Građevinski materijal enormno skup, a ni nema ga dovoljno - država treba da pomogne ili ne?

Građevinari tvrde da roba koja im je potrebna za rad poskupljuje skoro na sedmičnom nivou.
Građevinski materijal enormno skup, a ni nema ga dovoljno - država treba da pomogne ili ne?
Foto: 021.rs
Tako je, primera radi, blok za zidanje prošle godine koštao 19 a sada je 33 dinara. Gvožđe je koštalo 550 a trenutna cena je 1.100 evra za tonu, piše list Danas. 
Pored skupog materijala domaća građevinska industrija se susreće i sa problemom da ne može da ga nabavi u dovoljnim količinama i na vreme jer je zbog globalne potražnje građevinskog materijala povećan izvoz u inostranstvo.
Kao razloge za poskupljenje građevinskog materijala stručna javnost navodi rast cena energenata, nedostatak delova za opremu, nedovoljno dostupne robe i tako dalje. Sve to uzrokuje da se građevinari, kako tvrde, nalaze u veoma nezavidnoj situaciji zbog čega očekuju pomoć države.
 
Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić kaže za Danas da na veliko povećanje cene građevinskog materijala u prvom redu utiče rast cena energenata.
 
"Poskupljenje goriva je automatski podiglo cene transporta. A to je važan segment u poslovanju građevinske industrije ako se zna da se najveći deo materijala potrebnog za tu delatnost prevozi kamionima. Te cene stalno skaču i stvaraju velike probleme u funkcionisanju građevinarima. Dodatni problem je da se dosta robe koja se koristi u građevinarstvu proizvodi u Ukrajini i Rusiji a u datom trenutku snabdevanje njima iz tih zemalja je prilično poremećeno zbog rata u Ukrajini", objašnjava sagovornik beogradskog lista.
 
On dodaje da se dosta materijala izvozi u inostranstvo i da domaće građevinske firme teško dolaze do njega, a i kada ga kupe dugo čekaju da stigne na gradilišta.
 
"Evidentno je da je zbog krize građevinska industrija u teškom položaju i da bi nadležni trebalo da joj pomognu kako bi nastavila da se bavi svojom delatnošću. Najjednostavniji i najefikasniji način da se sprovede taj proces bi bio ukidanje raznih parafiskalnih nameta. Kada bi ih oslobodila te obaveze država bi im pomogla da dođu do sredstava da kupe građevinski materijal i tako održe svoje poslovanje. Kada je reč o nametima prema državi zaista ima prostora da se dažbine smanje. Na kraju, i u interesu države je da građevinska industrija radi jer je to jedina garancija da će izmirivati svoje obaveze prema budžetu", navodi Rajić.
 
S druge strane Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, ne deli mišljenje da je država dužna da pomogne baš građevinskoj industriji jer su u sličnim problemima i mnogi drugi poslovni sektori.
 
"Treba konstatovati da je građevinskoj industriji u proteklom periodu, naročito kada je reč o stanogradnji, išlo odlično. Oni koji su u tom biznisu su zaradili veliki novac. To treba uzeti u obzir kada sagledavamo aktuelnu situaciju. Sada se stvar promenila i građevinska industrija je zbog ratnih zbivanja, odnosno zbog povećanja cena goriva i nedostatka delova, zapala u lošu situaciju. Troškovi su povećani. Međutim, to nije situacija sa kojom se suočava samo građevinska industrija. Mnogi drugi sektori su takođe u velikim problemima pa ne traže pomoć od države kao što to čine građevinci. Dakle, postavlja se pitanje kome bi država trebalo da pomogne ako kandidata za pomoć ima više. Naime, kakav kriterijum zauzeti kome je podrška nadležnih prioritetnija. Na kraju, treba uzeti u obzir da bi država nekom dala prvo od nekog treba da uzme. A kome bi to trebalo da uzme da bi dala građevinskoj industriji? Drugim rečima, ne vidim razlog zašto bi građevinarima pomoć bila potrebnija nego drugima. Naravno, taj sektor ima apsolutno pravo da traži pomoć kako bi održao svoje poštovanje ali nema racionalnog razloga zašto bi nadležni pomogli baš njima", zaključuje Savić.
  • Milojko

    16.04.2022 22:37
    Novi Sad
    Ljudi pa nemojte kupovati stanove.Cena u Novom Sadu 2000 za m²,čime se to pravda sem pohlepom investitora?
    Novi Sad ima loše puteve da je to sramota,smrdi na kanalizaciju u raznim delovima grada, kladionica i kriminala na svakom koraku, zgrade u većini slučajeva lošeg kvaliteta,parkinga nigde, zelenila još manje,grad prljav zbog lošeg odnosa samih građana i lošeg rada Čistoće,Pošta svako malo štrajkuje,GSP štrajkuje,a njihovi vozači laziraju bolovanje pa voze kamione i taksije privatno,Spens tuga,stadion Vojvodine se oseca na kanalizaciju i ne rade im toaleti,bazen "renoviran" a ustvari isti,divlji buvljak kod Mladosti na satelitu,svuda nelogično postavljeni semafori i ležeći koji usporavaju saobraćaj, veliki broj osnovnih škola u katastrofalnom stanju,zdravstvo užasno lekari otaljavaju posao u državnoj službi i guraju svoje pacijente kod sebe u privatnu praksu,policija često radi kao obezbeđenje klubova sa muzičkim hitovima Fazlije i ostalih,sudstvo razne sudske procese prolongira godinama,javna preduzeća gubitasi sa prekomernim brojem radnika-neradnika,katastar misaona imenica,Merkator pukao...

    Nemojte kupovati stanove jer će ih Vasa deca otplacivati,ne terajte sledeću generaciju u dužničko ropstvo!!!!
  • Ruza

    13.04.2022 23:56
    Ako sad krenem da zidam kucu, da li mogu i ja da dobijem neku subvenciju?? I meni je sve skupo!
  • hmmm

    13.04.2022 16:14
    Gde su sada oni sto predvidjaju pad cena nekretnina.
    Tek ce da poskupe...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Nedelja ponosa u Beogradu od 2. do 8. septembra

Nedelja ponosa u Beogradu biće održana od 2. do 8. septembra, a program će obuhvatiti 30 događaja fokusiranih na nekoliko segmenata - prajd umetnost, pozorište, poezija i drag umetnost.