.jpg)
Koliko para, toliko zdravlja: Kako se finansira zaštita životne sredine iz lokalnih budžeta?
Zaštita životne sredine u jedinicama lokalne samouprave finasira se iz različitih izvora, od republičkih do lokalnih.

Foto: Pixabay
Ovaj sektor u Srbiji opterećen je brojnim problemima, uključujući i nedovoljno prihoda iz naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine i nenamensko trošenje ovih sredstava.
Uzmimo kao primer opštine u Vojvodini, Beočin i Sremske Karlovce.
U godini za nama Sremski Karlovci izdvojili su manje od jednog procenta svog ukupnog budžeta za finasiranje zaštite životne sredine, što je malo, s obzirom na to da je ova opština opterećan brojnim ekološkim problemima, poput divljih deponija i nedovoljne pokrivenosti kanalizacionom mrežom.
Čelnici beočinske opštine izdvojili su dosta više novca za ovu svrhu, ali se u izveštaju o izvršenju budžeta ispostavilo da nisu uspeli da prihoduju od naknade za zaštitu životne sredine koliko su očekivali.
Naime, predviđanja su bila da će u 2022. godini ova opština od ove naknade prihodovati 10 miliona dinara. Kada su se sabirali rezultati, ispostavilo se da je ovaj iznos zapravo bio nešto više od milion i po, odnosno tek oko 17 odsto od očekivane sume.
Budžetsko trošenje za zaštitu životne sredine podrazumeva različite stavke poput upravljanja otpadom i otpadnim vodama, smanjenja zagađenosti, zaštite biljnog i životnjiskog sveta, i drugo.
fikovali su da je ukupan iznos rashoda manji od namenskih prihoda od naknada, da se finansiraju programi koji ne
Istraživanjem trošenja lokalnih samouprava na zaštitu životne sredine bavio se, u više navrata, Ekološki centar "Stanište".
Problemi koje su istraživači identipripadaju ovoj oblasti, da pravna regulativa nije dovršena, da je izveštavanje o ulaganjima nepouzdano, te da je odlučivanje na lokalnom nivou netransparentno, uz potpun izostanak učešća građana.
"Stanište" je utvrdilo i da veliki broj lokalnih samouprava iznose namenjene za zaštitu životne sredine nije trošio, već da ih je prenosio u naredne godine.
Naveli su i česte primere nenamenskog korišćenja, specifično u okviru stavke "zaštita biljnog i živoinjskog sveta". Dok su ciljevi stavki koje se finansiraju pod ovom klasom u vezi sa zaštitom i očuvanjem biljnih i životinjskih vrsta, pojedine lokalne samouprave su ova sredstva koristile za suzbijanje komaraca i krpelja, hvatanje pasa lutalica, rad službe zoohigijene, i slično.
Utvrđeno je i da je veliki broj opština i gradova, u visokim iznosima, subvencionisao lokalna javna komunalna preduzeća, za programe koji se evidentiraju kao zaštita životne sredine.
"Veliki iznosi javnog novca troše se na programe koji ne pripadaju životnoj sredini, ne doprinose njenoj zaštiti i unapređenju i ne podupiru nacionalne prioritete EU integracija u ovoj oblasti. Izvršeni rashodi za ove programe se u budžetu beleže kao zaštita životne sredine i finansiraju se namenskim ili nenamenskim sredstvima. Tako se stvara pogrešna slika o visokim ulaganjima u životnu sredinu, ali bez očekivanih rezultata", zaključuje se u Analizi EC "Stanište".
U publikaciji "Putokazi za bolje finansiranje zaštite životne sredine u Srbiji na lokalnom nivou" EC "Stanište kao predložene mere za lokalne samouprave navodi da prilikom razmatranja naknada za zaštitu životne sredine treba voditi računa o pravičnosti i uravnoteženosti iznosa naknade za različite obveznike, učešću građana u odlučivanju, transparentnosti trošenja i vidljivosti efekata nakon njihovog uvođenja.
Takođe, ističu da je neophodno doneti zaključke opštinskih veća o pokretanju procesa izrade lokalne strategije i akcionog plana zaštite životne sredine u onim opštinama u kojima to nije urađeno. Što se tiče pravnog okvira, važno je i formirati savete za zaštitu životne sredine.
Kada je reč o institucionalnoj praksi, potrebno je, navodi EC "Stanište" uvesti u praksu javne rasprave i druge oblike širokog učešća javnosti prilikom usvajanja budžeta i odluka o lokalnim naknadama za zaštitu životne sredine.
U emisiji "Eko grad" sagovornici na ovu temu bili su Dejan Maksimović iz EC "Stanište" i Igor Jezdimirović iz "Inženjera zaštite životne sredine".
Dejan Maksimović je za 021 naveo da su, poslednjih godina, velike sume trošene nenamenski.
"U poslednjih 11 godina više od 100 milijardi dinara je na svim nivoima naplaćeno na ime ovih naknada, a samo nešto malo više od 40 milijardi je i potrošeno na ove svrhe. Tako da je negde oko 550 miliona evra potrošeno nenamenski. To su sredstva koja su naplaćena i ta sredstva su postojala u budžetu, ali nisu potrošena na ono za šta su naplaćena, već za neke sasvim druge potrebe budžeta. Na taj način smo izgubili veliki iznos novca, koji naravno nije dovoljan da se reše svi ekološki problemi u državi, ali je barem jedan deo mogao da se reši", rekao je Maksimović za emisiju "Eko grad".
Maksimović je ocenio da je preovlađujući stav, ne samo među donosiocima odluka, već I u društvu, da je zdrava životna sredina sporedna stvar.
"Zašto se sve to dešava? Jednostavno, vrednovanje životne sredine u našem društvu nije na zadovoljavajućem nivou. Mi kao društvo, pa samim tim i organi vlasti kao deo tog društva, ne vrednujemo dovoljno životnu sredinu. Smatra se da je životna sredina hir bogatih i da se to radi onda kada se svi drugi problemi reše", istakao je i dodao da su upravo u tom vrednosno-moralnom segmentu razlozi zašto u životnu sredinu ne ulažemo čak i onda kada taj novac imamo na raspolaganju.
Ovakvo trošenje budžeta prevashodno namenjenog za zaštitu životne sredine za emisiju "Eko grad" komentarisao je i Igor Jezdimirović.
"Nažalost, 2012. godine ukinut je budžetski fond za životnu sredinu na nacionalnom nivou. Sledeći taj primer, s obzirom na to da se vrlo često gleda šta se radi na nacionalnom nivou pa se tako radi i na lokalnom, došlo je do toga da su ta sredstva koja su bila namenjena za različite eko takse i stvari koje se naplaćuju u ime životne sredine počele da se slivaju u opšti budžet. Taj novac stiže u zajednički budžet i onda se spram volje donosilaca odluka on troši. I to je neki stav koji vidimo na nacionalnom nivou i koji pokazuje da do preko 50 odsto sredstava koji se prikupljaju za zaštitu životne sredine se nažalost ne troše za zaštitu životne sredine. Slična situacija je i u pojedinim lokalnim samoupravama. Pod zaštitu životne sredine podvode sve i svašta - od prskanja komaraca pa do različitih stvari. Ono što se dešava na lokalnom nivou jeste da postoji jako mnogo problema koji bi trebalo da se finansiraju iz tog budžetskog fonda za životnu sredinu, ali da on nije do kraja jasno definisan u mnogim samoupravama", ispričao je.
Tokom godina istraživanja, “Stanište” je ustanovilo da javnost nema pravi uvid u to kako se troši novac za zaštitu životne sredine. Maksimović je istakao da je takva situacija normallizovana.
"To nije praksa u našim lokalnim samoupravama da kada se odlučuje o tome šta će biti sadržaj programa fonda da se pitaju građani i da građani učestvuju u kreiranju tog programa. Isti slučaj je i sa republičkim fondom. Mi tu imamo potpuno odsustvo učešća javnosti. Takođe, podaci su dosta netransparentni. Dosta je do njih teško doći. Vlasti vrlo rado pokazuju programe šta se planira da se uradi kroz fondove. Do tih podataka možete doći, zato što te dokumente usvaja ili lokalna skupština ili gradsko i opštinsko veće. Međutim kada treba da se predstavi izveštaj šta je od obećanog sprovedeno i sa koliko novca, tu ćete naići na potpunu netransparentnost", naveo je.
Naš sagovornik iz “Inženjera zaštite životne sredine” saglasan je sa nalazima Ekološkog centra “Stanište” da je odlučivanje o finansiranju kao i njegovo sprovođenje nedovoljno transparentno.
Kao dobar primer izdvaja Novi Sad kao jednu od prvih lokalnih samouprava koje su uvele "ekološki dinar" i koja je uspela da svakog dana građani imaju uvid na šta se taj ekološki dinar koristi.
"Da li se mi slažemo s tim kako se taj dinar troši ili ne, to je već neka druga priča", naveo je.
"U drugim lokalnim samoupravama možete videti da tu nema dovoljno transparentosti ili da ta sredstva nisu na adekvatan način potrošena za životnu. Izuzetno je bitno da građani imaju mogućnost da pogledaju na šta se to troši i da utiču na tu odluku. Dobar primer za potrošnju jeste kada imaju određene monitoringe, u smislu praćenja kvaliteta vazduha, praćenja polena... To su sve neke stvari koje mogu da budu finansirane iz budžetskog fonda za zaštitu životne sredine. One nama daju usmerenje šta bi i na koji način trebalo da se reguliše kako bi se poboljšali uslovi života, a samim tim i kvalitet", objasnio je.
Šta bi bilo rešenje kada je u pitanju finansiranje ove oblasti, predlaže Maksimović.
"Možemo, recimo, da izmenimo zakon ponovo i da vratimo namenski karakter tim sredstvima, ali imajući iskustvo da je taj novac bio namenski, ali da se ipak nije namenski trošio ni dok je bio takav, to što bismo eventualno izmenama zakona vratili namenski karakter ovim sredstvima, ne bi bilo nikakva garancija da će taj novac zaista da se troši za potrebe životne sredine. Potreban je jedan opsežan rad i veliko ulaganje u promenu društvene svesti o značaju životne sredine. To jeste dugotrajan i mukotrpan proces, ali bez tog procesa naše društvo neće uspeti da sagleda životnu sredinu kao nešto u šta vredi ulagati i ove probleme koje sada gledamo, gledaćemo ih stalno", naglasio je.
Jezdimirović takođe smatra da je neophodna promena svesti.
"Potrebno je da građani postanu svesni da oni odvajaju određena sredstva za zaštitu životne sredine i da imaju prava da vide kako se ta sredstva troše i s druge strane da mogu da utiču na to kako se ta sredstva troše. Znači ta jedna svest da ono što dajemo državi ne očekujemo da će neko drugi da sredi već da oni učestvuju u tome. Mislim da bez toga sve ostalo je mrtvo slovo na papiru. S druge strane naravno da je potrebno izuzetno pojačati zakonsku regulativu u onom smislu da se jasno zna šta može, šta ne može, na koji način će ta sredstva biti utrošena i na koji način će se trošenje pratiti", naveo je i zaključio da je važno pratiti i efekte, odnosno da li su postignuti željeni rezultati.
Poslednje izdanje emisije "Eko grad" koja se emitovala na Radiju 021, možete poslušati i na našem MixCloud nalogu.

Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Uhapšeni zbog tuče ispred Narodne skupštine: Obojici muškaraca određena kazna zatvora
04.06.2023.•
0
Policija je uhapsila dvadesetdvogodišnjeg muškarca za kog se sumnja da je u subotu, 5. juna ispred Narodne skupštine u Beogradu nekoliko puta udario muškarca.
Ćuta: Umesto institucija, Srbijom vlada politička prostitucija
04.06.2023.•
0
Poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta izjavio je da će protesti građana biti svakodnevni ukoliko predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne ispuni sve zahteve sa skupova "Stop nasilju u Srbiji".
VIDEO: Svaka sličnost (ni)je slučajna - Vučićeva današnja izjava identična Miloševićevoj 2000.
04.06.2023.•
7
"I ne ruše neki spolja Srbiju zbog Vučića, već ruše nekog Vučića zbog Srbije", izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u obraćanju građanima nakon petih protesta "Srbija protiv nasilja".
Opada promet u radnjama, a i dalje sve skupo: "Krajnje je vreme da trgovci spuste cene"
04.06.2023.•
9
Realan promet u trgovini na malo u Srbiji u martu ove godine je bio niži 9,4 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine.
Vučić ponovio da "ne da" Gašića i poručio: Svaki dan dobijam pretnje smrću, ubijte me već jednom
04.06.2023.•
17
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da nikada ne bi podržao smenu ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića.
Vučić policajcima: Građani vole da vas vide, sa vama su bezbedniji, popravićemo vam standard
04.06.2023.•
3
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas pripadnicima policije tokom obilaska novog Komandno-operativnog centra MUP-a, da je njihova odgovornost veća u odnosu na ostale, ma gde se nalazili.
Više od 150 intelektualaca sa Kosova uputilo apel za mir: Povucite specijalne policijske jedinice
04.06.2023.•
1
Više od 150 intelektualaca i drugih građana iz svih krajeva Kosova potpisalo je Apel za mir kojim od međunarodne zajednice, pre svega EU i zemalja Kvinte, traže da zaustave dalju eskalaciju nasilja.
Načelnik školske uprave: Odluka o kraju školske godine nije ishitrena, evo kako će to biti u praksi
04.06.2023.•
14
Vlada Srbije je zbog svih tragedija odlučila da se u svim osnovnim i srednjim školama školska godina završi u utorak, 6. juna.
Marko Đurić: Trenutno nisam u trci za funkcije, ali nisam ni bez političkih ambicija
04.06.2023.•
6
Član glavnog odbora SNS Marko Đurić izjavio je da "duboko veruje da Narodni pokret za Srbiju predstavlja jednu novu nadu za prevazilaženje svih teškoća i stvaranje boljeg sutra" za državu i građane.
Gojković: Veoma sam spremna na dijalog sa umetnicima, ali ne na ulici
04.06.2023.•
14
Ministarka kulture Maja Gojković izjavila je da "veoma spremna" na razgovor sa svim umetnicima u Srbiji, ali da "ulica nije mesto na kome će se razgovarati".
Vučić nastavlja obilazak Srbije uz najavu: "Ponovo ću primati građane, da čujem njihove muke"
04.06.2023.•
9
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će nastaviti sa obilaskom opština i okruga širom Srbije, kao i da će u Predsedništvu Srbije ponovo primati građane.
Gašić: Hrabrost, odlučnost i žrtva više od dva veka sinonimi za srpsku policiju
04.06.2023.•
6
Ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić poručio je danas da će policija nastaviti da bude temelj sigurnosti i bezbednosti i garant zaštite svakog građanina Srbije.
Postoji posebna simbolika zastave Ferarija na protestima "Srbija protiv nasilja"
04.06.2023.•
5
Ferari zastava, koja je primećena i na ovim protestima u Beogradu, mnoge je podsetila na 1996. godinu.
Basta poručio Vučiću nakon protesta: Predsedniče, hapsi bagru koja tuče narod i novinare
04.06.2023.•
21
Ministar privrede Rade Basta pozvao je danas predsednika Srbije Aleksandra Vučića da "hapsi bagru koja tuče narod na protestima i novinare".
Vučević o "Srbija protiv nasilja": Neće ulica smenjivati vladu, neće biti ni krvi ni Majdana u BG
04.06.2023.•
51
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je da će građani Srbije vlast dobijati na legalnim i legitimnim izborima, a ne na ulici ili "pod pritiskom bilo kojih stranih centara moći".
Socijalna pomoć usklađena sa inflacijom: Uvećana za 737 dinara
04.06.2023.•
2
Osnovica za utvrđivanje visine novčane socijalne pomoći usklađena je sa inflacijom, pa ona iznosi 11.122 dinara, objavio je Službeni glasnik.
Članak o Vučiću i Belivuku tema i u američkom Kongresu: Utiče li to na odnos SAD prema Srbiji?
04.06.2023.•
29
Početkom maja 2023. godine, veliku pažnju javnosti izazvao je opširan tekst magazina Njujork tajmsa o Aleksandru Vučiću, detaljima iz njegove političke karijere i navodnim vezama sa Belivukom.
AP o "Srbija protiv nasilja": Populistički predsednik ignoriše zahteve, desničari se infiltrirali
04.06.2023.•
4
Hiljade ljudi okupilo se u Beogradu peti put za mesec dana, dok populistički predsednik te zemlje odbacuje bilo kakvu odgovornost za krizu i ignoriše zahteve demonstranata da se povuče.
Novi protest "Srbija protiv nasilja" i nove procene koliko je ljudi bilo: Među 10 najmasovnijih
04.06.2023.•
13
Aleksandar Gubaš, koji se tri decenije bavi procenom broja učesnika na različitim skupovima, ocenjuje za N1 da je na petom protestu "Srbija protiv nasilja" u subotu, 3. juna bilo oko 55.000 ljudi.
Vučić posle protesta "Srbija protiv nasilja": Hvala svima, pa i onima koji su mi pretili vešanjem
04.06.2023.•
49
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je građane na jedinstvo, kako je naveo, u pokušaju da Srbija ide napred.
FOTO Brnabić deli fotografiju obešene lutke Vučića: Kako ovo da objasnite deci
03.06.2023.•
33
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić objavila je danas na Tviteru fotografiju obešene lutke predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar