Godine koje su pojeli (politički) skakavci: 1992 - 2022
Tokom tri decenije višestranačja u Srbiji bilo je svega - ratova, sankcija, revolucije, tranzicije...
Foto: 021.rs
Ali, neke stvari se ne menjaju tako lako. Čak i u drugačijim kontekstima, "vrednosti" ostaju nepromenjene.
Partija se predstavlja kroz sliku koju stvara sama o sebi, a njena viđenja realnosti ni na koji način nisu osporavana. Ovu identifikaciju - Srbija - to je država - to je Aleksandar Vučić - to je SNS, televizija je potencirala dajući ogroman publicitet javnim nastupima predsednika države Aleksandra Vučića i drugih državnih funkcionera, koje su ovi koristili za promociju svojih partija.
Pasus iznad objavljen je u publikaciji "Mediji i izbori" profesorke Jovanke Matić. Publikacija je objavljena 2002. godine i sada je pravo vreme da se zapitate otkud onda tu Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka? Iz prostog razloga što je u originalnom tekstu umesto Aleksandra Vučića bilo ime Slobodana Miloševića, a umesto SNS-a bio je akronim za Socijalističku partiju Srbije. Osim toga, Jovanka Matić pisala je o izborima sa početka devedesetih godina prošlog veka.
Jedan od njenih zaključaka je taj da ni u jednom od brojnih izbornih ciklusa nije ostvaren ravnopravan i nepristrasan tretman izbornih učesnika, kao i da medijska prezentacija izbora nije bila prilagođena potrebe birača, već, suprotno, potrebama partije.
Politikolog Dejan Bursać kaže za 021.rs da postoje sličnosti kada se govori o 1992. i 2022. godini, pogotovo u medijskom kontekstu.
"Opozicija je u ranoj fazi višestranačja u Srbiji shvatila da vladajuća struktura kontroliše medije, te da ona mora da stvori neko svoje javno mnjenje i tako su nastali neki nezavisni mediji. Taj koncept se zadržao do danas. Mi vidimo da u Srbiji postoje dva paralelna javna mnjenja, jedno koje se informiše kroz televizije sa nacionalnom frekvencijom i, recimo, tabloide, dok drugo mnjenje pluta između društvenih mreža, nekoliko nedeljnika i elektronskih medija. Uprkos tome, postoje određenja preklapanja, jer je ovo mala zemlja i nisu ta dva javna mnjenja izolovana jedno od drugog. Uz to, dešavaju se i ustupci, najčešće kada neko sa strane 'podvikne' na vlast, pa smo tako videli debate na RTS-u ili gostovanja nekih opozicionih lidera na Pinku", priča Bursać.
Druga paralela u odnosu na ciklus od pre 30 godina je ta što je i sada, kao i tada, opoziciona struktura u povoju i previranju. Pre 30 godina postojalo je nekoliko stranaka koje su tek nastale, a kojima su vetar u leđa dala dešavanja iz 1991. godine, protesti, ali i dešavanja u drugim evropskim zemljama. Međutim, bile su slabe, nisu imale socijalno utemljenje među glasačima, što i danas muči srpsku opoziciju.
"Kada pogledate istraživanje javnog mnjenja samo nekoliko dana pred izbore, vidite da postoji između 10 i 15 odsto birača koji žele da izađu na izbore, glasali bi za opoziciju, ali ne znaju za koga. Jedan broj tih birača ostane kod kuće, ali nam ovo ukazuje da postoji veliki broj opozicionih birača koji ne oseća povezanost ni sa jednom partijom. To znači da nam je nekakav partijski sistem, barem na opozicionoj strani, i dalje u povoju", objašnjava Bursać.
Ipak, naš sagovornik ukazuje i na određene razlike. Najpre, Aleksandar Vučić danas uživa međunarodno poverenje i podršku, što se za Slobodana Miloševića 1992. godine nije moglo reći.
"Dakle, Vučić crpi neku vrstu legitimiteta, a iz toga dolaze saradnja, podrška, investicije... Rekao bih da to postoji zato što je Vučić relativno kooperativan sa Zapadom po nekim pitanjima. Dosta buke se diglo u vezi sa tim što se delegacija Srbije u Njujorku sastala sa predstavnicima Rusije ili Irana, ali je ispod radara prošlo to da se Vučić praktično prvog dana sastao sa američkim savetnikom za nacionalnu bezbednost, što je u svakoj američkoj administracija možda i najvažnija osoba i rekao bih da je to verovatno najvažniji sastanak koji je neko iz Srbije, na spoljnopolitičkom planu, imao u poslednjih godinu dana. To je ono što je važno, a ovo sa Rusijom i Iranom je, na neki način, predstava za domaću javnost, jer znamo kakva su joj raspoloženja prema Zapadu", objašnjava politikolog Dejan Bursać.
Jovanka Matić pre 20 godina je pisala o tome da je 1992. vladajuća partija uvek prikazivana kao dobro organizovana, uspešna i koherentna organizacija.
"Ona se predstavlja biračima u čitavom nizu aktivnosti - ima program za sve sfere života, od ekonomije, investicija, preko socijalne politike, problema izbeglica, problema mladih. Opozicija to nije. Njeni su programi prikazivani selektivno i ona se optužuje da samo daje prazna obećanja. Opozicija se predstavlja uvek kao nekoherentna, nejedinstvena, rastrzana međusobnim sukobima i surevnjivostima", piše Matić.
Osim toga, imamo podelu i na državotvornu vlast i izdajničku opoziciju. Tako je opozicija bivala optužavana da "huška", "podmeće", "osipa drvlje i kamenje", "predstavlja Srbiju u svetu na najružniji način" i čini "sve zarad tuđih interesa, a protiv interesa sopstvenog naroda".
Bursać ukazuje na to da je ovakva podela koristan trik onima koji su na vlasti i da ga svaka vlast, neka manje, neka više, koristi.
"Uz pomoć podele dobijate to da su oni koji su protiv vas u stvari protiv države, da oni nisu politička opozicija. U 'uređenijim' demokratijama se zna, institucije, sistem i država su iznad, a partije se takmiče u jednoj uređenoj igri ko će u određenom mandatu da vodi državu. Nijednog trenutka se ne poistovećuju sa državom onog momenta kada preuzmu funkciju. Kod nas se to dešava često, dešava se i u nekim drugim državama, pogledajte Mađarsku i Poljsku. Jednostavno, korisno je za vlast da sebe identifikuje sa državom i da onaj ko napada vlast bude označen kao neko ko napada državu", poručuje Bursać.
On koristi i primer kako bi ukazao na ovu strategiju. Kako kaže, Srpska napredna stranka je iskoristila lep datum iz srpske istorije, dan proboja Solunskog fronta, i upotrebila ga za Dan srpskog jedinstva.
"Vidimo da SNS to forsira, a opozicija se prošle godine upecala i krenula da napada taj praznik. Kako da vam kažem, ako je vlast ta koja maše zastavom naše zemlje, nije korisno da vičete 'ua, zastava', jer se ljudi sa tom zastavom identifikuju. Na opoziciji je onda da prozre takve trikove i da pravilno postupi", zaključuje politikolog Dejan Bursać za 021.rs.
Jedno od poglavlja publikacije "Mediji i izbori", koje se bavi periodom od 1993. do 1997. godine, nazvano je "Mirotvorna partija i nepotrebna opozicija". Opozicija je u jednom momentu postala suvišna u Skupštini Srbije, jer nije postojao nikakav dijalog. U međuvremenu, po izbijanju ratnog sukoba u Evropi, Srpska napredna stranka izašla je sa izbornim sloganom "Mir, stabilnost, Vučić". Vremena se menjaju, ali neke poruke, izgleda, ostaju večne.
Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Nezavisno udruženje novinara Srbije. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove NUNS i Ambasade SAD već isključivo autora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Pojačane kontrole motociklista i biciklista u narednim danima
01.06.2026.•
0
Saobraćajna policija će od 1. do 7. juna sprovesti pojačanu kontrolu saobraćaja usmerenu na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja koje čine vozači dvotočkaša – motocikala, mopeda, bicikala i lakih električnih vozila.
Manojlović i Jovanović u policiji zbog cepanja bilborda na Palati Albanija
01.06.2026.•
1
Savo Manojlović i Aleksandar Jovanović, odbornici pokreta Kreni-promeni, pozvani su da se jave u policiju u ponedeljak, 1. juna, zbog cepanja bilborda sa Palate Albanija.
Vučić za Brajtbart: Zbog pragmatičnosti Tramp ubedljivo najpopularniji američki lider u Srbiji
31.05.2026.•
16
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u intervjuu za američki portal Brajtbart da je Donald Tramp ubedljivo najpopularniji američki politički lider u Srbiji.
Od Pekinga do Tivta: Koliko će Srbiju koštati Vučićevo balansiranje?
31.05.2026.•
14
Dok vlasti posetu Pekingu opisuju kao istorijski tehnološki trijumf zemlje koja je na evropskom putu, stručna javnost upozorava na moguću visoku geopolitičku cenu.
Puštena u rad trafostanica koja bi trebalo da napaja Ekspo
31.05.2026.•
1
Trafostanica Elektrodistribucije Srbije (EDS) "Beograd 44" u Surčinu stavljena je pod napon, godinu dana od početka gradnje. Ona bi trebalo da napaja električnom energijom kompleks Ekspo 2027.
Završene svečanosti povodom dana MUP-a i policije: Govori, odlikovanja, hor i plesna tačka
31.05.2026.•
4
Svečana akademija povodom obeležavanja Dana Ministarstva unutrašnjih poslova i Dana policije održana je u Palati Srbija, uz prisustvo najviših državnih zvaničnika.
Sastanci sa Đurom Macutom o promenama u obrazovanju, struka skeptična
31.05.2026.•
3
Sastanak predsednika Vlade Đura Macuta sa dekanima i direktorima završen je bez konkretnih dogovora kako rešiti problem slabog interesovanja mladih za upis na nastavničke fakultete.
Vlada produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na gorivo
31.05.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte do 7. juna.
Ponovo najave o smanjenju Vlade: Ukidanje klijentelizma ili populistički potez?
31.05.2026.•
3
Smanjenje broja članova Vlade potez je koji je nedavno najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić kao ključnu stvar koja treba da se promeni u Srbiji.
Studenti u blokadi objavili "plan za zdravstvo": Pet tačaka do rešenja
31.05.2026.•
24
Studenti u blokadi objavili su plan u pet tačaka za rešavanje problema u zdravstvenom sistemu Srbije, koji bi mogao da se svede na devizu "Svi za zdravstvo, zdravstvo za sve".
Starović o evrointegracijama: Otvaranje klastera, novac iz EU i EU zona bez rominga
31.05.2026.•
7
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je da postoje očekivanja za otpočinjanje pregovora za svih šest partnera Zapadnog Balkana za pristupanje EU zoni bez rominga.
Precizna poljoprivreda: Šta je ona i koliko je ostvariva u Srbiji?
31.05.2026.•
2
Na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu jedna od glavnih tema je bila precizna poljoprivreda, koja predstavlja moderan koncept upravljanja agrarnom proizvodnjom.
Rodni odnosi u Srbiji: Šta stoji na papiru, a ko je glava kuće?
31.05.2026.•
4
Skoro polovina muškaraca u Srbiji smatra da muž treba da ima poslednju reč u kući, pokazuju podaci istraživanja Institucije za ravnopravnost, dok je stav muškaraca u Evropskoj uniji zastupljen duplo manje.
BIRODI: Vučić opet briše granicu između funkcije predsednika i stranačkog delovanja
31.05.2026.•
8
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) upozorio je da je poziv Vučića građanima na skup 27. juna u Beogradu nastavak prakse brisanja granice između funkcije predsednika i političko-stranačkog delovanja.
Kako se Vučiću dogodila i "četvrta Slavija", a pobedio je "obojenu revoluciju"?
31.05.2026.•
9
Predstavnici vlasti sve ređe govore o "obojenoj revoluciji", te izgleda da se odustalo od fraze koja se koristila za relativizaciju motiva studentske pobune protiv režima, a to je korupcija.
Ilić: Pretres stana Veselina Milića tek posle 20 dana ne liči na efikasnu istragu
31.05.2026.•
16
Istraga ubistva na Senjaku razlikuje od mnogih drugih istraga, ocenjuje menažder pravnog tima Beogradskog centra za ljudska prava Vladica Ilić.
Vučić: Policija izdržala pritiske spolja, neću dozvoliti da bude nečiji sluga
31.05.2026.•
18
Predsednik države Aleksandar Vučić izjavio je da je policija "izdržala težak pritisak spolja dok neki drugi nisu u Srbiji u prethodnih nekoliko godina, posebno u prethodnoj".
Kosovska policija zatvorila srpsku ambulantu u Obiliću
31.05.2026.•
2
U Obiliću na Kosovu zatvorena je srpska ambulanta koja se nalazila u stambenoj zgradi gde živi nekolicina preostalih Srba, preneo je danas Zubin Potok info.
Grbović: Glavni cilj je maksimirati rezultat na izborima svih koji su protiv vlasti
31.05.2026.•
6
Glavni politički cilj je maksimirati rezultat na izborima svih onih koji se istinski bore protiv vlasti, rekao je predsednik Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović.
Stabilizuje se snabdevanje tehničkom vodom u Čačku nakon havarije na Rzavu
31.05.2026.•
0
U Čačku se posle sanacije havarije na magistralnom cevovodu Rzav u Gorobilju stabilizuje snabdevanje tehničkom vodom, koja se izbistrila i u narednim satima stići će do više od 10 podsistema na seoskom području.
Komentari 19
Dudule
Aleksej
Zute sam nekako svario, naspram ovih danas oni su zlatni! A ne mozemo da sporimo da su bolji i od Milosevica i njegovih unistivaca drzave.
Kakav narod
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar