Srbija godinama ne sprovodi mere zaštite od zagađenja vazduha: Meteorolog objašnjava šta udišemo
Meteorolog i član Stručnog saveta Nacionalne ekološke asocijacije Milenko Jovanović objašnjava šta zapravo udišemo kada se nad Beogradom i drugim gradovima nadvije smog.
Foto: 021.rs
Iako slike zagađenog vazduha često uznemire javnost, stručnjaci upozoravaju da vizuelni utisak nije realan pokazatelj stvarnog stanja.
Sagovornik Insajdera, meteorolog i član Stručnog saveta Nacionalne ekološke asocijacije Milenko Jovanović objašnjava za Insajder da problem aerozagađenja u Srbiji ima daleko dublje i dugotrajnije uzroke. On kaže da se stvarne koncentracije zagađujućih materija mogu meriti isključivo odgovarajućim analizatorima koji besprekorno i pouzdano pokazuju koncentracije svih polutanata od PM čestica pa do sumpor dioksida i azotne okside.
"Izvori su već godinama ili više od decenije poznati i pouzdano se zna da su najveći izvor emisija polutanata lokalna ložišta i manje energane, industrija i saobraćaj. Naravno, nema svaki grad isti raspored, ali ne postoji nigde da nije tako. Dve trećine otpada na ta ložišta. Koliko ima samo Beograd? Oko 350 do 400.000 ložišta. Koliko je promenjeno? Verovatno 50 ili 100. To se mora promeniti i to su mere koje su propisane planom kvaliteta vazduha za Beograd koji je donet od 2021. do 2030. godine, ali se to ne radi", ističe Jovanović.
Na pitanje zašto se ne to radi, on odgovara da bi to pitanje trebalo postaviti "onima koje plaćamo da sprovedu mere na sprovođenju najvišeg javnog interesa", a to je, kako naglašava, zdravlje građana.
Jovanović je, komentarišući i ideju o ugradnji filtera na individualna ložišta rekao da je ta mera zamena za otkrivanje uzroka.
"To je lečenje posledice. To je 'tri aspirina na temperaturu 40 kod upale pluća'. A zapravo bi bilo potrebno uraditi samo ono što je propisano merama, a to je smanjiti broj lokalnih ložišta tako što ćete besplatno ili jako povoljno ta ložišta promeniti građanima, a ne da to zavisi od dobre volje. Ovde se građani javljaju da im dođu dimničari zimi da se penju po krovovima i da čiste dimnjake da bi to ugradili. To je prosto smešno, a samo ove godine je bio plan za 80 hiljada. To je bajka. Ako je 800, bilo bi divno da je to urađeno. Prosto je nemoguće to uraditi, ali lepo zvuči. Znači, lepo zvuči kao da ću živeti 300 godina, ali ni to nije istina", ističe Jovanović.
Sagovornik Insajdera kaže su podjednako važni i kvalitet ložišta, ali i šta se loži. On naglašava da mi koristimo jako loše energente i tvrdi da je TENT definitivno najveći pojedinačni zagađivač u Srbiji.
"Emisija upravo tih azotnih oksida i PM čestica je neviđenih razmera. Koristi se najgori lignit. Te emisije štetnih gasova, odnosno PM čestica, bile se po pet puta veće od očekivanih za taj energent. Znači da to nije čak ni taj lignit, nego zemlja, vlaga, a dodaje se nafta da bi gorela zemlja koja, naravno, neće da gori", kaže Jovanović i podseća na veliko zagađenje vazduha u junu ove godine.
"Šta se je desilo u junu mesecu? Imali su incident. Tada su u Obrenovcu, kad je država ćutala, sedam sati bile nedozvoljene koncentracije, čak i preko 1.000 mikrograma. I prešlo se preko toga 'kao, pa bilo je'. To je neko isključio filtere ili je bila neka havarija koja je morala da aktivira alarm u Obrenovcu i da neko kaže 'stanite ljudi, po zakonu je to opasno po zdravlje, a ne po mom mišljenju", kaže Jovanović.
Smatra da vazduh nije samo zagađen u Beogradu, već i u drugim gradovima u Srbiji.
"Arsen je definitivno najopasniji, teški metal i metaloid, koji se nalazi u rudi. Ta ruda je bila nekvalitetna, uvoženo je sve i svašta. Mi imamo gradove koji su daleko zagađeniji od Beograda. Od Zaječara, Prokuplja, Leskovca koji do godinu dana nije imao merenja, Novi Pazar, Valjevo. Svuda je situacija gora nego u Beogradu. Tako da je Beograd zahvaljujući pre svega košavi u boljem položaju od njih. A to ne znači da bi dva miliona stanovnika trebalo da se truje i da budu srećni što su malo manje truju od ostalih", kaže sagovornik Insajdera.
Odgovarajući na pitanje o kaznenoj politici za nepoštovanje zaštite životne sredine i da li je industrijskim postrojenjima i fabrikama isplativije da plate takve kazne nego da primene savremene tehnologije i filtere koji sprečavaju zagađenje, Jovanović smatra da je zagađivačima omogućeno od strane države da se tako ponašaju.
"Nepoštovanje zakona bi moralo biti momentalno sankcionisano, od inspekcije preko tužilaštva i suda, ali oni ne rade svoj posao. Te kazne mogu biti simbolične, kad bi ih bilo. Ko reaguje na prijave građana kod industrijskog zagađenja? Pa država mora automatski da reaguje. Ne treba građani da vide ili da sumnjaju da se nešto dešava. Omogućeno je trovačima da nastavljaju da ugrožavaju zdravlje građana sa bezbednog položaja. Da se zatvori pogon - toga nema. Ako je TENT, koji je državni, to radio u junu mesecu i nije zatvoren makar na pola dana, sve govori kakav je odnos države prema zagađivačima", smatra on.
Skupština Srbije usvojila zakon o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte kojim se uvodi porez za najveće emitere gasova. Na pitanje da li očekuje da taj zakon bude efikasno sproveden, Jovanović kaže da je to "sve samo na papiru".
"Dokaz je monitoring koji pokazuje da nema trenda poboljšanja kvaliteta vazduha u Srbiji. Pravi monitoring postoji oko 15 godina u celoj Srbiji, sad je još i malo poboljšan. I šta se dešava? Zavisi od meteoroloških parametara koji samo pogoršavaju ili poboljšavaju sliku emisije, mi imamo nešto što se zove konstantno prekomerno zagađenje vazduha sa posledicama. Na zapadu imaju vrlo jasan odnos prema ulaganju i benefitu, a to je da je lečenje posledica aerozagađenja, počev od zdravlja i izgubljenih radnih dana, daleko jeftinije od smanjenja aerozagađenja", naglašava ovaj sagovornik.
Svetska zdravstvena organizacija upozorila je na hiljade prevremenih smrti svake godine koje se mogu pripisati izloženosti zagađenom vazduhu, svrstavajući Srbiju među evropske zemlje sa najvišim stopama mortaliteta uzrokovanog ovim faktorom.
"Ako smo pet puta imali veću smrtnost od Nemačke, to dovoljno govori u kakvoj smo situaciji. Srbija je početkom decembra 2022. godine donela zakon koji se zove 'Program zaštite vazduha od 2022. do 2030. godine sa akcionim planom', gde je prvi put u prvoj rečenici priznala problem aerozagađenja, da je on opasan, da izaziva smrt. I to je analizirala, čak i broj preuranjenih smrti. I izračunato je da je najbolji scenario, onaj najpovoljniji za građane, iznosio oko 2,6 milijardi troška, a biće i tri i po milijarde zato što nisu mogli sve da znaju gde će biti merenje i da je tada merenje rađeno. Koliko je to para? To je mnogo para. A koliko košta metro? Šta je prioritet Srbiji? Smanjenje do 2030. godine po tom programu? Da cela Srbija prodiše, da se dovede na zakonski nivo, tadašnji, sada je i stroži zakon. Nema ništa od toga. Ovakvim tempom neće biti ni do 2050. godine", ističe Jovanović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Dačić: Vratio sam se, živote, uskoro ću na kućno lečenje
09.03.2026.•
0
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić oglasio se na Instagramu prvi put otkako je hospitalizovan 25. februara zbog upale pluća.
Sutra u Bogatiću uništavanje eksplozivnih ostataka iz rata
09.03.2026.•
0
Odeljenje Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije za vanredne situacije u Šapcu saopštilo je da će sutra u Bogatiću specijalizovana ekipa uništiti eksplozivne ostatke iz rata.
Više od 1.000 memorijskih kartica u izgubljenom prtljagu
09.03.2026.•
1
Carinici su u subotu, 7. marta, na graničnom prelazu Aerodrom Nikola Tesla, privremeno zadržali 1.100 memorijskih kartica i fleš memorija, kao i 40 paklica cigareta.
Vučić za "Zidojče cajtung" o hladnijem odnosu sa Moskvom: Putinu sam rekao - evo liste, u čemu je problem?
09.03.2026.•
28
Predsednik Aleksandar Vučić u intervjuu za "Zidojče cajtung" govorio je o snabdevanju energentima, tenzijama između Beograda i Moskve, o ideji da Srbija uđe u EU, ali bez prava glasa...
Napravljen simulator: Kako izgleda preživljavanje od socijalne pomoći u Srbiji
09.03.2026.•
5
Inicijativa A11 pokrenula je simulator preživljavanja od iznosa novčane socijalne pomoći u Srbiji sa ciljem da ukaže na to koliko je teško pokriti osnovne troškove sa ovim primanjima.
Srbija 37. u svetu po uvozu oružja
09.03.2026.•
1
Na listi 40 vodećih svetskih uvoznika oružja, našla se i Srbija, na 37. mestu, dok je Ukrajina na prvom mestu.
Ovo su izborne liste proglašene za predstojeće lokalne izbore u 10 mesta
09.03.2026.•
4
Lokalni izbori 29. marta biće održani u deset lokalnih samourava: Boru, Kuli, Aranđelovcu, Smederevskoj Palanci, Majdanpeku, Kladovu, Knjaževcu, Lučanima, Bajinoj Bašti i Sevojnu.
"Srbija će se naoružavati jer je to jedina garancija za mir": Vojna strategija ili kupovina političkih poena?
09.03.2026.•
22
U svom subotnjem obraćanju javnosti predsednik Aleksandar Vučić se između ostalog dotakao i teze da ćemo se "naoružavati jer je to jedina garancija za mir".
Savez komunističke omladine Jugoslavije organizuje skup podrške Iranu u Beogradu
09.03.2026.•
5
Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) najavio je da će u utorak, 10. marta u Beogradu održati skup podrške narodu Irana sa kog će osuditi izraelsko-američku agresiju.
Država zabranila izvoz nafte i naftnih derivata za motore: "Građani plaćaju jeftinije u odnosu na realnu cenu"
09.03.2026.•
22
Da bi se zaštitilo domaće tržište od nestašica i skoka cena, Vlada Srbije donela je na jutrošnjoj vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora.
Skup SNS u Beogradu deset dana pre izbora: "Da bi se predsednik svih građana obratio samo svojim glasačima"
09.03.2026.•
26
Srpska napredna stranka priprema skup u Beogradu za 21. mart.
VIDEO: Pre 35 godina održane prve masovne demonstracije protiv režima Slobodana Miloševića
09.03.2026.•
20
Na današnji dan pre 35 godina - 9. marta 1991. u Beogradu su održane prve masovne demonstracije protiv režima Slobodana Miloševića.
Evakuacioni avion iz Dubaija sa 267 putnika sleteo u Beograd
09.03.2026.•
5
Avion "Er Srbije" sa 267 putnika iz Dubaija sleteo je u Beograd pola sata posle ponoći, a među putnicima je bilo i deset beba.
Počinje podnošenje prigovora na preliminarne rang-liste za besplatan odlazak u banje
09.03.2026.•
1
Penzioneri od danas, 9. marta do petka, 13. marta mogu uložiti prigovore na preliminarne rang-liste za besplatan odlazak u banju.
Policija prošle godine kaznila 150.000 vozača zbog nekorišćenja pojasa: Ove nedelje pojačana kontrola
09.03.2026.•
4
Policija ove nedelje, od 9. do 15. marta, pojačano kontroliše saobraćaj.
Koliko košta odlazak stručnih ljudi: Srbija ne gubi samo stanovništvo, već i razvojni potencijal
08.03.2026.•
37
Srbija je od 1991. godine u migracijama izgubila 963.000 stanovnika, a među njima je čak 30 odsto inženjera.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - za znalce
08.03.2026.•
17
Nova runda deset pitanja u 021.rs dnevnom kvizu je pred vama.
Kamioni na prelazu Šid čekaju četiri sata da izađu iz Srbije
08.03.2026.•
1
Auto moto savez Srbije (AMSS) je saopštio da kraj vikenda donosi pojačan saobraćaj i veći broj vozila na prilazima gradovima.
Novi predsednik AKS: Dva su ključna problema u advokaturi
08.03.2026.•
1
Novoizabrani predsednik Advokatske komore Srbije (AKS) Dušan Bratić izjavio je da postoje dva naročito izražena problema srpske advokature.
Saobraćajna nesreća kod Šapca, poginule dve žene
08.03.2026.•
0
Dve osobe su poginule, a dve povređene kada su se sudarila dva automobila kod Šapca.
Komentari 10
Mile
Dejan
Iskreno
Sve gore navedeno se resava kada lupis Srbina po dzepu. A ako tako ne bude onda ce se stvari resiti tako da ce nas biti sve manje, pa i manje problema, dok ne dodje neki drugi narod pa ih resava ili zakomplikuje!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar