Slučaj NIS: Ima li političke volje za rešenje?
OFAC, kancelarija američke vlade za kontrolu imovine u inostranstvu, ponovo je produžila rok za dogovor Gaspromnjefta i MOL-a oko kupoprodaje Naftne industrije Srbije.
Foto: 021.rs
Ovoga puta partnerima je dato samo desetak dana da potvrde duge pregovore, a vreme za dogovor ističe 16. juna, baš onoga dana do kada najboljoj ovdašnjoj kompaniji važi privremena dozvola za rad.
Ukoliko ostane aktuelna vlasnička struktura, Ameri prete aktiviranjem sankcija prema NIS-u. Krupna posledica bila bi skori prestanak rada Rafinerije Pančevo, za Srbiju od izuzetne važnosti jer obezbeđuje goriva svih vrsta i isporuku primarnog benzina "Petrohemiji", od koje ovaj prerađivač izdvaja niz sirovina za proizvodnju više vrsta plastičnih masa.
Lanac dalje prerade uključuje stotinak plastičarskih firmi u Srbiji na koje otpada petina proizvedenih masa, dok se ostatak izvozi i Petrohemiji godišnje donosi između 140 i 220 miliona evra.
Gasprom bi da kupi MOL
Otuda je razumljiva spremnost Srbije da učini sve kako bi se nastavio uobičajeni rad rafinerije, kompanije NIS i cele petrohemijske branše. Nevolja je što je NIS pod američkim sankcijama i potpuni izlazak Rusa iz vlasničke strukture je američki uslov za ukidanje kazne. Otuda i razgovori oko prodaje NIS-a čiji se godišnji profit donedavno vrteo oko 250 miliona evra. Tu je, naravno, i oko 12.500 odlično plaćenih radnih mesta.
Dugo je izgledalo da je mađarski MOL, vodeća regionalna naftna kompanija, kupac, time i budući vlasnik. Gaspromnjeft, razumljivo, nije voljan da prodaje kompaniju koju je kupio pred raspadom i sa 973 miliona evra duga. MOL je bio izuzetak zbog odličnih odnosa Rusije i Mađarske tokom 16 godina vladavine Viktora Orbana i, još više, zbog plana Gasproma da, kada se politička situacija na Starom kontinentu stabilizuje, kupi ceo MOL, time i NIS.
Izvanredni politički odnosi dve države (Rusije i Mađarske) su bazična pretpostavka ovog dugoročnog plana. Ali kada je na izborima 12. aprila pobedio Orbanov rival Mađar, došlo je do zaokreta.
Bez fabrike propilena
Pokazalo se da je problem upravo Petrohemija i meseci pregovora utrošeni su upravo da se ovaj proizvođač sirovinskih masa za plastičarsku industriju uklopi u aranžman. Firma se, inače, u sastavu NIS-a našla tek pre tri godine (dotle je bila samostalna kompanija) sa ciljem da prebacivanjem 90 odsto vlasništva naftnoj firmi plati poveći dug, ali i da NIS ulaganjem oko 150 miliona evra u narednih pet godina izgradi pogon za proizvodnju polipropilena kojim bi se poslovanje "Petrohemije" proširilo, racionalizovalo i finansijski znatno poboljšalo.
Slabost Petrohemije je dosta uzan proizvodni profil, zasnovan na proizvodnji etilena i polietilena, naročito se ispoljava u vreme slabije potražnje za petrohemijskim proizvodima kakvo traje nekoliko godina unazad, što je i rezultovalo gubicima koji se na prvi mah ne vide, jer su pokriveni zaradom NIS-a.
Treba reći da je kriza zahvatila celu petrohemijsku branšu, pa su u gubicima i slični segmenti u MOL-u i drugim kompanijama. U celoj Evropi petrohemijski kapaciteti rade sa cirka 65 odsto kapaciteta i to je osnovni razlog što su svuda u minusu.
Kriza petrohemije
Sa druge strane, NIS godišnje prerađuje oko 4,4 miliona tona sirove nafte, iz čega se dobije oko dva miliona tona dizela, 600.000 tona benzina, 180.000 tona kerozina, dosta ostalih proizvoda, ali i oko 500.000 tona primarnog benzina, polazne petrohemijske sirovine.
Otuda interes naftaša da se poveže sa petrohemičarima, što je čest slučaj i u svetu. Tehnološki nije moguća prerada iza koje bi ostalo manje primarnog benzina.
Problem MOL-a je što su njegove rafinerije u Budimpešti i Bratislavi odavno integrisale tamošnje petrohemijske prerade i to u još većoj meri nego što je NIS. Kupovinom NIS-a dobio bi dodatne petrohemijske kapacitete, a već duži period sa i ovim što već poseduje ne ide dobro i prave mu gubitke. Vreme je ozbiljne i prilično duge krize petrohemijske branše iz čega je iznikao problem u pregovorima MOL-a i Gaspromnjefta.
Posledice bombardovanja
Mada je u beogradskoj ekonomskoj čaršiji bilo predloga da MOL kupi NIS bez Petrohemije, država Srbija, bez čije saglasnosti nema prodaje, odlučila se za kompletan aranžman. U suprotnom verovatno da polovina Petrohemije morala da se ugasi, a polovina od 1.600 zaposlenih bi ostala bez posla.
Postavlja se pitanje zašto se u okviru Petrohemije nije izgradila nedostajuća fabrika polipropilena čijim radom bi se znatno proširio asortiman i, naročito, poboljšala poslovnost?
Svakako da u Pančevu rade stručni ljudi i čuvena direktorka Petrohemije Vera Kažić za svog mandata (1986–1995) pripremala je ovakav razvoj firme. No, nastupilo je ratno vreme, Srbiji su nametnute sankcije, tokom NATO agresije 1999. godine Petrohemija je bombardovana čak sedam puta.
Uništeno je 40 odsto kapaciteta, najteže su stradali pogon za elektrolizu i fabrika VCM. Iscurilo je preko 460 tona visokotoksičnog vinil-hlorida, a pogođeni su i rezervoari za hlor, srećom bili su prazni.
Gasprom kao partner
Posle ovakvog razaranja, trebalo je da prođu godine kako bi se obnovila. Povremene krize na svetskom petrohemijskom tržištu usporavale su obnovu. Kompanija je opstala, obnovila i u pojedinim segmentima proširila proizvodnju.
No, novca i partnera za tako ozbiljnu investiciju kao što je fabrika polipropilena nije bilo sve dok NIS nije, nakon intenzivnog i dosta dugog pritiska srpskih vlasti, prihvatio da pripoji i ulaganjem dodatno razvije i Petrohemiju.
Time je Gaspromnjeft pokazao da je pouzdan i korektan partner, tim pre što je više puta ispoljavao slične gestove dobre volje. Primera radi, pristao je da u proizvodnom programu ostane onoliko mazuta koliko je potrebno EPS-u i srpskim toplanama koje još uvek troše ovo ekološki neprihvatljivo gorivo, mada bi daljom preradom mazuta NIS postigao bolju finansijsku kalkulaciju.
Podsetimo se da je Gaspromnjeft ulaganjem otprilike dve milijarde evra i dobrim poslovnim vođenjem NIS od velikog gubitaša preokrenuo u godinama vodeću srpsku kompaniju. Nije teško saglasiti se da je iznađen pravi partner.
Otuda se poslednjih meseci među naftašima, petrohemičarima i ostalim privrednicima sve češće može čuti da bi za Srbiju ponajbolje bilo da se rešenje za NIS iznađe u sklopu šireg otopljavanja odnosa na Starom kontinentu i to tako da se, uz manje korekcije, sačuva postojeća vlasnička, time i upravljačka struktura.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
4
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
16
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
4
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Netfliks duguje Indoneziji 3,7 miliona evra: Država preti da će blokirati pristup platformi
12.09.2026.•
0
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Rok za subvencije za električna vozila produžen do 1. decembra
12.09.2026.•
2
Građani, preduzetnici i pravna lica imaće na raspolaganju dodatna dva meseca za podnošenje zahteva za državne podsticaje prilikom kupovine električnih vozila.
AikLeasing dobio kreditnu liniju od 40 miliona evra za podršku MSP sektoru i zelenim investicijama
12.09.2026.•
0
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je sveobuhvatan finansijski paket u vrednosti do 40 miliona evra za AikLeasing.
Wizz Air: Vlasti Srbije da hitno reše spor koji ugrožava našu bazu u Beogradu
12.09.2026.•
8
Avio-kompanija Wizz Air je pozvala vlasti Srbije da hitno reše regulatorni spor koji ugrožava bazu te avio-kompanije u Beogradu.
Cene goriva nepromenjene
11.09.2026.•
8
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih nedelju dana.
Vučić pred izbore najavljuje povećanje penzija i plata u javnom sektoru
11.09.2026.•
37
Kandidat Srpske napredne stranke za premijera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svoje funkcionerske kampanje izneo je niz mera za "poboljšanje životnog standarda".
Cena nafte Brent prešla 106 dolara, raste i evropski gas
11.09.2026.•
1
Cena sirove nafte tipa Brent prešla je granicu od 106,04 dolara po barelu, dok se evropski prirodni gas ponovo približio nivou od 80,51 evra po megavat-satu.
Vučić predstavlja "mere za poboljšanje životnog standarda"
11.09.2026.•
47
Kandidat za premijera Srpske napredne stranke predstaviće nove mere za poboljšanje životnog standarda građana.
Poljoprivrednici: Za državu niske cene poljoprivrednih proizvoda nisu problem
10.09.2026.•
14
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koji su danas sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali problem niskih cena ratarskih proizvoda i mleka, rekli su da su nezadovoljni ishodom razgovora.
Evropska centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije
10.09.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Vuković: Bez nestašice energenata na zimu, najveći problem cena
10.09.2026.•
1
Tokom predstojeće grejne sezone ne očekuju se nestašice gasa, nafte i naftnih derivata, ali da će najveći izazov biti njihova cena, izjavio je programski menadžer za energetiku u Misiji Evropske unije Gligo Vuković.
NBS: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
10.09.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Cena nafte premašila 100 dolara po barelu
10.09.2026.•
0
Cena sirove nafte Brent porasla je u sredu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između SAD i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.
Poljoprivrednici sutra sa predstavnicima Vlade Srbije o cenama mleka i ratarskih kultura
09.09.2026.•
2
Predstavnici više udruženja poljoprivrednika Srbije, koji su zatražili razgovor sa premijerom Đurom Macutom zbog niskih cena ratarih proizvoda i mleka, pozvani su sutra na sastanak u Vladu Srbije.
Đedović Handanović: Cene energenata stvaraju pritisak i na cenu struje
09.09.2026.•
15
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da cene energenata na tržištu stvaraju pritisak i na cenu struje.
Ekonomista o podeli 6.000 dinara građanima: Nema besplatnog novca - ceh će na kraju platiti najsiromašniji
09.09.2026.•
17
Gotovo milijardu evra vredan paket pomoći građanima nije "besplatan novac", jer svaka potrošnja u jednom trenutku mora biti plaćena.
Komentari 15
dacic
vreme jede
Damir
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar