Drašković: Prosečna plata od 1.000 evra je privid, reč je o manipulaciji vlasti
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je po prvi put istoriji Srbije ostvareno da prosečna zarada bude veća od 1.000 evra.
Foto: 021.rs
Ekonomista Božo Drašković rekao je za Danas da prosečna plata od 1.057 evra u decembru nije pokazatelj stvarnog rasta životnog standarda, jer inflacija i fiksni kurs evra u značajnoj meri "pojedu" taj nominalni prihod.
"Ovo je samo nominalni rast zarada. Kupovna moć dinarske protivvrednosti od 1.057 evra je zapravo manja nego što je bila pre nekoliko godina kada je prosečna plata iznosila 500 ili 600 evra", rekao je Drašković.
Prema rečima Draškovića, nominalno gledano, prosečne plate u Srbiji ostvarile su znatan rast, ali suština nije u tome koliko je nominalno povećanje, već koliko građani zaista mogu da kupe tim novcem.
"Reč je o jednostavnoj manipulaciji vlasti koja želi da stvori privid da narod bolje živi kada kažu da je prosečna zarada 1.057 evra. To je samo jedan aspekt te manipulacije", naveo je Drašković.
Po njegovim rečima drugi oblik manipulacije je fiksni kurs.
"Inflacija se meri rastom cena u dinarima, obično između tri i pet procenata godišnje. Kada se veći nominalni dohodak u dinarima podeli fiksnim kursom, stvara se privid da je kupovna moć u evrima porasla, a u stvarnosti ona ostaje na vrlo niskom nivou", rekao je Drašković.
Dodao je da kada političari govore o prosečnoj zaradi, to skriva razlike između manjine koja zarađuje mnogo i većine sa minimalnim ili srednjim prihodima.
"Na primer, ako saberete platu od 3.000 evra i platu od 500 evra, a zatim podelite sa dva, dobijate prosečnu platu od 1.750 evra. Ipak, to ne znači da osoba koja prima 500 evra stvarno ima toliko kupovne moći, ona i dalje raspolaže samo sa 500 evra. To je još jedna podvala, čim se ne prikazuju svi aspekti zarada", istakao je Drašković.
Naveo je da nije poznato, na primer, koliki je procenat zaposlenih sa minimalnom platom i koliko to iznosi u evrima, koliko ih ima sa srednjim ili prosečnim primanjima i koliki je procenat onih sa najvećim dohotkom.
"Prikazivanje ovih podataka bi jasno pokazalo strukturu ekonomske i socijalne politike koja se vodi tako da bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji", ocenio je Drašković.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Mihail Arandarenko takođe navodi da inflacija koja je zabeležena tokom 2022, 2023. i 2024. godine svakako smanjuje vrednost prosečne plate od oko 1.000 evra.
"Inflacija je sigurno pojela jedan deo povećane prosečne plate, zato je ona i premašila 1.000 evra. Šest godina je ogroman period – niko nije mogao da predvidi ni koronu, ni rat u Ukrajini i sve mere koje su usledile. U nominalnim izrazima plata je veća, dok je u realnim verovatno tu negde (kao pre), jer je inflacija prevelika", rekao je Arandarenko.
Urednica magazina "Biznis" Radojka Nikolić objašnjava za N1 da su plate u decembru inače veće nego u drugim mesecima tokom godine.
"Reč je o decembarskoj plati i sa tom informacijom ima dosta problema. Ona je uvek, godinama unazad, pa i u težim ekonomskim vremenima, najveća u godini. To je zato što se tada isplaćuju bonusi, zaostaci iz prethodne godine, razne nagrade. Sve to uvećava platu."
Uvek početkom sledeće godine, od januara, navodi, budu manje plate.
Sledeći problem je, ističe, u kupovnoj moći jer se ona nije mnogo poboljšala od 2015. Kako ukazuje, posmatrajući period od deset godina, platu su rasle negde između 60 i 70 odsto, dok je inflacija išla i iznad 90 odsto.
"Ranijih godina, ja to pratim decenijama, u januaru i februaru imamo smanjenje, sve dok posle prvog kvartala ne dođe novi rast plata, naravno ukoliko ga bude. Drugi problem je što plata može da bude i realno veća, ali problem je kad uporedite kupovnu moć koju ima ta plata sa platom od 2015. godine, tada je bila 45.000 dinara, a sada 117.000. To je više nego duplirana plata. U kupovnoj moći između 10 godina i sada nema neke razlike."
Navela je i primere koliko je litara mleka moglo da se kupi za 45.000 hiljada u 2015. godini, a koliko za 117 hiljada u 2025/2026 - pre 10 godina je za prosečnu platu moglo da se kupi 715 do 770 litara mleka, a danas 720 do 730 litara mleka.
Nikolić je istakla i da ne treba gledati prosečnu platu već medijalnu, jer medijalna pokazuje koliku platu ima polovina stanovništva.
Medijalna neto zarada u decembru iznosila je 90.819 dinara. Urednica portala "Biznis", međutim, ukazuje da je medijalna plata tokom drugih meseci niža tj. oko 85.000.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kiparski ministar: Evropa bi mogla da počne da dobija naš gas u martu 2028.
09.08.2026.•
0
Potrošači mogu očekivati da će prirodni gas iz nalazišta u podmorju kod Kipra pomoći u pokrivanju energetskih potreba Evrope već od marta 2028. godine, izjavio je ministar energetike te ostrvske zemlje Majkl Damianos.
Novi rizici za inflaciju u Srbiji: Da li nas do kraja godine čekaju nova poskupljenja?
09.08.2026.•
2
Nakon perioda usporavanja inflacije, pred Srbijom su novi rizici koji bi u narednom periodu mogli da utiču na rast cena. Među njima su kretanje cena nafte i goriva, međunarodna geopolitička neizvesnost i toplotni talas.
Nekadašnji jugoslovenski gigant seli se iz Zagreba: Proizvodnja stiže u Gornji Milanovac
09.08.2026.•
9
Proizvodnja nekadašnjeg jugoslovenskog giganta Hromosa (Chromos) biće premeštena u Gornji Milanovac u Srbiji i Kolićevo u Sloveniji.
Država se za auto-put Beograd - Zrenjanin - Novi Sad zadužuje kod tri banke
09.08.2026.•
6
Vlada Srbije uputila je Skupštini Srbije predloge tri zakona o zaduživanju Srbije kod tri banke, a u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd - Zrenjanin - Novi Sad.
Koliko morate da radite za jednu kuglu sladoleda?
09.08.2026.•
0
U okvirnom poređenju cena u 10 evropskih zemalja, koje je sproveo Euronews, pokazalo se da je za kupovinu jedne kugle sladoleda potrebno najviše radnog vremena u Grčkoj - gotovo tri puta više nego u Nemačkoj.
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
10
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
12
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
19
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
15
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
7
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Komentari 21
Danijela
Vasa
Gale
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar