Srbija po naučniku daje 15 evra
Po glavi stanovnika, naša zemlja za nauku izdvaja 15 evra, dok zemlje koje tehnološki napreduju izdvajaju – po 50.
Iako je u svim strateškim dokumentima naše države odavno zapisano da je nauka ta koja treba da podstakne ekonomski rast i kroz zapošljavanje poboljša kvalitet života stanovništva, realnost je da za ostvarenje tog cilja još ne postoji privredno okruženje, niti adekvatna podrška naučnicima, piše "Politika".
Izdvajanja za nauku toliko su mala da se otvoreno govori o socijalnom finansiranju istraživača, posebno u društvenim naukama. Naučnici rade na neodređeno, ali se finansiraju projektno (dakle na određeni period od pet godina), i tvrde da zbog kriterijuma koji su strogi ili se menjaju svaki čas stagniraju u napredovanju, a posebno mladi. S druge strane, činjenica je i da Srbija fabrikuje naučne radove i doktore nauka sumnjivog kvaliteta, da najbolji ili najsnalažljiviji gledaju da "zapale" preko granice, a oni koji ostanu, bore se s nedostatkom opreme i hemikalija, za platu od 50.000 dinara.
Predsednica Sindikata nauke, dr Đurđica Jovović za "Politiku" kaže da nije tačna teza koja se stalno prenosi u javnosti da mnogi naučnici ne rade ništa za velike pare, a isto mišljenje deli i predsednik Zajednice instituta Srbije, dr Duško Blagojević. Dr Jovović naglašava da mladi doktori nauka imaju platu od oko 50.000 dinara, a da samo 10 odsto naučnika u Srbiji (u najvišim zvanjima) ima zaradu nešto višu od 100.000 dinara.
"Naučnici nemaju klasično radno vreme, dešava se da, kad radimo eksperiment, radimo po pet dana od jutra do mraka, kod kuće, vikendima, praznicima, ne pitamo za radno vreme...To je tempo koji ne može da se izdrži stalno, pa u nekom trenutku više rade jedni, a u drugom drugi naučnici", objašnjava dr Blagojević.
Međutim, on priznaje da, kad se iznosi takva teza, pitanje je i na koga se misli: nekada tako govore kolege sa instituta o profesorima na fakultetima koji dođu jedan dan, ispredaju i završe posao, a nekada se to odnosi na naučnike na institutima.
"Srbiji su potrebni produktivni istraživači. Neophodan nam je sistem u kojem će rezultati rada biti ulaznica za finansiranje, da se daje novac onima koji rade i imaju najbolje rezultate, a ne onima koji imaju janbolju prijavu na konkursu", ističe Blagojević.
Zajednica instituta Srbije zato insistira na uvođenju mešovitog modela finansiranja (projektno i institucionalno), koji su predlagali i eksperti Svetske banke, jer je trenutni model samo konkursnog finansiranja nauke jedan od najvećih problema. Prema njegovom mišljenju, trenutni model ne dozvoljava da napreduju one grane koje bi u strategiji vlade trebalo da budu prepoznate kao novo zvanje i inovativna delatnost, a istovremeno se mladim istraživačima ne pruža nikakva perspektiva. Takvim modelom, ističe, bile bi očuvane institucije u kojima bi mladi ljudi moglid a rade jer bi, na primer, ministarstvo stipendiralo najbolje istraživače, koji bi posle godinu ili dve bili uključivani u projekte, dobijali zaposlenje, ali i razlog da ostanu u zemlji.
To je ujedno i stav prosvetnih vlasti, a podsetimo, pre nekoliko dana je pomoćnik ministra prosvete za nauku Nikola Tanić izjavio da će mešoviti model finansiranja zaživeti od 2020. godine.
Komentari 7
Perica
Kada se vratiš,kupiš Diplomu koju hoćeš i kandiduješ se za Predsednika,da te Bog vidi...
Neko
Ha ha ha Zalosno!
Boro Čorbo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar