Na međunarodnom nivou su zaštićeni leskovački domaći ajvar, homoljski med i Kišov bermet.
S druge strane, Hrvatska i Slovenija koje su u Evropskoj uniji imaju po 31, odnosno 50 zaštićenih proizvoda, piše Danas.
Iako je spisak nacionalno zaštićenih proizvoda u Srbiji podugačak, ukupno je 79 njih registrovano u Zavodu za intelektualnu svojinu, tek su tri koja trenutno konkurišu da dospeju na evropsku listu zaštićenih - pirotski kačkavalj, ariljska malina i fruškogorski lipov med.
To, međutim, neće ići tako lako.
"Zakon o šemi kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji bi trebalo da uredi ovu oblast i uskladi sa propisima EU stoji u fioci Ministarstva poljoprivrede još od 2018. godine i nikako da ga usvojimo", kaže za Danas Stevica Marković iz Saveza proizvođača tradicionalnih proizvoda Srbije "Original Srbija".
Krajnji cilj tog zakona je da se proizvodi iz Srbije zaštite na teritoriji EU. Marković objašnjava za Danas da je vrlo bitno kada proces zaštite u EU počne da se radi dobro, jer povratka nema.
"U EU postoji opcija prigovora i zato je bitno da se ceo proces registracije uradi kako treba, jer ako se jednom ne zaštiti kako treba onda taj proizvod više nema pravo da se ponovo prijavljuje za registraciju", objašnjava Marković.
U Zavodu za intelektualnu svojinu kažu za Danas da je od 79 registrovanih proizvoda četiri u kategoriji prirodnih proizvoda, 45 poljoprivrednih i prehrambenih, 24 alkoholnih pića i pet proizvoda je domaće radinosti. Zaštićena je i jedna usluga - pružanje zdravstveno-turističkih usluga u Čigoti.
Kako napominju u Zavodu za proizvođače, oznaka geografskog porekla znači mnogo - ima dodatu vrednost, a obezbeđuje se i konkurentnost. Za potrošače, kupovina ovakvih proizvoda podrazumeva garantovani kvalitet.
Kako naglašavaju u Zavodu, već sada je moguće podneti zahtev za međunarodno registrovanje oznaka geografskog kvaliteta na nivou EU.
"Međunarodni sistem registracije oznaka geografskog porekla nudi mogućnost ostvarivanja zaštite u više država. U okviru Lisabonskog sistema, čiji je Srbija član, jedna međunarodna prijava zamenjuje čitav niz prijava koje bi inače trebalo da se podnesu zavodima odgovarajućih zemalja, što značajno smanjuje troškove zaštite i vreme", objašnjavaju u Zavodu za Danas.
Jelena Nikl, jedna od vlasnika pekare "Nikl" u Hrvatskoj koja je zaštitila "greblicu", kaže za Danas da su izazovi veliki.
"Kada dođe do momenta da EU prizna kolač koji mi već dugo pravimo, tek tu proizvođač shvati koliko je to velika i ozbiljna stvar i koliko je velika odgovornost, ali i potrebe", kaže Nikl.
Sanja Kolarić Kravar, načelnica hrvatske Uprave za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, kaže za Danas da je zaštita proizvoda u EU donela bolju pozicioniranost malih proizvođača, ali i veću konkurentnost.
"Zaštićen proizvod doprinosi i očuvanju gastronomskog nasleđa i lokalnog identiteta, ali i razvoju gastroturizma, očuvanju postojećih i stvaranju novih radnih mesta", zaključuje Kolarić Kravar.
.jpg "Gradska vlast osniva još osam predškolskih ustanova, više mesta za direktore")
.jpg "Vučić osudio napad na državljane Hrvatske u Pančevu")
.jpg "Svakom đaku u Beogradu po 20.000 dinara - umesto besplatnih udžbenika")
.jpg "Opozicija poslala Brnabić predloge za izmenu Ustava: Lokalni i beogradski izbori da budu na jesen")
Komentari 1
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar