VIDEO: "Sve se menja - služba ostaje" - Šta je sporno u geslu spota BIA?

"Sve se menja - služba ostaje". Tako glasi slogan BIA u promotivnom spotu za prijem studenata na Akademiju za nacionalnu bezbednost.
VIDEO: "Sve se menja - služba ostaje" - Šta je sporno u geslu spota BIA?
Foto: 021.rs
Takva poruka je sporna po više osnova, a najviše zbog toga što su pripadnici službe bezbednosti u prošlosti bili umešani u politička ubistva, brojne zločine, a učestvovali su i u pljački države tokom ratova i sankcija. Sve je dokazano u brojnim i različitim sudskim postupcima, piše Insajder.
Osim što je služba menjala ime, prava reforma nije sprovedena ni posle demokratskih promena. Da je to baš tako poručuje i Bezbednosno informativna agencija u promotivnom spotu koji se emituje na RTS-u. 
Menjaju se vremena, menjaju države, ali se služba ne menja - ključni problem ovakve poruke koju je BIA poslala u svom spotu jeste to što misli da se time treba hvaliti. Kontinuitet je opisan tako što se smenjuju zastave država koje je služba nadživela.
 
"Kako je moguće zapravo da služba opstane a da država koju oni treba da štite je propala. Imam  primer SFRJ, imamo primer i SRJ i sada imamo primer i da Srbija praktično ne vrši, nema suverenitet nad Kosovom. Ono što oni šalju kao poruku je da je služba izvan i države i društva i da oni rade za svoje interese", zaključuje Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
 
 
Od 1945, kada tajna policija dobija veliku moć i kada se paranoidno obračunavala sa kontrarevolucijom ili emigracijom, služba je imala ovlašćenja da eliminiše sve potencijalne neprijatelje vlasti. 
 
Izjava Dušana Stupara, načelnika beogradskog centra Udbe (1984 - 1987), ilustrativno opisuje ulogu službe u svim državama:
 
"Kada je stvarana Ozna, kada je stvarana Udba, posle toga i Državna bezbednost, glavni moto je bio da je služba 'mač u rukama partije'."
 
Svaki pokušaj reforme bio je samo kozmetika.  Ozna, Udba, SDB, RDB i na kraju BIA - menjale su se i vlasti i države i nazivi, ali je Služba ostajala nedodirljiva. 
 
Raspad države i ratovi 90-tih ogolili su političku zloupotrebu službe.  Međutim, čak ni to što su posle pada Slobodana Miloševića i demokratskih promena 2000. otkriveni zločini koje su počinili pripadnici službe nije bilo dovoljno da se ona reformiše. Uvek su se u službi isti ljudi samo rotirali pa i napredovali, navodi Insajder.
 
Razloge otpora da se služba reformiše slikovito je objasnio Zoran Stijović, dugogodišnji operativac Resora državne bezbednosti (RDB):
 
"Delo i uloga i mesto u službi bezbednosti, ne samo posle 5. oktobra 2000. nego i do 5. oktobra, predstavlja, nećete mi zameriti ako kažem, jednu septičku jamu, o kojoj priča, o tome, znači, bacanje bombe u tu septičku jamu. To iz septičke jame će isprljati sve, i mene i mnoge koji su i iz politike i službi bezbednosti i sveg ostalog, ali to je nešto što moramo da uradimo. Ta jama mora da se očisti i ta i ta priča mora da se ispriča do kraja."
 
Ubistvo bivšeg predsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića, četvorostruko ubistvo na Ibarskoj magistrali i pokušaj ubistva lidera SPO-a Vuka Draškovića u Budvi, ubistvo novinara Slavka Ćuruvije - samo su neki zločini s kraja 90-tih, za koje su posle demokratskih promena osuđeni pripadnici službe, ili im se i dalje sudi. 
 
Suđenje za ubistvo Ćuruvije koje još nije pravosnažno okončano možda je najbolji pokazatelj otpora kada su na optuženičkoj klupi ljudi službe. 
 
"Nismo imali ozbiljnu lustraciju i sva ona uporišta moći koja državna bezbednost imala i koja je BIA trenutno ima i dalje postoje. Mi znamo da se u BIA nalazi monitoring centar za nadzranje komuniakcija. BIA ima monopol nad prisluškivanjem ali i nad policijskim ovlašćenjima tako da to je sve ono što njoj daje ogromnu moć i to je sve ostalo nereformisano", kaže Predrag Petrović.  
 
Do danas nije razjašnjena uloga ni civilne ni vojne službe bezbednosti u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine. Nije objavljena ni dokumentacija na osnovu koje je nastao izveštaj Komisije, na čijem je čelu bio Žarko Korać, a koja je istraživala propuste službe koji su doveli do ubistva Zorana Đinđića. 
Za ovo ubistvo osuđeni neposredni izvršioci-pripadnici kriminalnog zemunskog klana i Jedinice za specijalne operacije formirane 90-tih u okviru tadašnjeg DB-a. Politička pozadina nikada nije otkrivena. 
 
Insajder je tužio dve Vlade sa zahtevom da se skine oznaka tajnosti sa dokumenata Koraćeve komisije - i Vladu Mirka Cvetkovića i Vladu Aleksandra Vučića. Oznaka tajnosti do danas nije skinuta. 
 
Taj primer možda najbolje pokazuje šta, zapravo, znači slogan promotivnog spota BIA - da se sve menja, ali služba ostaje.   
  • /

    14.05.2023 16:43
    /
    ta sluzba je prisluskivala i babe tracare i decu po skolama
  • Limanac

    14.05.2023 13:25
    Ja ih ne bih zvao "služba", pošto oni ne služe narodu. To je birokratska elita koja zloupotrebljava zakonom poverene slobode da nanosi zlo narodu uz blisku saradnju sa vladajućom partijom.
  • Realno

    14.05.2023 12:28
    Oni i jesu najveci problem ove drzave..Sav kriminal kontrolisu vec 50 godina .Ucenjuju,podmicuju,podmecu.A drzava koju su duzni da brane sve manja i manja.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Konkurs za posao u zatvorima u Srbiji

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija raspisala je danas konkurs za prijem u stalni radni odnos u deset kazneno-popravnih ustanova 32 pripadnika Službe za obezbeđenje.

Đilas: Opozicija da povuče svoje izborne liste

Lider Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pozvao je opoziciju da povuče svoje liste za lokalne izbore 2. juna, jer je jasno "da ne postoje ni minimalni uslovi za održavanje legalnih izbora".