Dunav prepun kokaina, ekstazija i fekalnih bakterija

Jedna od najdužih reka Evrope, Dunav, veoma je prljava, pokazalo je ispitivanje Međunarodne komisije.

Jedna od najdužih reka Evrope, Dunav, veoma je prljava, pokazalo je ispitivanje koje su sproveli eksperti po nalogu Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav.

Ishodi merenja, sprovedeni na 2.375 kilometara dugoj reci, pokazuju da postoji više problema - nedostatak riba, gradnja na reci, kao i klice rezistentne na antibiotike, ali i ostatke narkotika.

Prema pisanju bečkog dnevnika "Prese" 75 odsto toka Dunava kroz Austriju sličniji je kanalu nego reci. Stanje obala između Pasaua i Hajnburga je u velikoj meri "nezadovoiljavajuće do loše", a isto važi i za uslove života riba.

Međunarodni naučni tim analizirao je situaciju na Dunavu i po treći put zaredom u izveštaju je prikazao sveobuhvatnu sliku stanja ove reke.

Dunav, prema toj analizi, nije reka pogodna za ribe. Čista voda nije dovoljna kako bi biolozi mogli govoriti o zdravom ekosistemu reke. Zbog toga su naučnici na više mesta analizirali gustinu i sastav ribljeg fonda. U Austriji to je učinjeno u Johenštajnu, kao i nadomak Ipsa, a na oba mesta su uslovi za ribe ocenjeni "lošim". U izveštaju se navodi da postoje veliki problemi po riblji fond, dodajući da još postoji biodiverzitet, ali su brane, elektrane i ispravljene obale dovele do značajnog smanjenja ribljeg fonda. Ocenjuje se i da su strane vrste riba, koje su dovedene, ugrozile domaće vrste.

Što se tiče kvaliteta obala, tri četvrtine "austrijskog Dunava" je od ljudi značajno promenjeno do te mere da su na osnovu smernica EU o rekama ocenjene najgorim školskim ocenama 4 i 5. Zbog guste izgradnje i nestanka prirodnih plavnih teritorija je ekologija reke u konfliktu sa građevinama za odbranu od poplava.

Kada je reč o klicama na Dunavu je pronađeno niz, pre svega, fekalnih klica, koje su otporne na antibiotike, što je slučaj zato što se u uzgoju stoke i medicini koriste lekovi, čiji sastojci preko polja dospevaju, nakon kiše u vodu. Zanimljiv podatak merenja je velika količina narkotika pronađenih u Dunavu kod Klosternojburga. Tamo su naučnici naišli na najveću koncentraciju lekova i ilegalnih droga. Čak 63 nanograma kokaina po litru je izmereno na ovom delu Dunava. Isto sa 207 nanograma po litru ustanovljene su najveće količine ekstazija.

Inače studija se sprovodi svakih šest godina i urađena je po treći put po nalogu Međunarodne komisije za zaštitu Dunava, koju čini 14 zemalja.

  • 27.03.2015 00:36
    gde tacno se nalazi taj kokain i ekstazi?
  • 24.03.2015 15:35
    @Anonimus - Koje prečistaće?
    Potpuno tačno.
    U neka srečna vremena su pozornici (da,da, bilo ih je nekada i svaki je imao svoj reon), naplaćivali kazne ako vide da je neko pljunuo na ulici. To je bilo u zlatno doba Novog Sada, kada je više puta zaredom osvajao titulu najčistijeg i najbezbednijeg grada u bivšoj velikoj Jugi. Iz današnje perspektive, ovo zvuči više kao - verovali ili ne.
  • 24.03.2015 14:33
    Koje prečistaće?
    Ko da gradi prečistaće? Mnogi jedu go..na u ovoj državi počev od političara sa vrha pa nadole, jer te pare radije trpaju u svoj džep, nego da daju na neki prečistać. A tu su i obični građani koji isto jedu go...na, pa svoje smeće bacaju gde god stignu pored puta a vrlo često i u kanal. I to otrove, biološke otpade, hemikalije,..... i da ne nabrajam. To treba svi prestati da jedu go...na, da im se svima promeni svest. Ajd probaj u inostranstvu da baciš smeće bilo gde. Eto odmah policije, i kada ti rebnu kaznu, neće ti pasti nikada više u životu da baciš smeće bilo gde. Tako i sa fabrikama, ajde da neka fabrika nema prečistač tamo. Šta policija radi kod nas? Kada su nekog uhvatili što baca smeće? Samo gledaju da zaustavljaju nedužne vozače pa da izmame po koji dinar u svoj džep, umesto da hvataju ove kriminalce. Da vidiš kako je kada uđeš u Srbiju iz inostranstva. Kao da si ušao na jedno veliko smetlište.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija