se vidi vrlo dobro.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta za Srbiju znači stopiranje prodaje Lukoila?

Prošlonedeljna najava ruske naftne kompanije "Lukoil" da namerava da proda svoju podružnicu u inostranstvu švajcarskoj kompaniji "Gunvor" zbog američkih sankcija, donela je Evropi i Srbiji samo kratkoročno olakšanje.

Rat za retke minerale

Do pre pola veka samo su fizikohemičari znali za elemente poput galijuma ili telura čija je upotreba i na globalnom planu, samim tim i potražnja, bila minimalna.

BDP Srbije veći dva odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u periodu od januara do septembra 2025. međugodišnje je uvećan za oko dva odsto, a najveću zaslugu za to ima rast industrijske proizvodnje.

Banka broj 1 za oročenu deviznu štednju

AikBank, najveća domaća privatna banka u Srbiji, još jednom opravdava svoju reputaciju banke broj jedan za oročenu deviznu štednju građana i u Nedelji štednje.