Biznis i finansije: Banke su u prvih 100 kompanija u Srbiji po zaradama
Globalni potresi nisu ozbiljnije uzdrmali poslovanje vodećih finansijskih igrača na našem tržištu, navedeno je u najnovijoj ediciji Finansije Top 2025/26, koju svake godine izdaje ekonomski mesečnik Biznis i finansije.
Foto: Pixabay
To se posebno odnosi na banke, koje su 2025. godine ostvarile rekordnu dobit od 166,5 milijardi dinara ili oko 1,4 milijarde evra.
Prinos na kapital iznosio je 17,3 odsto, što je povećanje od 40 baznih poena u odnosu na prethodnu godinu, dok je ovaj pokazatelj profitabilnosti u odnosu na 2021. godinu uvećan za više od 10 procentnih poena.
Podatak da je 16, od ukupno 19 banaka zabeležilo profit, veći od milijardu dinara 2025. godine i da bi se sa tolikom zaradom rangirale među 100 najvećih domaćih kompanija prema ostvarenoj dobiti, najbolje ilustruje dominaciju bankarskog sektora na srpskom finansijskom tržištu, ističe se u ediciji tog magazina.
Najveći profit u apsolutnom iznosu ima Intesa sa 31 milijardom dinara, a slede Raiffeisen i Unicredit sa 29,1 odnosno 23,2 milijarde dinara.
Bankarski sektor: Visoka profitabilnost uz usporavanje rasta
Te tri banke, koje se godinama nalaze u vrhu domaćeg bankarskog sektora, ostvarile su prinos na kapital iznad granice od 20 procenata. Prethodne godine, osam banaka zauzimalo je 87 odsto ukupnog tržišta, dok su sve ostale imale udeo ispod tri odsto.
U prvom tromesečju 2026. neto prihodi banaka od kamata porasli su na 61,4 milijardu dinara, dok je neto prihod od naknada i provizija skočio na 25,2 milijarde dinara. Uprkos tome, neto rezultat banaka je oslabio 14 odsto, na 41,1 milijardu dinara, prvenstveno zbog izostanka visokih ostalih prihoda ubeleženih u istom periodu prošle godine i povećanih troškova zarada.
Kada je u pitanju pojedinačna dobit, Intesa je zadržala vodeću poziciju sa profitom od 8,2 milijarde dinara, dok je drugo mesto, takođe sa uvećanim krajnjim rezultatom od 7,8 milijardi, zauzela Raiffeisen banka. Ostale vodeće banke na tržištu, OTP banka, NLB Komercijalna banka, UniCredit i AikBank, zabeležile su pad dobiti, što svakako ne mora biti pouzdan pokazatelj poslovnog trenda i za ostatak godine.
U međuvremenu, nastavlja se pritisak akcionara da banke još više "nabilduju" rezultate koji su, verovatno već blizu plafona, imajući u vidu raspoložive kapacitete domaće privrede i građana, ocenjuje se u ediciji Finansije Top.
Rastu premija i zarade vodećih osiguravača
Ukupna premija osiguranja u 2025. godini porasla je oko osam odsto, na približno 191,15 milijarde dinara, pri čemu je ubedljivo dominiralo neživotno osiguranje sa iznosom od 157,45 milijardi dinara. Prethodne godine, osiguravači su uvećali zaradu za 30 odsto, na 14,7 milijardi dinara, a oko 70 odsto premije bilo je u rukama pet najvećih osiguravača, ističe se u ediciji.
Na tržištu je predvodilo Dunav osiguranje sa ukupnom premijom od 50 milijardi dinara, a najveći deo premije od 44,3 milijarde generisan je upravo u neživotnom osiguranju. Na drugom mestu je Generali sa ukupnom premijom od 35,5 milijardi dinara, a u prvih pet su još DDOR (preko 20 milijardi), Wiener Städtische (19,8 milijardi) i Triglav (14,5 milijarde).
Svih tih pet društava, najvećih na tržištu po ostvarenoj premiji, imalo je rast zarade u 2025. godini u odnosu na prethodnu. Dunav osiguranje je ponovo bilo najprofitabilnije sa iskazanom dobiti od 4,3 milijarde dinara, a slede Generali sa profitom od 3,8 milijardi, DDOR (1,8 milijardi), Wiener Städtische (1,7 milijardi), dok je Triglav za godinu dana uvećao zaradu sa 116 miliona na čak 650 miliona dinara.
Lizing i dobrovoljni penzijski fondovi
Vrednost novozaključenih ugovora finansijskog lizinga u Srbiji premašila je jednu milijardu evra u 2025. godini, pri čemu je najveći rast zabeležen u segmentu putničkih vozila sa vrednošću od 506,9 miliona evra, dok je ukupna aktiva lane iznosila 1,93 milijarde evra.
U prvom tromesečju 2026. vrednost novozaključenih ugovora pala je za 10 odsto, prvenstveno zbog smanjenog finansiranja komercijalnih i teretnih vozila, dok su putnička vozila, mašine i oprema zabeležili rast u odnosu na isti period prethodne godine.
Istovremeno, prema podacima u ediciji Finansije Top, broj novozaključenih ugovora povećan je za 11,5 odsto u prvom tromesečju, što ukazuje da tražnja za ovom vrstom finansiranja nastavlja da raste, uprkos nižoj prosečnoj vrednosti pojedinačnih transakcija.
Prethodne godine, neto imovina dobrovoljnih penzijskih fondova dostigla je 66,71 milijardi dinara, dok je u prvom tromesečju tekuće godine zabeležen pad na 66,42 milijarde, ali ne zbog krize u industriji, već usled kretanja na finansijskim tržištima. Ovaj sektor je izrazito koncentrisan, jer prva tri penzijska fonda drže više od 80 odsto tržišta.
U prethodnih pet godina broj članova porastao je za oko 10 odsto, a imovina približno 36 odsto, što ukazuje da dobrovoljna štednja i dalje predstavlja samo dopunu u sistemu penzijskog osiguranja. Istovremeno, ovo tržište se postepeno pomera od individualne ka korporativnoj štednji, jer poslodavci nastoje da i na ovaj način privuku i zadrže zaposlene.
To potvrđuju podaci o prihodima penzijskih fondova, prema kojima oko 40 odsto potiče od individualnih uplata, 35 odsto od poslodavaca i 25 odsto je iz penzijskih planova poslodavaca, koji predstavljaju organizovani model dobrovoljne penzione štednje za zaposlene.
Rast imovine i dominacija konzervativnih ulaganja
Investicioni fondovi u Srbiji su od početka osnivanja 2007. godine do 2025. uvećali svoju imovinu deset puta. Na kraju prošle godine imovina UCITS fondova dostigla je oko 234,5 milijardi dinara, približno dve milijarde evra, dok je krajem maja 2026. iznosila oko 233,7 milijardi dinara. Broj novih članova porastao je 2025. za skoro 20.000, a u poređenju sa 2024. godinom, među novim ulagačima bilo je 41 odsto više onih koji su ulagali u manje rizične novčane fondove.
Imajući u vidu da novčani fondovi imaju najveći udeo u ukupnoj imovini UCITS fondova, najviše sredstava plasirano je u bankarske depozite (78 odsto) i dužničke hartije od vrednosti, pretežno obveznice (17 odsto), dok je u akcije bilo uloženo svega dva odsto sredstava.
Vrednost imovine alternativnih investicionih fondova u 2025. iznosila je oko 30 milijardi dinara, odnosno oko 258 miliona evra. Alternativni investicioni fondovi sa javnom ponudom, najveći deo imovine uložili su u hartije od vrednosti i kratkoročne depozite.
Gde su rizici?
Energetski intenzivne industrije, transport i logistika, prehrambena proizvodnja, poljoprivreda, građevina, kao i firme koje u velikoj meri zavise od sirovina iz uvoza, trenutno su najpodložnije posledicama krize na Bliskom istoku, procenjuju predstavnici banaka u anketi mesečnika Biznis i finansije.
Ukoliko se globalne tenzije prodube i NBS zaoštri monetarnu politiku, to bi moglo povećati troškove finansiranja privrede, usporiti kreditnu aktivnost, posebno kada je reč o investicijama, dok bi tražnja za finansiranjem obrtnih sredstava ostala stabilnija, ocenjuju u domaćim bankama. Bankari negiraju kritike da povećano kreditno zaduživanje države istiskuje privredu, uz argumente da su banke visokolikvidne i zahvaljujući tome mogu bez problema da finansiraju i javni i privatni sektor.
Osiguravači takođe prognoziraju da bi rast inflacije mogao povećati prosečne štete, pa time i cene polisa, kao i da sve veći troškovi poput zarada, energije i prevoza dodatno smanjuju profitabilnost poslovanja.
Kada je reč o eventualnoj koncentraciji domaćeg tržišta osiguranja, očekivanja osiguravača su oprečna – od onih da se ništa bitnije neće promeniti u sledećih tri do pet godina, do predviđanja da će se gotovo sigurno smanjiti broj osiguravajućih društava već u narednih godinu ili dve, navodi se u ediciji Finansije Top 2025/26.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Banke u Srbiji ostvarile dobit od 1,4 milijarde evra prošle godine
08.07.2026.•
3
U Srbiji posluje 19 banaka koje su prošle godine uvećale dobit za skoro 6,5 odsto, na 1,4 milijarde evra, a šest najuspešnijih, koje drže tri četvrtine tržišta, upisalo je ukupan profit od 1,2 milijarde evra.
Da li će carina EU od tri evra po artiklu poskupeti kupovinu sa Temua i Aliekspresa i u Srbiji?
08.07.2026.•
2
Evropska unija od 1. jula naplaćuje tri evra po artiklu za male pošiljke koje stižu iz zemalja van EU, iako Srbije nije članica Unije, stručnjaci upozoravaju da bi deo troška mogao da se prelije i na domaće potrošače.
Statistika kaže da je Srbija među najjeftinijim evropskim zemljama po ceni hrane - evo šta kaže analiza
08.07.2026.•
18
Dok je bruto domaći poroizvod po stanovniku Srbije na nivou od samo 52 odsto od Evropske unije, cene u Srbiji mnogo ažurnije dolaze do evropskog standarda.
MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje u okviru cilja NBS
07.07.2026.•
4
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prvih pet meseci 2026. međugodišnje je uvećan za oko 3,6 odsto, navedeno je u poslednjem broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Nobelovac: Veštačka inteligencija neće vratiti eru brzog rasta produktivnosti
07.07.2026.•
1
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na Londonskoj školi ekonomije Kristofer Pisaridis smatra da veštačka inteligencija (AI) neće vratiti zapadne ekonomije u eru brzog rasta produktivnosti.
Strah od nestašice kafe: Najviša cena u poslednjih šest meseci
07.07.2026.•
4
Cena kafe porasla je na najviši nivo u poslednjih šest meseci, dostigavši 3,57 dolara po funti (0,454 kg) kafe, usled zabrinutosti da bi vremenske neprilike u Brazilu i Vijetnamu mogle da smanje zalihe.
U Severnoj Makedoniji litar evrodizela za 54 dinara jeftiniji nego u Srbiji
07.07.2026.•
19
Litar evrodizela na pumpama u Severnoj Makedoniji od danas košta 82,5 denara, što je za 54 dinara jeftinije nego u Srbiji.
Microsoft otpušta 3.200 radnika u Xbox-u
07.07.2026.•
0
Američka kompanija Microsoft saopštila je da će ukinuti 3.200 radnih mesta u svojoj gejming diviziji Xbox, što znači da će bez posla ostati oko 20 odsto radnika u tom odeljenju.
Oni koji su investirali u Trampovu kriptovalutu izgubili 3,8 milijardi dolara
07.07.2026.•
1
Približno milion investitora u kriptovalute izgubilo je ukupno 3,8 milijardi dolara kupovinom mimkoina $TRUMP, koji je lansiran uoči inauguracije američkog predsednika Donalda Trampa 2025. godine.
Direktor Renoa: Evropska auto-industrija se bori za opstanak pod pritiskom kineske konkurencije
07.07.2026.•
2
Evropska auto-industrija se bori za opstanak pod pritiskom kineske konkurencije, ali je Reno spreman da odgovori na te izazove, izjavio je izvršni direktor kompanije Fransoa Provo u intervjuu za list Ekos.
Za pet meseci ove godine deficit budžeta 99,7 milijardi dinara
06.07.2026.•
5
U budžetu Srbije je, u periodu januar – maj ove godine, zabeležen deficit u iznosu od 99,7 milijardi dinara.
Porše bi mogao da ukine 4.000 radnih mesta
06.07.2026.•
2
Nemački proizvođač luksuznih automobila Porše mogao bi da ukine još do 4.000 radnih mesta pored već najavljenih otpuštanja, prenosi nemački Handelsblat, pozivajući se na izvore iz kompanije.
OPEK+ dogovorio dalje povećanje proizvodnje nafte
05.07.2026.•
2
Organizacija OPEK+ dogovorila je dalje povećanje kvota proizvodnje od avgusta, saopštila je ova grupa, usled čega raste globalna ponuda u vreme kada cene nafte padaju zbog postepenog otvaranja Ormuskog moreuza.
Jorgić: Kako je Srbija došla u situaciju da, iako je izgradila 'Đerdap 1', sada ne zna da gradi ni puteve
05.07.2026.•
36
Stručnjak za brokerske poslove, Branislav Jorgić, ocenio je da je pogrešna odluka države Srbije da proda svoj paket akcija od oko 34 odsto u Energoprojektu, Dobroslavu Bojoviću.
Cena nafte pada, ali vozači u Srbiji to još ne osećaju - pitanje je i da li će
05.07.2026.•
33
Iako su se prilike na svetskom tržištu nafte poslednjih nedelja stabilizovale, vozači u Srbiji to za sada ne osećaju na pumpama.
Skoro 22.000 automobila Fiat Grande Panda mora vanredno u servis
05.07.2026.•
1
Kompanija Fiat je pokrenula akciju povlačenja 21.691 primerka modela Grande Panda, proizvedenih u Kragujevcu između maja 2024. i septembra 2025. godine, zbog mogućeg kvara na sistemu za grejanje i ventilaciju.
Profesor Ekonomskog fakulteta: Srbija nema interes da naplaćuje naknadu za male pošiljke sa Temua i Sheina
05.07.2026.•
11
Ideja je izjednačavanje konkurentnosti, budući da su troškovi proizvodnje u Kini drastično niži nego u Evropi.
Nemačka menja pravila igre: Kako bi Mercove reforme mogle da utiču na srpsku ekonomiju?
04.07.2026.•
3
Odluke koje se ovih dana donose u Berlinu mogle bi da budu važne za deo srpske privrede.
Dugovi za struju i gas narasli na 143 milijarde dinara: Ko će ih na kraju platiti?
04.07.2026.•
19
Nagomilani dugovi, neplaćeni računi za struju i gas moraju doći na naplatu, čak i od državnih i javnih preduzeća, poručio je Međunarodni monterani fond (MMF) Vladi Srbije.
Zašto je teže doći do stana u Srbiji nego u Hrvatskoj i Sloveniji: Krediti skuplji i uslovi stroži
04.07.2026.•
16
Rešavanje stambenog pitanja u zemljama bivše Jugoslavije pokazuje sve veće razlike u troškovima zaduživanja.
EPS ušao u vlasničku strukturu "Politike": Postao najveći akcionar nakon nagomilanog duga za struju
03.07.2026.•
17
Elektroprivreda Srbije postala je, kroz konverziju duga u kapital, najveći akcionar Politike AD, sa udelom od 27,29 odsto.
Komentari 4
Lala
dacic
pijavice krpelji sisaju domacina, paraziti uvek dobro prolaze
Vesko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar