Kamioni na Batrovcima čekaju četiri sata, na prelazima ka Mađarskoj tri

Kamioni na graničnim prelazima čekaju od sat vremena, koliko traje zadržavanje na izlazu iz zemlje preko prelaza Šid i Sremska Rača, do četiri sata na prelazu Batrovci u smeru ka Hrvatskoj.
Kamioni na Batrovcima čekaju četiri sata, na prelazima ka Mađarskoj tri
Foto: 021.rs
To je saopštio večeras Automoto savez Srbije (AMSS).
Na teretnim terminalima prelaza Horgoš i Kelebija čeka se oko tri sata na izlaz iz Srbije, dok na prelazu Gradina u smeru ka Bugarskoj zadržavanje traje oko dva sata.
Na putničkim terminalima nema dužih zadržavanja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Odakle Srbija uvozi najviše mleka?

Srbija najviše mleka, polovinu ukupne količine, uvozi iz Bosne i Hercegovine - reč je o ukupno 6.026 tona u 2025. godini, za šta smo platili četiri miliona evra.

Picula: Nije EU švedski sto

Tonino Picula, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, u autorskom tekstu za Radar analizirao je odnos srpskih vlasti prema evrointegracijama.

Koga crkva nagrađuje, a koga kažnjava?

Odluka vrha Srpske pravoslavne crkve da iz crkvene zajednice isključi teologe Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića otvorila je pitanje odnosa Crkve prema unutrašnjoj kritici, ali i prema političkim strukturama vlasti.