Istaknutom naučniku nije produžen ugovor na Institutu za fiziku

Naučno veće Instituta za fiziku u Beogradu nije dalo pozitivno mišljenje za produžetak radnog odnosa akademiku Zoranu Lj. Petroviću, jednom od najpriznatijih i najcitiranijih srpskih naučnika u oblasti fizike.
Istaknutom naučniku nije produžen ugovor na Institutu za fiziku
Foto: Pixabay
Ova odluka doneta je na nedavno održanoj sednici, tokom koje je Naučno veće imalo priliku da odluči da li će akademiku Petroviću, koji krajem godine odlazi u penziju, biti produžen mandat u narednih pet godina, što je inače ovde uobičajena praksa, piše Blic.
 
Međutim, na opšte iznenađenje, članovi Veća napravili su presedan, što je izazvalo brojne negativne reakcije.
 
Odluka kolega ovog akademika posebno je šokirala javnost, budući da se radi o naučniku čiji su radovi priznati i poznati širom sveta i da spada među najcitiranje profesore, ne samo kod nas, već i kada sa uporedi sa svetskim kolegama. Akademik Petrović jedan je od osmoro srpskih naučnika koje je prestižni Univerzitet Stanford, na osnovu obimne studije, svrstao u sam svetski naučni vrh. Naime, on se, kao i još sedam njegovih srpskih kolega, nalazi među 1,5 odsto najboljih svetskih naučnika.
 
"Kada neko od akademika odlazi u penziju, redovna je procedura da Naučno veće odlučuje o tome da li mu se produžava mandat, a u većini slučajeva se daje pozitivan odgovor. Odluka po kojoj je za jedan glas odlučeno da se profesoru Petroviću ne produži mandat, šokirala je mnoge i potpuno je neočekivana", rekli su za Blic iz odeljenja za komunikacije Instituta za fiziku i istakli da ovo ipak nije konačna odluka.
 
Ovakva odluka iznenadila je i samog akademika Petrovića.
 
"Očekivao sam da direktor neće odobriti dalji nastavak mog rada, ali Naučno veće je trebalo da oceni mene kao naučnog radnika i takvu odluku zaista nisam očekivao dok nisam saznao da je bilo posebnih sastanaka sa delom članova veća. Tada sam shvatio da su mi dani odbrojani. No, ja još nisam dobio zapisnik, pa je možda rano govoriti", kaže akademik Zoran Lj. Petrović, koji sastanku na kome nije izglasan dalji nastavak njegovog rada nije prisustvovao, jer se u to vreme nalazio na naučnoj konfernciji u Bugarskoj.
 
Kako tvrdi akademik Petrović, ovakav ishod je očekivao zbog, kako kaže, sukoba u kome je sa direktorom Instituta za fiziku Aleksandrom Bogojevićem.
 
 "Direktor odbija svaku komunikaciju sa mnom već više od četiri godine. Više puta sam zahtevao razgovor sa njim, poslednji put još u aprilu i, naravno, direktor još nije našao vreme za mene. To je sve posledica toga da sam mu bio protivkandidat na izboru za direktora, da imam veliki problem sa projektom Verokio i da sam se protivio promovisanju jednog saradnika u najviše zvanje", ističe Petrović.
 
Kako je rečeno u Institutu, direktor Bogojević za sada ne želi da komentariše ovaj slučaj. "Naučno veće je upravni organ Instituta nezavistan od direktora. I zato direktor bez obzira na trenutni povod i insinuacije ne bi trebalo, pa ne želi da komentariše odluke Veća", saopštili su. Kako dodaju, "posebno je složeno što je u ovom slučaju i direktor jedna od instanci odlučivanja, naredna u nizu i javno komentarisanje bi za njega bilo neprimereno".
 
Kako su za Blic rekli u Institutu za fiziku, za negativnu odluku o produžetku radnog odnosa akademiku Petroviću presudio je jedan više negativan glas u odnosu na broj glasova koji su bili za to da se profesoru produži mandat.
 
Zoran Lj. Petrović je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu završio osnovne studije elektrotehnike (1978) i magistarske studije elektrotehnike (1980), dok je doktorske studije (1985) završio na Australian National University Canberra. Na Institutu za fiziku zaposlen je od 1978. godine, naučni saradnik je od 1987, viši naučni saradnik od 1991. i naučni savetnik od 1995. godine.
 
Direktor je Centra za eksperimentalnu fiziku Instituta za fiziku od 1993. Takođe je bio savetnik (rukovodilac inženjeringa) u MTT Infiz od osnivanja 1991. do 2001. Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu je 1991. godine izabran za docenta, 1996. za vanrednog, a 2007. godine za redovnog profesora. Postdiplomsku nastavu obavlja na Fizičkom fakultetu u Beogradu i na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu. Bio je gostujući profesor na odseku za elektorniku Keio Univerziteta u Jokohami.
 
Član je odbora za nauku i elektrotehniku Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). U ovoj instituciji obavlja funkcije upravnika Galerije nauke i tehnike, sekretara Odeljenja tehničkih nauka, člana Saveta Galerije likovne i muzičke umetnosti, a takođe je predsednik Komisije za Statut.
  • ocevidac

    02.10.2019 09:27
    liste
    Za sve one koji bi se upustili dublju analizu necijeg ucinka u nauci savetujem da prvo prebroje koliko je taj objavio radova do izbora na neku funkciju, a koliko nakon toga. Biva tako slucajeva da neki istaknuti naucnici publikuju po treidesetak radova godisnje, kada se dohvate funkcije, a sve uz obaveze direktorovanja i nadgledanja rada mladjih saradnika.
  • vilim

    27.09.2019 17:27
    vilim.dreher@sbb.rs
    Trebaa napraviti mesta MALI-ma
  • petao

    27.09.2019 11:50
    @ Vesna
    dobro, a šta ćemo sa ovim? ko je predmet kritike i zašto, a ko je taj koji je kukuriknuo?
    https://www.youtube.com/watch?v=huhjej7v3Qo

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija