Sve manje radnih mesta - za ljude
Ovih dana "Folksvagen" je šokirao ceo svet, posebno Nemačku.
Foto: Pixabay
Nije u pitanju najava nekog ekstra modela automobila, kako se to dešavalo u ranijim vremenima, ovoga puta reč je o smanjivanju broja zaposlenih u koncernu koji širom Nemačke ima jedanaest fabrika sa 120.000 radnika.
Istina, umanjenje će se dešavati postepeno do 2030. godine, a i sindikati su poodavno upoznati sa neophodnošću da se, zarad poboljšanja poslovnih performansi, otpusti veći broj radnika.
Tako su se lane saglasili da u narednih pet sezona oko 35.000 ljudi napusti fabričke pogone uz veoma solidne otpremnine i solidnu socijalnu zaštitu ako nakon otkaza ne budu mogli da nađu novo radno mesto.
Smatralo se da će ovim bolnim rezom koncern iznaći rešenje dugogodišnjeg problema nedovoljne profitabilnosti.
Proces koji nema kraja
Međutim, vest objavljena ovih dana je još grublja. Bez posla će do početka naredne decenije ostati čak 50.000 zaposlenih, pri čemu niko ne zna da li je ovde kraj ili će redukcija radnih mesta biti još surovija.
Neposredan razlog je pad profitabilnosti za bezmalo 45 odsto i lane je na prihod od 322 iznosio tek 8,9 milijardi, što je otprilike polovina profita iz prethodne sezone, mada je prihod gotovo istovetan.
Kako je prodaja na evropskom tržištu nešto uvećana, zaposleni su imali utisak da se, nakon mnogo godina, stvari pomeraju nabolje. Međutim, prodaja u SAD, dobrim delom usled visokih carina, bila je pet odsto ispod plana, dok je u Kini zabeležen mnogo veći podbačaj, ponajviše usled snažnog napretka domaće auto-industrije koja na svaka tri meseca lansira sve bolje vozilo.
Posebno je slabo poslovala ćerka firma "Porše", dok je prodaja sportskih modela katastrofalno podbacila. Epilog je brutalan – 50.000 ljudi ostaće bez radnog mesta, a njihov broj će se i nadalje uvećavati ako najveći evropski proizvođač automobila ne zaustavi poniranje ka dnu.
Sa druge strane Atlantika
"Folksvagen" nije jedini evropski proizvođač automobila koji već godinama zapada u sve žešće dubioze. Proizvođači iz Francuske i Italije su u sličnim nedaćama, vidi se to i po cenama koje su daleko iznad cena rivalskih modela automobila kineskih konkurenata.
Ni okruženje nije bilo najbolje po prodaju automobila. Nemačka je lane ukinula državno subvencionisanje kupovine električnih vozila, te je prodaja u odnosu na očekivanja manja za skoro 40 odsto.
Vesti o otpuštanju radnika ne stižu samo iz Nemačke, niti samo iz auto-industrije koja je u Evropskoj uniji tradicionalno bila industrijska grana sa najvećim brojem radnika. Manje radnika naredne godine biće i u "Meti" (nekadašnji "Fejsbuk") i to za 20.000.
Mada je među prvih pet u svetu, i ovu kompaniju sustižu nevolje nekoliko loših ulaganja iz prethodnih sezona, tako da će u naredne dve godine otići gotovo svaki četvrti od sadašnjih 79.000 radnika.
Prelivanje na male
Iznenađenje je tim veće što se "Meta" sa istim nevoljama suočavala i pre četiri godine, kada je preko 11.000 ljudi ostalo bez posla. No, kompanija jako puno ulaže u primenu AI i pokazalo se da veštačka inteligencija može da uradi mnogo više nego što se prethodno kalkulisalo. Pokazalo se da to čini na račun zaposlenih ljudi.
Po običaju i "Amazon", kompanija sa najvećim brojem radnika, najavila je otpuštanja oko 11.000 radnika, mada je i lane posao izgubilo 13.000. Zanimljivo je da je i u ovoj tvornici smanjivanje broja zaposlenih direktna posledica što većeg oslonca na veštačku inteligenciju.
Svakako da će se nevolje vodećih svetskih ekonomija, na koje su naslonjene sve ekonomije manjih država, preliti i na partnere, dakle na manje. Već su vidljive po mnogim indikatorima.
Tako je u Srbiji lane čak 12.700 zaposlenih bilo na plaćenom odsustvu zakonski maksimalno dopuštenih 45 dana (pa i duže), što je jasan pokazatelj povremenog viška radnika bar u ne malom broju tvornica. Tu je i 6.200 otpuštenih radnika. Takođe, i primanja srpskih kompjuteraša su niža nego što su iznosila lane, pre svega usled slabije profitabilnosti američkih "kompjuteraša", inače glavnih poslovnih partnera.
Svetska ekonomija se relativno brzo oporavila od pandemije i poslednjih sezona beleži skromnije, ali kontinuirano poboljšanje svih poslovnih parametara. Otpuštanja u Nemačkoj i SAD nisu posledica loše ekonomske situacije. Više su u pitanju gubitak poslovne konkurentnosti, odnosno činjenica da nove tehnologije sa sobom često donose i umanjenje broja radnih mesta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
1
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
1
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Bankarske provizije za plaćanje stranim karticama biće iste kao i za one izdate u Srbiji
14.06.2026.•
1
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Folksvagen u Nemačkoj otpušta 19.000 ljudi do kraja godine
14.06.2026.•
8
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Međugodišnja inflacija u maju bila 3,5 odsto
13.06.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju ove godine bila je 3,5 odsto, a mesečna 0,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Putniković o NIS-u: Ključna odluka očekuje se u utorak
13.06.2026.•
3
Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana kaže da postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o mogućem sticanju većinskog učešća u NiS-u može da doprinese jačanju pozicije države u upravljanju kompanijom.
Koliko je zapravo "bilion"? Maskovo bogatstvo bi do Meseca i nazad išlo 200 puta
13.06.2026.•
3
Ilon Maskovo procenjeno bogatstvo, koje je prema Forbsu prešlo granicu od bilion dolara, teško je uopšte zamisliti u realnim okvirima.
Državna preduzeća prepolovila uplate u budžet: Najviše dali Jugoimport, Srbijašume i Lutrija
13.06.2026.•
7
Državna preduzeća su tokom 2025. godine u budžet Srbije po osnovu dobiti uplatila 600 miliona dinara, što je gotovo tri puta manje nego godinu ranije, kada je u državnu kasu po tom osnovu stiglo 1,6 milijardi dinara.
Makronove "super pohvale" Vučiću u Tivtu: Da li EU principi ustupaju mesto biznisu?
13.06.2026.•
31
Na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu francuski predsednik Emanuel Makron govorio je o "pozitivnom zamahu" Srbije na evropskom putu i uputio pohvale predsedniku Aleksandru Vučiću.
APR: Privreda Srbije uvećala neto dobit na 957,6 milijardi dinara
12.06.2026.•
3
Privreda Srbije je 2025. godine imala neto dobit od oko 957,6 milijardi dinara, što je 10,9 odsto više nego prethodne godine, objavila je Agencija za privredne registre (APR).
Mask postao prvi bilioner na svetu
12.06.2026.•
13
Osnivač i izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask danas je zvanično postao prvi čovek na svetu čija imovina vredi više od 1.000 milijardi dolara.
Obrenović: Sporazum Srbije i MOL-a ne znači da će NIS biti prodat
12.06.2026.•
5
Vlada Srbije i MOL postigli su dogovor kada je u pitanju Rafinerija u Pančevu, što je otvorilo pitanje koju težinu ima ovaj dogovor ako to ne odobri ruska strana koja tek treba da se dogovori sa Molom o prodaji NIS-a.
Objavljene nove cene goriva
12.06.2026.•
5
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Cene nafte pale na najniži nivo u poslednja dva meseca
12.06.2026.•
6
Azijska tržišta akcija zabeležila su snažan rast nakon novih signala o mogućem mirovnom sporazumu na Bliskom istoku, dok su cene nafte pale na najniži nivo u poslednja dva meseca.
Suša u Srbiji smanjila rod, a otkupne cene žitarica kao pre desetak godina
11.06.2026.•
5
Prolećna suša smanjila je rod ječma u Srbiji, čija je žetva počela, a i rod pšenice biće manji jer je nedostajala vlaga i zrna su ostala neispunjena.
NBS: Devizne rezerve na kraju maja uvećane na oko 29,9 milijardi evra
11.06.2026.•
5
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) na kraju maja ove godine iznosile 29,88 milijardi evra, i dostigle su rekordni nivo posmatrano krajem meseca, saopštila je danas NBS.
Na tržištu stanova jača tražnja za skupljim kvadratima
11.06.2026.•
7
U Beogradu je prodato 17.800 stanova u 2025. godini, što predstavlja rast od 2,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Komentari 4
Particulare matter
Serpiko
Sada cete da radite kod kineza, ako budu bili raspolozeni, i necete nam vise prodavati po posebnoj ceni patosnice, brisace i sl.
Prevashodivoje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar