Hram Svetog Save danas otvoren za posetioce, zašto ga Vučić poredi sa Aja Sofijom?

Hram Svetog Save na Vračaru danas će biti otvoren za posetioce na praznik Svete Petke, saopštila je Srpska pravoslavna crkva (SPC).
Hram Svetog Save danas otvoren za posetioce, zašto ga Vučić poredi sa Aja Sofijom?
Foto: 021.rs
Pre nekoliko dana u Hramu Svetog Save završen je velelepni mozaik težak više od 320 tona, koji sadrži više od 50 miliona komadića. Na njemu je radilo 300 umetnika mozaičara, a ukupno 600 ljudi, uključujući sve koji su na njemu radili, a kompletan mozaik je završen za manje od četiri godine.
 
U Hramu Svetog Save nastavljaju se radovi.
 
"Nova Aja Sofija"
 
Uoči zvaničnog otvaranja Hrama Svetog Save u Beogradu, koje je planirano krajem oktobra, predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je ovo pravoslavno zdanje, uporedivši ga tom prilikom sa istanbulskom Aja Sofijom (Svetom Sofijom), koja je pre tri meseca ponovo od muzeja pretvorena u džamiju.
 
Vučić je u video poruci na Instagramu rekao da je unutrašnjost hrama ukrašena sa više od 50 miliona kockica mozaika.
 
"Hoću samo za sve ljude u Srbiji i širom sveta da kažem da naš hram izgleda bolje i od velike i veličanstvene Aja Sofije i da će biti nova Aja Sofija", rekao je Vučić 22. oktobra u Hramu Svetog Save.
 
Mladen Aleksić, teolog i veroučitelj iz Srbije, kaže za Radio slobodna Evropa (RSE) da se sa estetskog stanovišta i dimenzija može povući paralela između ova dva objekta.
 
"Hram jeste građen, između ostalog, po uzoru na Aja Sofiju u Istanbulu. Sa druge strane, Aja Sofija predstavlja simbol jedinstva i sabornosti Crkve. I naša Crkva (SPC) želi da ovaj hram bude bude više od hrama, više od crkve, da predstavlja simbol jedinstva Crkve i jedinstva u pravoslavnom svetu", smatra Aleksić.
 

 
 
Foto: Pixabay
 
Sa druge strane, Vladimir Veljković, istoričar koji se bavi pitanjem religije, smatra da Vučićeva izjava ne izlazi iz njegovog "sada već poznatog manira" da svoj rad veliča u odnosu na rad prethodnih generacija. On podvlači da objektivni značaj nekog arhitektonskog dela mogu da sagledaju samo buduće generacije, a ne savremenici, među koje, kako je rekao, hteo-ne-hteo, spada i predsednik Srbije.
 
"Ako već pravimo ta poređenja, treba imati u vidu da je Sveta Sofija građena sa jednom univerzalnom vizijom hrišćanskog sveta, dok je vizija koja stoji iza izgradnje Hrama Svetog Save usko nacionalna. Tako da sam ja lično skeptičan da li će i drugi u Hramu Svetog Save prepoznati nešto svoje", smatra Veljković.
 
Iako je, prema mišljenju Mladena Aleksića, paralela između Hrama Svetog Save i Aja Sofije održiva, nezgodan je trenutak u kojem se ove dve građevine porede, s obzirom na odluku turske vlasti da je iz statusa muzeja, koji je imala od 1934. godine, ponovo pretvori u džamiju.
 
Treba li ulagati u hram ili bolnice?
 
Starešina hrama Vladika Stefan izjavio je 16. septembra za "Novosti" da ovaj objekat nije "naše hvaljenje i podizanje", već smatra da je Bog tako dao, a i da je Sveti Sava zaslužio takav Hram posvećen njemu.
 
Međutim, umesto Boga, za hram su uglavnom izdvajali građani Srbije - bez obzira na to da li su vernici ili ne. Prema rečima predsednika Srbije iz avgusta ove godine, samo u poslednje tri godine Srbija je za izgradnju hrama izdvojila 43 miliona evra.
 
Veliku polemiku u javnosti izazvala je odluka Vlade Srbije iz jula, u jeku pandemije korona virusa, da se iz budžetskih rezervi opredeli 200 miliona dinara (više od 1,7 miliona evra) za završetak radova na obnovi i uređenju Hrama Svetog Save. Prethodno je Vlada 1. jula donirala milijardu dinara (8,5 miliona evra) SPC-u za iste namene.
 
Reagujući na taj potez, episkop diseldorfski i cele nemačke Grigorije je kazao da Srbija ima dosta crkava i hramova, a da novac treba ulagati u bolnice.
 
Iz SPC je stigla ocena da se vladika Grigorije "svrstao na stranu onih koji su do sada jasno pokazali ko su i šta su i da ne žele dobro Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a samim tim ni srpskom narodu".
 
  
 
Foto: 021
 
Takođe, Vlada je prošle godine donela rešenje da se izdvoji 116.137.000 dinara (više od 990.000 evra) iz budžetske rezerve kao nedostajuća sredstva za realizaciju doplatne poštanske marke kojom se finansira izgradnja hrama.
 
Vladimir Veljković smatra da bi Srpska pravoslavna crkva pokazala da je organizacija kojoj je stalo do šireg društva da se u trenutku globalne krize odrekla novca koji je namenjen izgradnji hrama. 
 
"Jedan takav potez odricanja od tih sredstava bi mnogo više doprineo ugledu SPC, nego sama ta spoljašnjost i želja da se hram završi u ovom trenutku. Ako je već situacija takva, ako sredstva građana iz državnog budžeta odlaze u SPC, onda bar moramo insistirati u javnosti da Crkva ima obavezu da minimum jednom godišnje stavi na uvid javosti kako su ta sredstva potrošena", smatra Veljković.
 
Prema rečima Mladena Aleksića, završetak radova na izgradnji Hrama Svetog Save ima kulturno-istorijski i religijski značaj za Srbiju, ali podvlači da ne bi bilo dobro ukoliko bi taj događaj bio iskorišćen za prikupljanje političkih poena.
 
"Ovaj hram je trebalo da se završi ranije. Bogu hvala, završava se sada. Ali mi se tu jedino ne sviđa što aktuelna politička vlast pokušava da prikupi političke poene, jer će biti zabeleženo da je u toku mandata aktuelnog predsednika završen hram i tako poeni idu njemu", kaže Aleksić i podseća da je bivši u vreme vlade premijera Zorana Đinđića 2001. godine omogućen nastavak izgradnje hrama.
 
Prema podacima sa sajta hrama, Društvo za izgradnju ovog objekta osnovano je krajem 19. veka, s idejom da se podigne zdanje u beogradskom naselju Vračar, na mestu na kojem se veruje da su Turci krajem 16. veka spalili posmrtne ostatke srednjevekovnog prosvetitelja koji se pre zamonašenja u manastiru zvao Rastko Nemanjić.
 
 
Foto: FoNet
 
Gradnja je zvanično počela 1935. godine, a prekinuta je početkom Drugog svetskog rata i ponovo počela u drugoj polovini 1980-ih. Poslednje godine te decenije podignuta je centralna kupola sa krstom, teška 4.000 tona.
 
Nakon pada režima Slobodana Miloševića, nove vlasti, na čelu sa tadašnjim premijerom Zoranom Đinđićem, formirale su Konzorcijum za izgradnju Hrama Svetog Save koji je prikupljao sredstva za izgradnju.
 
Sem iz donacija, ali i budžeta države i obaveznih poštanskih markica, izgradnja hrama se finansirala i sredstvima iz Rusije. Ta država je finansirala izgradnju mozaika u vrednosti oko 40 miliona evra, a ruski predsednik Vladimir Putin je izjavio prilikom posete Beogradu prošle godine da će Rusija izdvojiti dodatnih pet miliona dolara za hram.
  • Lale

    27.10.2020 19:16
    @Toma
    Mislis Radikalsko krdo?
  • Toma

    27.10.2020 16:14
    @Realista
    Tada su radili volovi a upravljali ljudi.

    Danas upravljaju volovi.
  • Nemanja

    27.10.2020 15:03
    @Katarina

    Zato jedino i koristi, da se za 20-30 godina po nečemu pamti nestala nacija idiota koja je trošila pare na ovakve gluposti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Priveden Sergej Trifunović

Glumac Sergej Trifunović priveden je nakon što je kod njega pronađena opojna droga, nezvanično saznaje Nova.rs.

Možda uopšte ne bude bagremovog meda

Naglo zahlađenje i veoma niske temperature nepovoljno su se odrazile na pčelarstvo, a od prve bagremove paše praktično neće biti nikakvog prinosa meda.

Brnabić saopštila: Svi izbori 2. juna

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je donela odluku da se prihvati zahtev stranaka opozicije da svi lokalni izbori budu održani zajedno sa beogradskim, 2. juna.