Srbija godinama ne sprovodi mere zaštite od zagađenja vazduha: Meteorolog objašnjava šta udišemo

Meteorolog i član Stručnog saveta Nacionalne ekološke asocijacije Milenko Jovanović objašnjava šta zapravo udišemo kada se nad Beogradom i drugim gradovima nadvije smog.
Srbija godinama ne sprovodi mere zaštite od zagađenja vazduha: Meteorolog objašnjava šta udišemo
Foto: 021.rs
Iako slike zagađenog vazduha često uznemire javnost, stručnjaci upozoravaju da vizuelni utisak nije realan pokazatelj stvarnog stanja. 
 
Sagovornik Insajdera, meteorolog i član Stručnog saveta Nacionalne ekološke asocijacije Milenko Jovanović objašnjava za Insajder da problem aerozagađenja u Srbiji ima daleko dublje i dugotrajnije uzroke. On kaže da se stvarne koncentracije zagađujućih materija mogu meriti isključivo odgovarajućim analizatorima koji besprekorno i pouzdano pokazuju koncentracije svih polutanata od PM čestica pa do sumpor dioksida i azotne okside.
"Izvori su već godinama ili više od decenije poznati i pouzdano se zna da su najveći izvor emisija polutanata lokalna ložišta i manje energane, industrija i saobraćaj. Naravno, nema svaki grad isti raspored, ali ne postoji nigde da nije tako. Dve trećine otpada na ta ložišta. Koliko ima samo Beograd? Oko 350 do 400.000 ložišta. Koliko je promenjeno? Verovatno 50 ili 100. To se mora promeniti i to su mere koje su propisane planom kvaliteta vazduha za Beograd koji je donet od 2021. do 2030. godine, ali se to ne radi", ističe Jovanović.
 
Na pitanje zašto se ne to radi, on odgovara da bi to pitanje trebalo postaviti "onima koje plaćamo da sprovedu mere na sprovođenju najvišeg javnog interesa", a to je, kako naglašava, zdravlje građana. 
Jovanović je, komentarišući i ideju o ugradnji filtera na individualna ložišta rekao da je ta mera zamena za otkrivanje uzroka.
 
"To je lečenje posledice. To je 'tri aspirina na temperaturu 40 kod upale pluća'. A zapravo bi bilo potrebno uraditi samo ono što je propisano merama, a to je smanjiti broj lokalnih ložišta tako što ćete besplatno ili jako povoljno ta ložišta promeniti građanima, a ne da to zavisi od dobre volje. Ovde se građani javljaju da im dođu dimničari zimi da se penju po krovovima i da čiste dimnjake da bi to ugradili. To je prosto smešno, a samo ove godine je bio plan za 80 hiljada. To je bajka. Ako je 800, bilo bi divno da je to urađeno. Prosto je nemoguće to uraditi, ali lepo zvuči. Znači, lepo zvuči kao da ću živeti 300 godina, ali ni to nije istina", ističe Jovanović.
 
Sagovornik Insajdera kaže su podjednako važni i kvalitet ložišta, ali i šta se loži. On naglašava da mi koristimo jako loše energente i tvrdi da je TENT definitivno najveći pojedinačni zagađivač u Srbiji.
 
"Emisija upravo tih azotnih oksida i PM čestica je neviđenih razmera. Koristi se najgori lignit. Te emisije štetnih gasova, odnosno PM čestica, bile se po pet puta veće od očekivanih za taj energent. Znači da to nije čak ni taj lignit, nego zemlja, vlaga, a dodaje se nafta da bi gorela zemlja koja, naravno, neće da gori", kaže Jovanović i podseća na veliko zagađenje vazduha u junu ove godine.
 
"Šta se je desilo u junu mesecu? Imali su incident. Tada su u Obrenovcu, kad je država ćutala, sedam sati bile nedozvoljene koncentracije, čak i preko 1.000 mikrograma. I prešlo se preko toga 'kao, pa bilo je'. To je neko isključio filtere ili je bila neka havarija koja je morala da aktivira alarm u Obrenovcu i da neko kaže 'stanite ljudi, po zakonu je to opasno po zdravlje, a ne po mom mišljenju", kaže Jovanović.
 
Smatra da vazduh nije samo zagađen u Beogradu, već i u drugim gradovima u Srbiji.
 
"Arsen je definitivno najopasniji, teški metal i metaloid, koji se nalazi u rudi. Ta ruda je bila nekvalitetna, uvoženo je sve i svašta. Mi imamo gradove koji su daleko zagađeniji od Beograda. Od Zaječara, Prokuplja, Leskovca koji do godinu dana nije imao merenja, Novi Pazar, Valjevo. Svuda je situacija gora nego u Beogradu. Tako da je Beograd zahvaljujući pre svega košavi u boljem položaju od njih. A to ne znači da bi dva miliona stanovnika trebalo da se truje i da budu srećni što su malo manje truju od ostalih", kaže sagovornik Insajdera.
 
Odgovarajući na pitanje o kaznenoj politici za nepoštovanje zaštite životne sredine i da li je industrijskim postrojenjima i fabrikama isplativije da plate takve kazne nego da primene savremene tehnologije i filtere koji sprečavaju zagađenje, Jovanović smatra da je zagađivačima omogućeno od strane države da se tako ponašaju.
 
"Nepoštovanje zakona bi moralo biti momentalno sankcionisano, od inspekcije preko tužilaštva i suda, ali oni ne rade svoj posao. Te kazne mogu biti simbolične, kad bi ih bilo. Ko reaguje na prijave građana kod industrijskog zagađenja? Pa država mora automatski da reaguje. Ne treba građani da vide ili da sumnjaju da se nešto dešava. Omogućeno je trovačima da nastavljaju da ugrožavaju zdravlje građana sa bezbednog položaja. Da se zatvori pogon - toga nema. Ako je TENT, koji je državni, to radio u junu mesecu i nije zatvoren makar na pola dana, sve govori kakav je odnos države prema zagađivačima", smatra on.
 
Skupština Srbije usvojila zakon o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte kojim se uvodi porez za najveće emitere gasova. Na pitanje da li očekuje da taj zakon bude efikasno sproveden, Jovanović kaže da je to "sve samo na papiru".
"Dokaz je monitoring koji pokazuje da nema trenda poboljšanja kvaliteta vazduha u Srbiji. Pravi monitoring postoji oko 15 godina u celoj Srbiji, sad je još i malo poboljšan. I šta se dešava? Zavisi od meteoroloških parametara koji samo pogoršavaju ili poboljšavaju sliku emisije, mi imamo nešto što se zove konstantno prekomerno zagađenje vazduha sa posledicama. Na zapadu imaju vrlo jasan odnos prema ulaganju i benefitu, a to je da je lečenje posledica aerozagađenja, počev od zdravlja i izgubljenih radnih dana, daleko jeftinije od smanjenja aerozagađenja", naglašava ovaj sagovornik.
 
Svetska zdravstvena organizacija upozorila je na hiljade prevremenih smrti svake godine koje se mogu pripisati izloženosti zagađenom vazduhu, svrstavajući Srbiju među evropske zemlje sa najvišim stopama mortaliteta uzrokovanog ovim faktorom.
 
"Ako smo pet puta imali veću smrtnost od Nemačke, to dovoljno govori u kakvoj smo situaciji. Srbija je početkom decembra 2022. godine  donela zakon koji se zove 'Program zaštite vazduha od 2022. do 2030. godine sa akcionim planom', gde je prvi put u prvoj rečenici priznala problem aerozagađenja, da je on opasan, da izaziva smrt. I to je analizirala, čak i broj preuranjenih smrti. I izračunato je da je najbolji scenario, onaj najpovoljniji za građane, iznosio oko 2,6 milijardi troška, a biće i tri i po milijarde zato što nisu mogli sve da znaju gde će biti merenje i da je tada merenje rađeno. Koliko je to para? To je mnogo para. A koliko košta metro? Šta je prioritet Srbiji? Smanjenje do 2030. godine po tom programu? Da cela Srbija prodiše, da se dovede na zakonski nivo, tadašnji, sada je i stroži zakon. Nema ništa od toga. Ovakvim tempom neće biti ni do 2050. godine", ističe Jovanović.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Ugh

    07.12.2025 09:13
    Vlast u gradu i uopšte u državi je odvratna, to je istina, ali ni građani nisu ništa bolji: vozikaju se po ovom minijaturnom gradu od kuće do mini marketa a erkondisne koriste bahato… a posle znaju da kukaju
    Uvek nam je drugi kriv
  • РЕАЛНОСТ

    07.12.2025 09:06
    Поштовани читаоци и грађани ове државе само једна информација за вас да би се замислили о заштити ваздуха а и осталог шта нас окружује.
    Ми дневно поједемо 1-2 кг хране
    Ми дневно попијемо 1-3 л воде
    Ми дневно удахнемо око 15 кг ваздуха (спортисти и радници који раде теже послове и више)
    Даље је на вама да се борите.
  • Knjige braćo knjige

    07.12.2025 08:48
    Ljudi su problem. Misle da čađ iz auspuha njihovog dizel krša ne udišu oni već neko drugi. A što zagađuje brod, a Srbija 400 km vazdušne linije od mora.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija