Kako se sve pritiskaju građani da podrže neku stranku: Glasovi se kupuju i frižiderima

Građani iz socijalno ugroženih kategorija i zaposleni u javnom sektoru su izloženi pritiscima da osiguraju ili pruže podršku političkoj stranci, pokazali su rezultati Posmatračke misije Crte.
Kako se sve pritiskaju građani da podrže neku stranku: Glasovi se kupuju i frižiderima
Foto: 021.rs

Nalazi govore i da je praksa protivzakonitog uticaja na volju birača prisutna i van predizbornog perioda, ali je izraženija tokom kampanje.

Prema nalazima posmatrača Crte, praksa protivzakonitog uticaja na volju birača isključivo se dovodi u vezu sa strankama na vlasti, kao i sa institucijama koje su "dominantan kanal ucene i nagrade".

Najizloženija kategorija stanovništva, kada je reč o izbornom nasilju, su Romi. Oni su izloženi zastrašivanju, nagrađivanju, ucenama, pretnjama, pa i fizičkom ugrožavanju.
 
"Rezultati dosadašnjeg istraživanja ukazuju na to da su pritiscima najizloženiji građani koji su u članstvu vladajuće stranke, oni koji su dobili posao preko stranke, zaposleni po ugovoru na određeno vreme, te socijalno ugrožene, ranjive i manjinske grupe, kao i mladi bez zaposlenja. Izbornoj korupciji izloženi su i članovi ili simpatizeri opozicionih stranaka, aktivisti organizacija civilnog društva, profesionalni i nezavisni novinari, vlasnici privatnih kompanija, a često i prijatelji, komšije i članovi porodica pojedinaca koji su označeni kao neposlušni i nelojalni ili su pokazali neki vid otpora. Pritisci se ne odnose isključivo na učešće u političkim aktivnostima, već je očita tendencija zadiranja u privatne živote građana, uključujući kulturne i medijske sadržaje koje konzumiraju, mesta koja posećuju i slično", navodi se u publikaciji Crte.
 
Pritisci koji se najčešće pojavljuju su podstrekivanje na učešće u aktivnostima (odlazak na političke skupove, prikupljanje sigurnih glasova, "botovanje" za stranku, špijuniranje kolega i obezbeđivanje sredstava za događaje u organizaciji stranke) i pritisci usmereni na zabranu učešća u aktivnostima. Tako se glasačima zabranjuje čitanje i gledanje "opozicionih medija" (u službenim prostorijama ili na javnim mestima), praćenje "neprihvatljivih" naloga na društvenim mrežama, druženje sa osobama koje stranka ili funkcioneri etiketiraju kao nepoželjne, i slično.
 
Partijsko zapošljavanje jedan je od najčešćih načina uspostavljanja kontrole nad biračima, kako bi kasnije mogli da se ucenjuju. Zaposlenima se tako preti gubitkom osla, materijalnom štetom i slično, a ukoliko postupaju "kako treba", dobijaju materijalnu nadoknadu i napreduju u karijeri i stranci.
 
Kao najčešće mete kupovine glasova prepoznati su penzioneri, poljoprivrednici, pripadnici romske nacionalnosti, korisnici socijalne pomoći i druge socijalno ugrožene grupe. U zamenu za glas, politički akteri uglavnom nude novac, zaposlenje, pakete namirnica, belu tehniku, ogrev, legalizovanje nelegalno izgrađenih objekata, dobijanje socijalnih stanova, usluge popravki stambenih objekata i sanacije štete.
 
Neki od "zanimljivih poklona" koje je Crta zabeležila su rotaciona svetla za traktore u Grockoj, šporet u Šidu, adaptiranje stambenog prostora u Babušnici, i slično.
 
Svaka od zabeleženih donacija predstavljena je kao individualna akcija stranačkih aktivista kojima se "pomaže komšijama", njihova promocija na stranačkim nalozima može da sugeriše da se na birače utiče nedozvoljenim sredstvima.
 
Utisak Crte je da političke stranke zloupotrebljavaju ugroženi socioekonomski status Roma, posmatrajući ih isključivo kao "sigurne glasove", a ne kao političke subjekte sa legitimnim potrebama i interesima.
 
"Posebno zabrinjavaju navodi o korišćenju spiskova iz centara za socijalni rad, čime, kako sagovornici Crte navode, političke partije zloupotrebljavaju podatke korisnika socijalne pomoći. Bivši stanovnik jednog romskog naselja podelio je informacije o pritiscima koje na Rome, korisnike socijalne pomoći, vrše zaposleni u centru za socijalni rad koji 'podsećaju svoje klijente da glasaju za određenu partiju'. Kako navodi, dešavalo se da socijalna pomoć bude ukinuta ili obustavljena onima koji nisu glasali onako kako je 'dogovoreno ili sugerisano', te da im jednokratna pomoć ne bude uplaćena", navodi se u publikaciji.
Crta podseća da su lični podaci zloupotrebljavani i za vreme parlamentarnih izbora 2020. godine kada su penzionerima na kućne adrese dostavljeni promotivni stranački materijali, te da je to prošlo bez utvrđivanja odgovornosti. Dodaje se da je pritisaka bilo i na referendumu, navodeći slučaj kada je birački odbor dobio instrukcije da "puni glasačku kutiju" tako što će glasati u ime drugih ljudi sa biračkog spiska.
 
Ove i druge vrste pritisaka građani retko prijavljuju, navodi Crta.
 
Izveštaj u celosti čitajte OVDE.
  • bata_sky

    24.03.2022 18:46
    Imperativ
    Za vlast je strasno izgubiti na izborima.
    Treba vladati dozivotno.
    Promene postoje samo u trulim demokratijama.
    Treba grebati noktima da zadrzis stolicu i ovaj nakaradni sistem.
    Zato smo gde jesmo...nigde.

  • Podbara

    24.03.2022 18:22
    Znanje
    Vi sve znate ali ga opet pofajčite!

    Viva 021.
  • Ja

    24.03.2022 17:09
    Mora se glasati za opciju koja prelazi cenzus..ostalo ce biti razvlacenje koje im pogoduje…

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija