Ruski prekid sporazuma o žitu - potencijalni problem i za Srbiju

Sporazum Moskve i Kijeva nesmetanom izvozu žitarica koji je u momentu potpisivanja okarakterisan kao svetionik nade nije doživeo ni prvu godišnjicu - raskinut je nakon odluke Kremlja.
Ruski prekid sporazuma o žitu - potencijalni problem i za Srbiju
Foto: Pixabay
O ovome je Rusija obavestila Ukrajinu ali i Tursku i UN uz čije je posredovanje dogovor sklopljen. 
I dok Moskva tvrdi da žitarice nisu stizale onima koje su bile namenjene generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je reagujući na odluku rekao da će stotine miliona ljudi, koji se suočavaju sa glađu, platiti cenu zbog odluke Rusije da suspenduje sporazum o žitu.
 
"Cenu će platiti stotine miliona ljudi koji se suočavaju sa glađu i potrošači koji se suočavaju sa globalnom krizom vezanom za troškove života", napisao je Gutereš na Tviteru.
 
On je naveo da duboko žali zbog odluke Moskve da obustavi sprovođenje Crnomorske inicijative, za koju kaže da je bila spas za globalnu bezbednost hrane u svetu punom problema.
I dok Zapad ukazuje da bi ova odluka mogla da pogodi najsiromašnije u svetu, ona bi, kako za Euronews Srbija kaže Agroekonomski analitičar Žarko Galetin, mogla napraviti problem i Srbiji.
 
Galetin kaže kako je hrana definitivno postala "sredstvo za politička obračunavanja".
 
"Krajnji cilj nije da zadovoljite potrebe stanovništva za hranom, pogotovo najugroženijeg dela svetskog stanovništva za hranom, već zadovoljavanje sopstvenih ciljeva. Ta priča postaje sve aktuelnija i svakako veliki interesi dovode do toga da obesmišljavate najveću etičku vrednost koju proklamaju UN - da hrana treba da bude dostupna i raspoloživa svima", ističe Galetin. 
 
Dodaje da u ovom trenutku ponovo postavljamo pitanje gde ta hrana ide.
 
"Umesto jedne odluke koja je na početku bila politička, kada je EU skinula carine i otvorila granice za ukrajinsko žito, sada imate jednu ekonomsku odluku zemalja koja su rekle da neće da unose loše, nekvalitetno žito po toj ceni", kaže Galetin.
 
Takođe, dodaje da "one završavaju tamo gde to nije namenjeno", a da se plasiraju priče da je to neophodno najugroženijim zemljama koje se nalaze na ivici gladi.
 
Galetin smatra da su prekidom crnomorskog sporazuma ponovo otvoreni isti problemi i dileme načina transporta ukrajinskih žitarica, pre svega pšenice, pošto su alternativni putevi veoma skupi i sa sobom nose rizike.  
"Problem smeštaja žitarica i čuvanja se ponovo pokreće, Ukrajina je i pre godinu dana imala taj problem dok crnomorski sporazum nije stavljen u funkciju. Ova zemlja je i pre rata 80, čak i 90 odsto rasutog tereta žitarica, pre svega uljarica, plasirala i disponovala preko crnomorskih luka, tako da ne možete ni za godinu dana naći adekvatna i funkcionalna alternativna rešenja i rute. Na kraju krajeva, sve se ponovo svodilo na crnomorsku luku Konstanca", rekao je Galetin. 
 
Dodaje kako je Konstanca sada prepuna, što može praviti problem i Srbiji.
 
"Mi ne možemo više na tu Konstancu da računamo kao ranije, a bila je najveće sabirno mesto za žitarice i uljarice, gde se roba plasirala i prodavala najvećim svetskim dilerima uljarica i žitarica", ističe Galetin.  
  • Професор

    20.07.2023 12:38
    Ми као највећи извозници житарица у овом делу Европе имамо Барску пругу па нам Констанца уопште није потребна. Уосталом од Бара до Египта ближе је него од Констанце.
  • NS

    18.07.2023 13:45
    W
    Na komentare da je sramota što uvozimo pored tolikih oranica oni lupaju minuse. Dokle? Dok vam ne ukinu plate ili zaključaju prazne prodavnice? Sad recite da je nemoguće i lupajte minuse. Pitaću vas kad tako bude
  • procitajte

    18.07.2023 11:17
    Ako niste upoznati sa terminom "agricultural dumping" pronadjite i procitajte.
    SAD svake godine u okean baci tone zita, kukuraza, soje.
    Na taj nacin se "odrzava" cena na berzama.
    Nikog nije briga za 100 000 gladnih na Haitiju u clanku nize. Ni za gladnu Afriku. Bitan je novcanik.
    Toliko o humanosti, demokratiji i toleranciji uz politiku - pre cu da bacim nego da neko pojede al samo da imam vise. Koliko je to vise dovoljno?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Umro Mihailo Crnobrnja

Bivši predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, doktor ekonomskih nauka Mihailo Crnobrnja, umro je danas u 78. godini, saopštio je Evropski pokret.