Ko sve ima pravo na naknadu štete nastale zbog nevremena

Građanima kojima je oštećena imovina u olujnom nevremenu, a koji su se osigurali od ovakvih rizika, štetu će nadoknaditi društva za osiguranje, izjavio je Zoran Ćirić iz Udruženja osiguravača Srbije.
Ko sve ima pravo na naknadu štete nastale zbog nevremena
Foto: 021.rs
Ukoliko se, pak, radi o štetama od oborenog drveća sa javnih površina neophodno je obratiti se nadležnom javnom komunalnom preduzeću, a ako je reč o privatnoj svojini potrebno je obavestiti vlasnika navedenih parcela, dodao je on za Insajder.
Ćirić objašnjava da su osiguranja koja pokrivaju ove vrste šteta kasko osiguranje za motorna vozila, odnosno osiguranje imovine u slučaju štete na stanovima, kućama, poslovnim prostorima i drugoj imovini građana.
Prema njegovim rečima, građani koji nemaju ovakvu vrstu polise su u znatno težoj situaciji. 
 
Olujno nevreme, koje je u Srbiju stiglo u sredu u popodnevnim časovima iz Hrvatske bilo je praćeno jakim vetrom i kišom. Pod silinom vetra došlo je do čupanja stabala iz korena, a vetar je takođe nosio i krovove, delove fasada zgrada, obarao slabije objekte, rušio kranove… 
 
Sagovornik Insajdera konstatuje da je odgovornost privatnih vlasnika parcela sa kojih je oboreno drveće "izuzetno teško pravno pitanje jer je nepogoda koja nas je sve zajedno zadesila na ivici više sile".
 
"Bojim se da ćemo u narednom periodu biti svedoci brojnih sudskih sporova ovim povodom jer je šteta ogromna. Građanima savetujemo da obezbede dokaze. U slučaju da je šteta nastala dok je vozilo bilo u pokretu pa naletelo na oboreno stablo ili drugi predmet na putu potrebno je pozvati saobraćajnu policiju da izvrši uviđaj. U slučaju šteta koje nisu posledica saobraćajnih nezgoda potrebno je obezbediti druge vrste dokaza u vidu fotografija i sličnog", naglasio je Ćirić.
 
Iz Udruženja osiguravača Srbije kažu da iznos nadoknade štete zavisi od toga kakvu polisu osiguranja imaju građani. 
 
"Primera radi, kod kasko osiguranja uobičajeno je da se ugovara učešće vlasnika motornog vozila u šteti i takvo učešće se kreće od pet odsto pa naviše. Ukoliko je isto u visini od 10 odsto npr. oštećeni građanin će dobiti naknadu štete u iznosu od 90 odsto", navodi Ćirić.
 
Sagovornik Insajdera ističe da su veće učešće u šteti građani uglavnom ugovarali kako bi smanjili visinu premije osiguranja i u tom slučaju su pristali da nose rizik do određene visine. 
 
Odgovornost javnog komunalnog preduzeća
 
Ukoliko dođe do pada stabla ili grana, sa javne zelene površine, usled vremenskih nepogoda i tom prilikom dođe do materijalne štete ili telesnih povreda, neophodno je da građani pozovu odgovarajuće javno komunalno preduzeće.
 
Na primer, kako kaže, JKP "Zelenilo Beograd" je na svom sajtu objavilo proceduru za nadoknadu štete, ali sa naglaskom da se ona vrši samo u slučajevima u kojima je uzrok štete stablo ili grana sa javnih zelenih površina koje su "u redovnom Programu održavanja".
 
Po prijavi, kako navode, operativni tim izlazi na teren i sačinjava se zapisnik o šteti. Zapisnik o šteti donosi lično oštećeni, predaje ga Komisiji za procenu štete, gde se podnosi Zahtev za nadoknadu štete u pisanoj formi.
 
Zatim, Komisija za procenu štete popunjava obrazac Prijava štete iz osnova osiguranja od odgovornosti i oštećeni se sa kompletnom dokumentacijom upućuje u Akcionarsko društvo za osiguranje, koje nadoknađuje štetu.
 
U slučaju, pak, da se drvo koje je uzrokovalo štetu nalazi na privatnom posedu, neophodno je pozvati policiju i na osnovu zapisnika odšteta se potražuje od vlasnika nepokretnosti, što najčešće podrazumeva tužbu i sudski postupak.
 
Urednica specijalizovanog finansijskog magazina "Svet osiguranja" Vesna Lapčić objašnjava za N1, da većinu štete koja je nastala, država nije dužna da plati, jer je reč uglavnom o privatnoj imovini, čak i kada su u pitanju krovovi zgrada. Međutim, ukoliko je svojina oštećena padom drveta, koja je pod ingerencijom lokalne samouprave, onda je moguće naplatiti štetu.
 
"Ako se nalaze na površini na kojim upravlja Gradsko zelenilo, građani se obraćaju Gradskom zelenilu koje pravi zapisnik. Trebalo bi pozvati i policiju, ali u ovakvim situacijama kada je štete mnogo, obično nema dovoljno patrola koje bi izašle na lice mesta. U svakom slučaju, Gradsko zelenilo i njihov tim bi trebalo da naprave taj zapisnik i oni su dužni za isplatu te štete", objasnila je Vesna Lapičić.
 
Posledice nevremena za sada su samo, srećom, materijalne.
Olujno nevreme koje je pogodilo gotovo sve delove Srbije, ostavilo je za sobom porušeno drveće, uništene krovove kuća i zgrada i automobile. Povređeno je više desetina ljudi, a pripadnici Sektora za vanredne situacije evakuisali su 20 osoba. Zbog posledica nevremena, vanredna situacija proglašena je u Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Šidu i Rumi.
  • ?

    21.07.2023 23:55
    Je li trebaju gradjani podnositi sudske tuzbe ,sto im bahati vlasnici parcela pustaju drveće na kuce,i nehaju sto ce kome ugroziti zivot i imovinu.,je li to Visa sila,ili je bahatost nemoral, kako je uz takve bahate zivjeti ,znaju oni da su zasticeni jer da nisu ne bi stvarali drugima probleme,oni sebe svrstavaju u visu silu,da ce kome platiti obestecenje od tog nema nista.
  • Drveni advokat

    21.07.2023 12:59
    Gradsko zelenilo
    Viša sila ne postoji u slučaju kada se posao koji si trebao da radiš nešto, a ti to nisi radio, a za posledice si ti kriv isključivo zbog svog nerada.
  • Kirbiš

    21.07.2023 11:51
    Treba država da zalegne ali oni koji su se osigurali od ovakvih situacija mora da se osećaju vrlo glupo. Slično klauzuli kod stambenih kredita, ja ugovorio vezano za euribor (euro)sam prve dve godine plaćao mnogo veću ratu nego da sam se vezao za libor(švajcarac), kad je puklo država naterala banke da reše problem a mi zaboravljeni ko lanjski sneg.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija